Ankara, 19. juni 2026. – Predstavnik BH novinara Ajdin Kamber učestvuje na Godišnjoj skupštini Evropske federacije novinara (EFJ), koja se održava u Ankari, Turska, uz prisustvo novinarskih organizacija iz cijele Evrope. Otvarajući skup, predsjednica EFJ-a Maja Sever upozorila je na sve ozbiljnije prijetnje medijskim slobodama, rast digitalnog nasilja nad novinarima, političke pritiske i sve veći utjecaj tehnoloških kompanija na informacijski prostor i javni interes.
Govor predsjednice EFJ-a Maje Sever u Ankari, pročitajte u nastavku.
Čini mi se da svake godine, kada stanem pred vas na otvaranju naše godišnje skupštine, postoje nove prijetnje, novi razlozi za zabrinutost i novi primjeri urušavanja demokratskih standarda širom Evrope. Ipak, svaka godina nas također podsjeća zašto je novinarstvo važno. Jer kada su sloboda i demokratija na udaru, novinari su prvi koji ih brane.
Svaki put kada pomislimo da smo dostigli granice političke polarizacije, društvenog nepovjerenja i otvorenih napada na medije, stvarnost nas demantira i pokazuje da se prostor slobode može dodatno suziti, da se prag prihvatljivog nasilja nad novinarima može još više podići te da oni koji svoju moć grade na manipulaciji i strahu uvijek pronalaze nove načine da oslabe upravo one koji postavljaju pitanja, provjeravaju činjenice i traže odgovore.
Podaci koje danas imamo nisu samo statistika; oni predstavljaju preciznu dijagnozu stanja demokratije u Evropi i svijetu. Prema najnovijim podacima platforme Media Freedom Rapid Response, tokom protekle godine širom Evrope zabilježeno je gotovo 1.500 kršenja medijskih sloboda, čime su hiljade novinara bile izložene prijetnjama, fizičkim napadima, strateškim tužbama i online zlostavljanju. Posebno zabrinjava činjenica da su digitalno uznemiravanje i koordinirane kampanje protiv novinara među najbrže rastućim prijetnjama, što pokazuje da se stari obrasci gušenja medijskih sloboda danas provode novim tehnološkim sredstvima.
Svjedočimo ne samo porastu prijetnji novinarstvu, već i dubokoj promjeni odnosa moći u informacijskom prostoru, gdje uz političke aktere sve veći utjecaj preuzimaju globalne tehnološke kompanije. Te kompanije ne odgovaraju ni biračima ni demokratskom nadzoru, a ipak putem svojih algoritama i poslovnih interesa određuju koje će informacije doći do građana, koje će nestati u digitalnoj buci i kakav će oblik na kraju imati javna rasprava u našim društvima.
Kada Mark Zuckerberg odluči da je novinarstvo manje vrijedno od sadržaja osmišljenog da proizvodi emocije i polarizaciju, lokalni mediji gube publiku i prihode.
Kada Elon Musk, pod zastavom apsolutne slobode govora, oslabi zaštitne mehanizme javnog diskursa, posljedice ne snose milijarderi iz Silicijske doline, već novinari na terenu, naši građani i sama demokratija.
Kada kompanije koje razvijaju umjetnu inteligenciju koriste milione novinarskih tekstova za obuku svojih modela bez saglasnosti i pravične naknade, suočavamo se s pitanjem koje nije samo ekonomsko nego duboko demokratsko: može li društvo opstati ako sistematski iskorištava one koji proizvode provjerene informacije, a istovremeno ne stvara uslove da taj rad opstane?
Novinari širom Evrope i dalje su krivi za sve, dok su istovremeno potplaćeni i zaposleni u nesigurnim radnim uslovima. Društvo koje očekuje kvalitetno novinarstvo, a ne osigurava novinarima dostojanstvene uslove rada, polako odustaje od vlastitog prava da bude informirano.
Zbog toga naša odgovornost danas prevazilazi profesionalne interese i sindikalne zahtjeve. Mi ne branimo samo radna mjesta ili redakcije; branimo pravo građana da znaju. Zato se borimo za punu primjenu Evropskog akta o slobodi medija, za zaštitu izvora informacija, dostojanstvene uslove rada, pravičnu naknadu za naš sadržaj i snažniji evropski javni prostor u kojem javni interes neće biti podređen političkoj ili ekonomskoj moći.
Okupljeni ovdje u Turskoj, zemlji čiji su novinari prečesto plaćali visoku cijenu za odbranu slobode izražavanja, znamo da borba za slobodne medije nikada nije bila samo pitanje jedne profesije; ona je uvijek bila pitanje prava društva da zna istinu o sebi.
Zato se zalažemo za snažniji program AgoraEU, sa posebnom budžetskom linijom za medije i novinarstvo, uključujući izdvajanje najmanje 20 posto budžeta za kvalitetno i nezavisno novinarstvo;
Za punu i efikasnu primjenu Evropskog akta o slobodi medija, ne samo na papiru već i u praksi;
Za snažnu zaštitu novinara od SLAPP tužbi, političkih pritisaka i digitalnog nasilja;
Za zaštitu novinarskih izvora i uređivačke nezavisnosti;
Za transparentno vlasništvo nad medijima i nezavisne javne servise;
Za pravedne plate i dostojanstvene uslove rada za novinare širom Evrope;
I za pravedan digitalni ekosistem u kojem su velike platforme i kompanije za umjetnu inteligenciju obavezne transparentno objavljivati kako koriste novinarski sadržaj, osigurati pravičnu naknadu za njegovo korištenje i vratiti dio vrijednosti koju trenutno izvlače iz evropskog medijskog prostora.
Stojimo uz naše kolege koje izvještavaju iz ratova i kriznih područja, od Ukrajine do Gaze i šire!
Važno je što se sastajemo upravo u Turskoj, gdje se naše kolege svakodnevno bore za nezavisno novinarstvo. Njihova hrabrost pred pritiscima, cenzurom i neizvjesnošću podsjeća nas da se medijske slobode nikada ne smiju uzimati zdravo za gotovo i da solidarnost među novinarima preko granica ostaje jedno od naših najjačih oruđa.
Zato mi je drago što smo se okupili ovdje iz svih dijelova Evrope, kao i što nam se pridružila predsjednica Međunarodne federacije novinara, Zuliana Lainez, koja je na konferenciju doputovala iz Perua.
Želim također izraziti iskrenu zahvalnost našim domaćinima, Udruženju novinara, na srdačnom gostoprimstvu i odličnoj organizaciji.
Sve dok postoje novinari spremni postavljati pitanja, istraživati centre moći i braniti javni interes, postojat će nada za demokratiju.
Sve dok imamo snage i srca za zajedničku borbu i solidarnost, ne postoji prijetnja koju ne možemo savladati.
Nećemo odustati od novinarstva.
Izvor: European Federation of Journalists