SARAJEVO, 09.04.2021. – Više od 10 posto novinarki u BiH ostale su bez posla i bez prihoda od početka proglašenja pandemije COVID-19. Većina novinarki navode da se obim njihovih radnih zadataka znatno povećao – 33,3% njih navode da su im radne obaveze povećane do 50 posto, dok je 5,4 posto radilo duplo više u odnosu na period prije početka pandemije. Uprkos povećanom obimu profesionalnih zadataka, samo 13 posto novinarki bile su i dodatno plaćene za svoj rad, dok su ostalima plaće ostale iste kao i ranije.
Zabrinjavajući je podatak da više od 77% novinarki navode kako su im krizne situacije uzrokovane pandemijom narušile psihičku stabilnost i mentalno zdravlje, a 25% njih kažu da im je narušeno fizičko zdravlje.
U posljednjih pet godina, Linija za pomoć novinarima koja djeluje u okviru Udruženja BH novinari zabilježila je oko 70 slučajeva kršenja ljudskih prava i pritisaka na novinarke u BiH. Kada je riječ o pritiscima, većinom su u pitanju spolno motivisano nasilje, mizoginija, diskriminacija, necivilizacijske metode i jezik ulice. Iako su generalno manje izložene fizičkim napadima u odnosu na muške kolege, u posljednje dvije godine uočen je trend porasta online prijetnji i napada na novinarke. Jedan od većih problema je taj što novinarke nisu dovoljno educirane o svojim pravima, mehanizmima zaštite radnih i socijalnih prava i načinima na koji se mogu zaštititi od spolne diskriminacije.
Većina novinarki navode da iako formalno rade u jednakim uslovima kao i muškarci, često im problem predstavlja usklađivanje profesionalnih i privatnih obaveza, a to je posebno izraženo tokom pandemije.
„Pojava pandemije je samo dodatno povećala pritisak. Nažalost, svjedočila sam brojnim situacijama, kao i većina nas, da su novinarke bile izložene mnogim pritiscima, vrijeđanjima na osnovu spola, prozivkama, pa čak i nasilju“, kaže jedna novinarka.
Druga ističe kako je za ženu vrlo teško organizovati rad od kuće: „Privatne i poslovne obaveze se prepliću, pa se većina našla u poziciji da radni dan traje od ujutru do kasno u noć.“
Zastupljenost žena na upravljačkim pozicijama u bh. medijima i dalje je veoma niska. Prema istraživanju BH novinara, muškarci se nalaze na više od dvije trećine direktorskih i pozicija glavnih i odgovornih urednika (68,5%), dok je udio žena ispod jedne trećine (31,5%).
Najveća disproporcija u zastupljenosti žena i muškaraca na glavnim upravljačkim mjestima je u televizijskom sektoru, gdje čak tri četvrtine direktora i glavnih i odgovornih urednika čine muškarci. Udio žena na pozicijama direktorice u medijima iznosi 25,3, a muškaraca 74,7 posto.
(Izvor: Indikatori nivoa medijskih sloboda i sigurnosti novinara u BiH 2020., Udruženje BH novinari)