Prema podacima koje Hrvatsko novinarsko društvo (HND) vodi u okviru mreže Safe Journalists, u RH je u 2022. evidentirano 14 napada na novinare, od kojih pet prijetnji smrću ili teškim tjelesnim ozljedama, sedam drugih prijetnji te jedan fizički i jedan hakerski napad na medij. Pritom navode da veliki broj kaznenih djela prema medijskim djelatnicima, poput prijetnji, ostaje neprijavljen, stoji između ostalog u Izvješću pučke pravobraniteljice Tene Simonovic Einwalter za 2022. godinu u analizi i ocjeni stanja zaštite ljudskih prava i sloboda u Hrvatskoj, kao i stanja vezano za određene pojavne oblike povreda prava pojedinaca ili pojedinih društvenih skupina.
Kako se navodi posebna vrijednost Izvješća su preporuke za jačanje zaštite ljudskih prava i sloboda u Hrvatskoj. U poglavlju o Novinarskim slobodama i medijima podsjeća se da je u okviru izrade Nacionalnog plana razvoja kulture i medija za razdoblje 2022.-2027., čije se donošenje planira u prvom kvartalu 2023., a Ministarstvo kulture i medija je objavilo Analizu medijskog sektora u RH, a jedan od posebnih ciljeva Plana jest unapređenje statusa novinarske profesije, medijskog sustava i poticanje pluralizma. No kako je istaknuto u Izvješću, istovremeno je Hrvatsko novinarsko društvo ukazalo da Analizom nije obuhvaćeno cijelo medijsko polje, pri čemu je zapostavljena potpora neprofitnim medijima te se ne prepoznaju svi oblici pritisaka na novinare niti izazovi dvostruke odgovornosti novinara (kaznene i građanske), posebice kada se radi o SLAPP tužbama u kojima su tužitelji suci.
-EK je 2022. usvojila Europski akt o slobodi medija kojim se predviđaju nova pravila za zaštitu medijskog pluralizma, uredničke neovisnosti, potiče neovisnost medija i transparentnost vlasništva nad istima, utvrđuju mjere za zaštitu neovisnosti urednika i otkrivanje sukoba interesa te uključuje mjere zaštite protiv političkog uplitanja. Dodatno, donesen je i tzv. paket uredbi o digitalnim uslugama, koji obuhvaća Akt o digitalnim uslugama i Akt o digitalnim tržištima, čiji je cilj osposobiti EU za digitalno doba tako da se reguliraju digitalne usluge, uključujući društvene mreže, internetska tržišta i druge platforme koje djeluju u EU, navodi se u Izvješću pučke pravobraniteljice te ističe kako je EK inicirala i donošenje tzv. Anti-SLAPP Direktive kojom su obuhvaćene tužbe u građanskim stvarima s prekograničnim implikacijama uz razradu mehanizama borbe protiv ovih tužbi, primjerice brzim odbacivanjem očito neutemeljenih tužbi te odvraćajućim kaznama za pokretanje malicioznih tužbi.
-U izvještaju o vladavini prava za 2022. godinu, EK je izdala pet preporuka za RH od kojih se jednom traži rješavanje pitanja SLAPP tužbi protiv novinara, među ostalim rješavanjem pitanja zlouporabe pravnih odredbi o kleveti i poboljšanjem informiranosti, uzimajući u obzir europske standarde o zaštiti novinara. Preporukom iz travnja se traži i izmjena norme kako bi se osigurala procesna jamstva za prijevremeno odbacivanje očito neutemeljenih tužbi, stoji u Izvješću te se navodi kako na tom tragu djeluje i Radna skupina za oblikovanje politike suzbijanja SLAPP tužbi pri MKiM-u.
-Provodeći jedan od ciljeva Radne skupine, a to je edukacija sudaca, odvjetnika i novinara te nakladnika radi sprječavanja SLAPP-a, tijekom 2022. provedene su radionice u Splitu, Osijeku i Varaždinu. Drugi ciljevi se odnose na analizu stanja, prikupljanje podataka, podizanje svijesti o ovoj tematici kao i formiranje prijedloga za buduće anti-SLAPP zakonodavne mjere. Prema podacima MKiM-a, novim Zakonom o medijima planira se implementirati mehanizam za rano prepoznavanje i odbacivanje SLAPP tužbi, navodi se u Izvješću i iznosi navode HND-a prema kojima novinari u sudskim postupcima u kojima ih tuže suci nisu u ravnopravnom stranačkom položaju, jer okolnost da se radi o sucima najviših sudova može utjecati na nepristranost odlučujućeg suca.
– Takvi prigovori izneseni su i u slučaju urednice i novinarke nezavisnog portala koja je tužena zbog komentatorske kolumne u kojoj je pisala o sutkinji najvišeg suda. Tužbom je potraživano 150.000 kuna na ime naknade štete, a nakon pet godina parničenja tužitelju je dosuđen iznos od 50.000 kuna na ime pretrpljenih duševnih bolova. Navedeni iznos se prema praksi Ustavnog suda RH i ESLJP-a smatra dostatnim, međutim i u ovoj visini može predstavljati poslovnu prijetnju malim, neprofitnim medijima i imati odvraćajući učinak na buduće novinarske aktivnosti (chilling effect). Iako je navedeni iznos prikupljen donacijama građana, komentatorska rubrika je ukinuta-.
Nadalje prema podacima koje HND vodi u okviru mreže Safe Journalists, u RH je u 2022. evidentirano 14 napada na novinare, od kojih pet prijetnji smrću ili teškim tjelesnim ozljedama, sedam drugih prijetnji te jedan fizički i jedan hakerski napad na medij. Pritom navode da veliki broj kaznenih djela prema medijskim djelatnicima, poput prijetnji, ostaje neprijavljen.
-Stoga je pozitivno potpisivanje Protokola o postupanju policije prilikom saznanja o kaznenom djelu počinjenom na štetu medijskih djelatnika u vezi s obavljanjem medijske djelatnosti te Protokola o postupanju policije i medijskih djelatnika na javnim okupljanjima od većeg interesa javnosti, kao i Sporazuma o suradnji između MUP-a, HND-a te SNH. U kontekstu unaprjeđenja statusa novinarske profesije treba imati na umu da se kod novinarskog zanimanja često javljaju atipični oblici rada. Prema Međunarodnoj federaciji novinara, atipični rad u medijskoj industriji podrazumijeva “oblike zaposlenja koji nisu stalni i/ili su na nepuno radno vrijeme“, a obuhvaćaju rad temeljem kratkoročnih ugovora, podugovaranja posla, povremeni, honorarni i tzv. freelance rad. Istraživanje SNH pokazuje da 53,3 posto tzv. medijskih freelancera ima diplomu sa sveučilišnog studija, da ih najviše ima prosječnu mjesečnu neto plaću od 4.000,00 do 8.000,00 kuna (34,1 posto) , dok ih čak 31,1 posto prima plaću od 0 do 4.000,00 kuna. 38,5 posto ispitanika radi temeljem autorskog ugovora, ugovora o djelu ili drugog oblika honorarnog ugovora i to dulje od godinu dana, a za 29,6% takav je ugovor ujedno bio i jedini način zaposlenja jer im poslodavci nisu ponudili sklapanje drugačijeg ugovora, navodi se u Izvješću pučke pravobraniteljice o nezavidnom položaju novinara Freelancera.
Cijelo izvješće možete pronaći i pročitati na ovom linku.
Izvor: HND
