EK o stanju medija u Hrvatskoj: I dalje problem SLAPP, netransparentno vlasništvo i dodjela javnog novca, politizirani HRT i VEM

0
51
Source/Author: HND
Source/Photo: Europska komisija

Europska komisija objavila je danas godišnje Izvješće o vladavini prava (Rule of Law Report 2024) u kojem je, osvrćući se na stanje medija, zaključila kako u Hrvatskoj nema napretka u jačanju okvira za pravednu i transparentnu raspodjelu državnog oglašavanja kroz uspostavu jasnih kriterija, dobrih praksi i nadzora da bi se osigurala učinkovita provedba javnih natječaja za sufinanciranje lokalnih i regionalnih medija, zbog čega je izrazila zabrinutost. Također, Izvješće je utvrdilo samo djelomični napredak u naporima da se riješi problem sa SLAPP-om, odnosno tužbama protiv novinara i medija. I dalje postoji zabrinutost EK za političku neovisnost Vijeća za elektroničke medije i Hrvatske radiotelevizije te se uočava da se HRT suočava s kritikama u vezi s potencijalnim sukobom interesa, a problem je i (ne)transparentnost vlasništva u medijima.

Izvješće o vladavini prava Europske komisije svake godine ocjenjuje i stanje slobode medija i medijskog pluralizma u 27 država članica EU-a i četiri zemlje kandidatkinje, Albaniji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji.

U Izvješću o vladavini prava Europska je komisija podsjetila na obaveze koje je Hrvatska preuzela u okviru Plana oporavka i otpornosti pa joj preporučila da: pojača napore za jačanje pravnog okvira i mehanizama nadzora kako bi se osigurala pravedna i transparentna raspodjela državnog oglašavanja na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, uključujući postupak javnog natječaja. Također je preporučila Vladi da nastavi napore u rješavanju SLAPP-a te da preispita zakonske odredbe o kleveti i potakne da se šire primjenjuje proceduralna pravila koja omogućavaju odbacivanje neutemeljenih tužbi protiv novinara, uzimajući u obzir europske standarde o zaštiti novinara.

O financiranju medija i VEM-u

Izvješće o vladavini prava za 2023. preporučilo je Hrvatskoj da “napreduje u jačanju okvira za pravednu i transparentnu raspodjelu državnog oglašavanja, uspostavljanjem jasnih kriterija, dobrih praksi i nadzornih mjera kako bi se osigurala učinkovita provedba postupka javnog natječaja za lokalne i regionalne medije”.

Prema najnovijim dostupnim podacima koji obuhvaćaju 2022. godinu, registar Agencije za elektroničke medije o sredstvima potrošenim prema ovoj odredbi uključuje informacije iz 41 javne vlasti i institucije te pretežno državnih poduzeća, što ukazuje na značajne nedostatke u izvještavanju od tih subjekata. Iako zakon zahtijeva da se takva sredstva raspodjeljuju na temelju javnog natječaja s relevantnim kriterijima, on ne specificira te kriterije ni bilo kakve proceduralne zaštitne mjere. Od uvođenja ove odredbe 2021. godine dionici su izrazili zabrinutost u vezi s pravednom i transparentnom raspodjelom predmetnih sredstava, stoji u Izvješću te se navodi da se dionici često pozivaju na bliske veze između lokalnih vlasti i regionalnih ili lokalnih medija te na nedostatak neovisnog i kritičkog izvještavanja na lokalnoj razini zbog snažne financijske ovisnosti tih medija o državnom oglašavanju. U tom kontekstu nedostaju jasni kriteriji, dobre prakse i nadzorne mjere kako bi se osigurala učinkovita i transparentna provedba postupka raspodjele.

Nadalje, dionici i dalje izražavaju zabrinutost u vezi s raspodjelom državnog oglašavanja medijskim kućama na nacionalnoj razini. U tom pogledu, izvješće Euromedia Ownership Monitor ukazuje na nedostatak transparentnosti u vezi s praksama državnog oglašavanja na konferencijama koje organiziraju ministarstva i Vladine agencije te povezanim medijskim pokrivanjem, stoji u Izvješću.

U siječnju 2024. kaznena istraga o navodnom slučaju korupcije u koji je uključen javni dužnosnik zbog navodnog zloupotrebljavanja sredstava za oglašavanje dovela je do smjene tog dužnosnika i relevantnog ministra. Iako je istraga u tijeku, dionici su izrazili zabrinutost da to možda nije izoliran slučaj, postavljajući dodatna pitanja o pravednoj i transparentnoj raspodjeli državnog oglašavanja.

