Zakon o transparentnosti vlasništva nad medijima u BiH jedan je od važnijih izazova za parlamentarce koji će uskoro preuzeti četverogodišnje mandate u Parlamentarnoj skupštini BiH. Ovo zakonsko rješenje je važno obzirom da je njegov nedostatak već ranijih godina redovno istican u izvještajima o napretku BiH koje su objavljivale institucije Evropske unije. Pored toga, usvajanje ovog zakona jeste u interesu šire javnosti u BiH jer bi se time osigurala transparentnost u medijskom sektoru, što je osnovna pretpostavka povjerenja građana u medije.
Kada su u pitanju elektronski mediji, u postojećim registrima o poslovnim subjektima dostupni su podaci o korisnicima dozvola za audiovizualno emitiranje, ali ne postoje informacije o posrednim i povezanim vlasnicima, što znači da javnost nema uvida u to ko stoji iza nekog medija i ko vrši utjecaj
na medije. U profesionalnoj zajednici posebno je prepoznata štetnost djelovanja portala kojima nisu poznati osnivači i vlasnici.
Posljednjih godina evidentna je ekspanzija novih portala koji posluju i plasiraju informacije na medijskoj sceni bez naznačenih impressuma, informacija o vlasničkoj strukturi, uredništvu i drugim osnovnim podacima. Neregistrovani portali na neuređenom medijskom tržištu posluju gotovo ravnopravno sa registrovanim portalima. Pri tome, oslobođeni bilo kakve odgovornosti, plasiraju clickbait naslove, govor mržnje i propagandu (lažne vijesti), čime se nanosi velika šteta medijskoj zajednici u cjelini. Portali koji djeluju u sivoj zoni u javnim percepcijama značajno doprinose srozavanju ugleda i onih medijiskih kuća koje su registrovane i posluju na zakonit način.
Uz nereguliranost medijskog vlasništva postoji i problem netransparentnog finansiranja medija iz javnih budžeta na svim razinama u BiH. To što država i njene institucije svake godine troše na desetine milione marka na različite oblike finansiranja medija ne bi predstavljalo tako veliki problem kada bi se taj javni novac dodjeljivao transparentno i temeljem jasno utvrđenih kriterija.
Zbog netransparentnog alociranja javnih sredstava medijima potpuno je logično sumnjati da ovakve prakse predstavljaju način na koji aktualne vlasti, bez obzira o kojoj je razini riječ, utječu na uređivačku politiku i naklonost medija.
Projekat “Mediji i javni ugled“, pokrenut s ciljem uspostavljanja transparetnosti medijskog vlasništva, kao i finansiranja medija i oglašavanja u BiH, okupio je na nizu okruglih stolova u proteklom periodu, između ostalog i vlasnike odnosno rukovodioce medija. Svi oni, koji su na čelu etabliranih medija, koji imaju jasno istaknut impressum, bez ikakve dileme i zadrške su za donošenje zakona o transparentnosti medija. Zašto su ovi zakoni važni, šta znače za medijsku industriju, za javnost i demokratske procese, te ko su akteri koji imaju motivaciju da ne podrže njihovo donošenje?
Za novi broj E-novinar biltena pišu: suosnivač Radija Studio N u Livnu Željka Mihaljević, glavni i odgovorni urednik informativnog portala Dnevnik.ba Jurica Gudelj, urednik informativnog portala Reprezent.ba Esad Šabanagić, direktor i glavni i odgovorni urednik Elta televizije Dejan Rakita, i član uredništva informativnog portala Klix.ba Amil Dučić.
59. broj E-novinar biltena realiziran je u okviru projekta „Mediji i javni ugled“, koji provodi Konzorcij: Udruženje/udruga BH novinari, Fondacija Media centar, Vijeće za štampu i online medije u BiH i NVO JaBiHEU.