Hrvatsko novinarsko društvo sudjelovalo je u javnom savjetovanju o Nacrtu prijedloga Nacionalnog plana razvoja kulture i medija za razdoblje od 2023. do 2027. godine i Nacrtu prijedloga Akcijskog plana razvoja kulture i medija za razdoblje od 2023. do 2024. godine iznijevši na predloženi tekst niz primjedbi i prijedloga. Savjetovanje je provedeno od 18. rujna do 18. listopada i detaljni komentari dostupni su ovdje.
Načelna primjedba HND-a išla je ponajprije na proceduru i temelje koji bi trebali prethoditi predlaganju, a potom i donošenju nacionalnog plana razvoja kulture i medija. HND smatra da je prije izrade srednjoročnog Nacionalnog plana, Ministarstvo kulture i medija trebalo predložiti dugoročni dokument više razine, odnosno nacionalnu strategiju kulturnog razvoja koji, kao neodvojiv dio, uključuje medije i novinarstvo, ključne za informiranje građana u demokratskim društvima. Izradu takvog dokumenta, u skladu s procedurom iz Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske, predlaže nadležno tijelo državne uprave, odnosno Ministarstvo kulture i medija. Za razliku od nacionalnih planova koje predlaže i usvaja Vlada, sektorske i međusektorske strategije usvaja Hrvatski sabor, što bi bilo znatno prikladnije s obzirom na to da se strateškim dokumentima određuje medijska politika te se anticipira sadržaj zakona o medijima, koje je Ustavni sud 2004. godine uvrstio među “organske zakone”, kojima se razrađuju Ustavom utvrđena ljudska prava i temeljne slobode, koje uključuju slobodu govora i javnog nastupa i slobodno osnivanje svih ustanova javnog priopćavanja.
Osim toga, donošenje nacionalnog plana bez prethodne strategije je kao da se sada raspravlja samo o nacrtu kratkoročnog akcijskog, bez prethodno utvrđenog srednjoročnog nacionalnog plana.
HND se, među ostalim, osvrnuo i na namjeru predlagača da unaprijedi ulogu medija i status novinara smatrajući kako je predlagač propustio dodati aktivnosti koje će unaprjeđenju položaja novinara dodati i dimenzije materijalne sigurnosti (povećanje plaća i honorara) te povećanje statutarne autonomije unutar redakcije i zaštitu freelancera. HND je u savjetovanju zatražio da se u mjeru “osiguravanja stabilne potpore statusu umjetnika, uključujući uplate zdravstvenog i mirovinskog osiguranja samostalnim umjetnicima, uz odgovarajuću i pravno utemeljenu korekciju koeficijenata” uključi novinarke i novinare, u smislu poreznih olakšica na ugovore o autorskom djelu te da se omogući mirovinsko i zdravstveno osiguranje za slobodne novinarke i novinare, članice i članice HND-a.
HND je posebno naglasio nužnost uspostave dostatnog fonda za medije ili fonda za profesionalno novinarstvo s jasnim ciljevima i kriterijima prema kojima će se taj fond raspodjeljivati. Glavna namjena fonda treba biti transparentno i od političkog utjecaja slobodno javno financiranje profesionalnog novinarstva. Mogući izvori financiranja su sljedeći: udjel u bruto prihodima digitalnih platformi, zatim dio prihoda od igara na sreću, dio koncesijskih naknada medija, simboličan porez na oglašavanje (uz uvođenje amortizacije za oglašavanje robnih marki), elektroničke uređaje široke potrošnje, prihode od naplate pristupa internetu te korištenja i aukcija radiofrekvencijskog spektra i državni proračun. HND smatra kako će za raspodjelu tako prikupljenih sredstva novog medijskog fonda biti potrebno osmisliti i nove mehanizme raspodjele da bi se pravedno javno financiranje medija osiguralo od sukoba interesa i političkog pritiska.
HND je podsjetio predlagača kako je u svibnju ove godine objavio Modele financiranja lokalnih medija s analizom i preporukama te ih priložio na razmatranje.