Iako su određene općine navodno usvojile dobre prakse koje su predložili predstavnici novinara kako bi se osigurale objektivne i transparentne procedure u okviru postupka javnog natječaja, Vlada nije poduzela mjere u vezi s pravednom raspodjelom državnog oglašavanja. Stoga nije bilo napretka u provedbi preporuke dane u prethodnim godinama.

O transparentnosti vlasništva

Što se tiče transparentnog vlasništva nad medijima, Komisija zaključuje kako, iako su informacije o vlasništvu medija dostupne, ostaju neki izazovi u pogledu transparentnosti. Okvir za pravednu i transparentnu raspodjelu državnog oglašavanja izaziva zabrinutost kako na nacionalnoj, tako i na lokalnoj razini, a nisu poduzeti nikakvi koraci za njegovo jačanje. Iako su informacije o vlasništvu medija javno dostupne, i dalje postoje izazovi u pogledu transparentnosti krajnjeg vlasništva.

Revidirani Zakon o elektroničkim medijima zahtijeva da informacije o vlasništvu elektroničkih medija budu javno dostupne putem registra Agencije za elektroničke medije, ali izvješća ukazuju na nedostatke glede pokrivenosti registra. Osim toga, dionici i dalje ističu da u određenim slučajevima osnovne vlasničke strukture medija mogu ostati skrivene, unatoč zahtjevu Zakona o elektroničkim medijima da se informacije u registru potkrijepe izvadcima iz registra krajnjih stvarnih vlasnika, navodi se u Izvješću EK, koje i dalje ukazuje na srednji rizik za transparentnost vlasništva medija, kao i prethodne godine, navodi Izvješće.

O HRT-u

Javni servis HRT suočava se s kritikama u vezi s potencijalnim sukobom interesa i percipiranim nedostatkom političke neovisnosti. Interna revizija HRT-a provedena 2023. godine otkrila je značajne nepravilnosti u poslovanju s vanjskim pružateljem usluga, što postavlja pitanja o upravljanju i odgovornosti javnog servisa, stoji u Izvješću.

Poslovanje s vanjskim pružateljem usluga bilo je predmetom dvaju mišljenja Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. U ožujku 2024. godine, u drugom slučaju, Povjerenstvo je kaznilo glavnog ravnatelja HRT-a zbog nepravilnosti u isplatama koje se odnose na samog – glavnog ravnatelja.

I dalje postoje zabrinutosti u vezi s političkom neovisnošću HRT-a jer postojeći okvir daje parlamentarnoj većini snažan utjecaj na javni servis. Pokazatelj Media Pluralism Monitora za 2024. godinu o neovisnosti javnih medija pokazuje srednji rizik.

O pristupu informacijama

Određena kašnjenja i dalje postoje u vezi s pristupom informacijama i javnim dokumentima te obradom zahtjeva novinara. Pravni okvir koji osigurava pristup informacijama i javnim dokumentima postoji. Kao što je navedeno u prethodnim izvješćima o vladavini prava, dionici ukazuju na kašnjenja u obradi zahtjeva od javnih tijela u određenim slučajevima. U 2023. godini Ured povjerenika za informiranje primio je 24 pritužbe i 30 žalbi novinara u vezi s pristupom informacijama. Pokazatelj Media Pluralism Monitora za 2024. godinu o zaštiti prava na informiranje pokazuje srednji rizik.

O „Lex AP-u“

Iako su novinari izuzeti od kaznenog djela otkrivanja informacija iz kaznenih istraga, i dalje postoji snažna kritika zainteresiranih dionika te se nastavljaju napori da se to riješi, zaključuje EK.

U lipnju 2023. Vlada je podnijela izmjene Kaznenog zakona Hrvatskom saboru kako bi uvela kazneno djelo neovlaštenog otkrivanja informacija iz kaznenih istraga koje su u tijeku. Vlada je smatrala da su te promjene nužne kako bi se spriječilo curenje informacija tijekom nejavnih predistražnih postupaka, navodi se u Izvješću te se dodaje kako su novinarske udruge i drugi dionici to snažno kritizirali izražavajući zabrinutost da bi predložene promjene mogle ugroziti istraživačko novinarstvo i općenito slobodno medijsko izvještavanje o važnim pitanjima od javnog interesa kao što su slučajevi korupcije. Također, izražena je zabrinutost da bi novo kazneno djelo moglo izložiti novinare istragama i utjecati na zaštitu novinarskih izvora.

Kao reakcija na prigovore, početkom 2024. godine izmjene su dodatno revidirane kako bi izričito izuzimale novinare i otkrivanja koja su pretežno u javnom interesu iz opsega novog kaznenog djela. Unatoč tim promjenama, predstavnici novinara nastavili su izražavati kritiku izmjena zbog potencijalnih implikacija na novinare, stoji u Izvještaju o vladavini prava.

