Hrvatski izdavači i novinari suočeni su s ogromnim brojem tužbi. Prema podacima Hrvatskog novinarskog društva (HND) trenutačno je u Hrvatskoj aktivno najmanje 752 tužbe protiv medija i novinara. Taj je broj zasigurno podcijenjen jer u istraživanju HND-a nisu uključeni svi mediji, osobito manji internetski portali. Ukupni odštetni zahtjevi u tim tužbama premašuju 4,1 milijun eura, donosi Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP).
Najveći broj tužbi – 674 slučaja, odnosno gotovo 90 posto – čine građanske parnice za naknadu štete. U okviru projekta financiranog kroz godišnji natječaj DZNAP-a, novinar Darko Markušić, zamjenik glavnog urednika portala Direktno.hr, analizirao je zloupotrebljava li se institut demantija/reagiranja/ispravka objavljene informacije kao prvi korak u pokretanju tužbi protiv novinara i nakladnika. Upozorava da se ovaj pravni mehanizam često zloupotrebljava, čime se narušava njegova izvorna svrha i slabi položaj novinara te njihova autorska prava.
Njegov projekt pod nazivom “Zloupotreba instituta reagiranja i posljedice za prava novinara” bavi se temom koja se tiče svih novinara – rijetki su oni koji tijekom karijere nisu dobili barem jedno reagiranje, što je zakonsko pravo osoba o kojima se u tekstu piše.
Markušić zaključuje kako su postojeća medijska zakonska rješenja zastarjela s razvojem novih tehnologija i digitalnih platformi te ih je potrebno osuvremeniti.
U praksi je malo tko zadovoljan postojećim modelom reagiranja. Izdavači i novinari nezadovoljni su jer takva reagiranja gotovo uvijek prate zahtjevi za naknadu štete, odvjetnici smatraju da je institut nepotreban ili da ga mediji ne poštuju u cijelosti. Samo oko 20 posto osoba odustaje od tužbe nakon objavljenog reagiranja, što znači da institut reagiranja ne ispunjava svoju svrhu.
Istodobno, sudovi objavu reagiranja tretiraju kao preduvjet za pokretanje tužbe, a zbog nedovoljnog poznavanja medijske problematike često visinu odštete povezuju s tim je li reagiranje objavljeno.
Medijski stručnjaci smatraju da bi taj problem najbolje riješilo samoregulatorno tijelo, jer postojeći sustav pogoduje potencijalnim tužiteljima i služi kao alat za zastrašivanje novinara i medija.
Problem je tim veći što broj tužbi protiv nakladnika i novinara i dalje raste, a 90 posto njih odnosi se na zahtjeve za naknadu štete, zaključuje Markušić u svom projektu.
Ovo je jedan od projekata koji je DZNAP financirao. Javni poziv za natječaj objavljen je 7. listopada 2024., a ukupno je bilo dostupno 15.000 eura. Pojedinačni projekti sufinancirani su iznosima između 500 i 3000 eura, a natječaj je bio otvoren do kraja siječnja 2025.
Prema odluci skupštine DZNAP-a, najmanje 60 posto sredstava usmjerava se na projekte vezane uz autorska prava. Projekti koji promiču i štite novinarska autorska prava, potiču kreativnost i vrijednost novinarskog rada te poboljšavaju društveni i materijalni položaj novinara, financiraju se iz Fonda za poticanje novinarskog autorskog stvaralaštva.