ZAGREB, 23.11.2017. – Hrvatsko novinarsko društvo (HND) osuđuje reakciju vodstva HRT-a koje je povodom posljednje emisije autora i voditelja Aleksandra Stankovića „Nedjeljom u dva“ izdalo priopćenje sljedećeg sadržaja: “Hrvatska radiotelevizija (HRT), poštujući Ustav Republike Hrvatske i Deklaraciju o Domovinskome ratu Hrvatskoga sabora, ograđuje se od stajališta iznesena u emisiji Nedjeljom u dva 19. studenoga u kojoj je voditelj Aleksandar Stanković u više navrata Domovinski rat doveo u vezu s ‘građanskim ratom’.”
Takvu reakciju HND smatra licemjernim napadom vodstva HRT-ova na vlastitog novinara kojim vrh HRT-a još jednom potvrđuje kako se, kada je program u pitanju, ne rukovodi poštivanjem profesionalnih standarda na kojima se treba temeljiti javni medijski servis već se služi opasnom politikantskom retorikom priklanjajući se populističkim nasrtajima i prilagođavajući se tako da ne uznemirava političke moćnike.
Iz transkripta dijela razgovora sa Stankovićevim gostom Predragom Mišićem (u prilogu) vidljivo je što je točno kolega Stanković izgovorio. Svakom tko poznaje činjenice jasno je da je Hrvatska napadnuta nakon što je proglasila odcjepljenje od SFRJ i to nije dovodio u pitanje niti kolega Stanković. Ali u emisiji s gostom je raspravljao (i) o tome ima li Domovinski rat, zbog raznih specifičnosti, i elemente građanskog rata a povod je bio osobna sudbina gosta.
No vodstvo HRT-a očito misli kako je takva vrsta propitivanja nedopustiva na javnim medijskom servisu unatoč činjenici da je čak i Ustavni sud Republike Hrvatske u obrazloženju odbijanja ustavne tužbe u vezi ratnog zločina 12. siječnja 2015 godine nedvosmisleno naglasio:…“Oružani sukob na području Republike Hrvatske imao je nemeđunarodni karakter do 8. listopada 1991. Nakon toga, taj je sukob imao međunarodni karakter….na događaje prije 8. listopada 1991. primjenjuje se Dopunski protokol II. uz Ženevske konvencije o zaštiti žrtava nemeđunarodnih oružanih sukoba…“.
Također vodstvu HRT-a istovremeno ne smeta ugošćavanje onih koji su osobe optužene za ratne zločine prije 8. listopada 1991. godine branili upravo pozivajući se na citirane činjenice iz odluke Ustavnog suda. Oni mogu i u programu HRT-a tvrditi kako je do 8. listopada 1991. u Hrvatskoj bio „građanski rat“, a novinar HRT-a ne smije o tome niti pisnuti, a da ga se vodstvo HRT-a javno ne odrekne.
Pritom se HRT-ovi šefovi sakrivaju iza Ustava Republike Hrvatske, koji kolega Stanković niti na koji način nije doveo u pitanje (a nemaju nikakve primjedbe na one istupe u programima HRT-a kojima tuđa ustavna prava redovito krše). Pozivaju se i na Deklaraciju o Domovinskome ratu Hrvatskoga sabora, kao da je taj politički dokument – dogma.
Ovakvim postupkom vodstvo HRT-a je dodatno potvrdilo da instituciju kojom rukovode ne smatraju javnim medijskim servisom nego državnom agencijom pod političkom kontrolom i tako HRT simbolično vraćaju u državu iz koje je Hrvatska izašla – u SFRJ i to iz najrigidnijeg razdoblja.