O SLAPP-u

Europska je komisija zabilježila neki napredak u rješavanju problema strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja (SLAPP) usmjerenih na novinare, uz poboljšanu svijest o tom pitanju. Izvješće o vladavini prava za 2023. godinu preporučilo je Hrvatskoj da “nastavi s naporima u rješavanju problema strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja usmjerenih na novinare, uključujući preispitivanje zakonskih odredaba o kleveti i poticanje šire primjene proceduralnih pravila koja omogućuju odbacivanje neutemeljenih tužbi, uzimajući u obzir europske standarde o zaštiti novinara”.

Anketom provedenom među medijima, koju provodi Hrvatsko novinarsko društvo, 2024. godine zabilježene su 752 aktivne tužbe protiv novinara i medija u Hrvatskoj (u usporedbi s 945 u 2023., 951 u 2022. i 905 u 2020.), stoji u Izvještaju. Iako je teško sastaviti točne statistike i ne mogu sve te tužbe biti kvalificirane kao SLAPP, podaci pokazuju da tužbe protiv novinara i dalje predstavljaju problem.

U svibnju 2024. godine preliminarni rezultati novog detaljnog istraživanja (HND i Centar “Miko Tripalo”) koje je obuhvatilo više od 1333 presuda koje uključuju novinare, pokazali su da više od 40 posto njih ispunjava barem jedan kriterij za SLAPP. Također je utvrđeno da su prevladavale građanske parnice u kojima su tražene relativno visoke odštete. U isto vrijeme, broj novih ili istaknutih slučajeva čini se da je opao, što pruža neke znakove poboljšanja.

Analiza Ministarstva pravosuđa, javne uprave i digitalne transformacije građanskih i kaznenih slučajeva za 2023. godinu pokazala je da je od ukupnog broja zatvorenih slučajeva u 2023. godini, 39 slučajeva moglo biti predmet SLAPP-a, od kojih je osam kaznenih i 31 građanski predmet.

Stručna radna skupina za pitanje SLAPP-a usmjerenih na novinare, koju je osnovalo Ministarstvo kulture i medija 2021. godine, nastavlja podizati svijest o toj temi, kaže se Izvještaju, ali i dodaje kako nije bilo promjena u pravnom okviru kako bi se riješio ovaj problem.

Dionici i dalje vide potrebu za dekriminalizacijom klevete, navodi se. Pokazatelj Media Pluralism Monitora za 2024. godinu o novinarskoj profesiji, standardima i zaštiti pokazuje visok rizik.

U svom Akcijskom planu za razvoj kulture i medija za razdoblje od 2023. do 2024. godine, Ministarstvo kulture i medija među predviđenim mjerama navodi mehanizam za rano prepoznavanje i odbacivanje SLAPP-a, koji, međutim, još nije implementiran.

Uglavnom, postignut je samo mali napredak u provedbi preporuka navedenih u Izvješću o vladavini prava za 2023. godinu.

O sigurnosti novinara

Postoje pozitivni pomaci u pogledu sigurnosti novinara, o čemu su vlasti i predstavnici novinara, odnosno Hrvatsko novinarsko društvo i Sindikat novinara Hrvatske, zaključili Sporazum o suradnji, navodi se u Izvještaju.

Vlasti i predstavnici novinara zaključili su u rujnu 2023. sporazum o suradnji kako bi dodatno poboljšali sigurnost novinara. Cilj sporazuma je poticati međusobno razumijevanje i osigurati sigurno okruženje za novinare, posebno pri izvještavanju o javnim događajima ili prosvjedima. Sporazum je popraćen s dva provedbena protokola: jednim o ponašanju policije, novinara i medijskih djelatnika na javnim okupljanjima, i drugim o ponašanju policije u kontekstu kaznenih djela počinjenih protiv novinara i drugih medijskih djelatnika u vezi s obavljanjem medijskih aktivnosti. Iako će praktični učinak ovih protokola trebati utvrditi tijekom vremena, oni naglašavaju spremnost vlasti i predstavnika novinara da poboljšaju sigurnost novinara.

Od Izvješća o vladavini prava za 2023. godinu, Platforma Vijeća Europe za promicanje zaštite novinarstva i sigurnosti novinara zabilježila je sedam upozorenja u vezi s događajima u Hrvatskoj, a platforma Mapping Media Freedom zabilježila je 17 upozorenja.

Generalno gledajući, navodi EK u Izvještaju, predstavnici novinara i dalje smatraju da policijske vlasti odgovarajuće reagiraju u slučajevima napada ili prijetnji novinarima.