Komisija za napade na novinare i dalje uskraćena za odgovore

Source: Dan/SMCG
Komisija za napade na novinare i dalje uskraćena za odgovore

PODGORICA, 04.08.2020. – U ambijentu učestalih uznemiravanja predstavnika medija, određenog broja ranije neriješenih napada na novinare, kao i hapšenja troje novinara zbog objavljivanja lažnih vijesti, Komisija za praćenje istraga napada na novinare preporučila je nadležnim državnim organima da obezbijede uslove za rad medija, u kojima novinari treba da budu tretirani dostojanstveno.

U izvještaju o radu za period od 23. februara 2019. do 23. maja 2020. navodi se da Vlada nije odgovorila na dopis Komisije, upućen 19. oktobra 2018. godine, u kojem je navedeno da će, u cilju otkrivanja učinilaca i nalogodavaca ubistva Duška Jovanovića, ali i drugim slučajevima gdje je potrebno unaprijediti djelotvornost istraga, predložiti angažovanje stranog eksperta iz Evrope ili Amerike-FBI agenta iz raznih oblasti (balistike, forenzike, sudske medicine).

Nakon izjave potpredsjednika Vlade i ministra pravde Zorana Pažina i direktora Uprave policije Veselina Veljovića na okruglom stolu u Skupštini, kao i izjave čelnika UP na sjednici Odbora za evropske integracije o propustima u istragama određenih napada na novinare, Komisija je uputila dopis Tužilačkom savjetu sa pitanjem da li ima propusta u istragama napada na Tufika Softića i ubistva Duška Jovanovića, i, ako ima, koji su to propusti i čiji. Odgovor ni na ovaj dopis Komisija nije dobila.

U izvještaju je posebno analiziran slučaj ranjavanja novinarke Olivere Lakić. Konstatovano je da je Lakićeva prvi put 6.11.2019. godine dala iskaz u predmetu Kti.br. 18/19, formiranom spajanjem predmeta za nedozvoljeno držanje oružja, teškim ubistvom Miodraga Kruščića sa predmetom Olivere Lakić koji se vodio za ubistvo u pokušaju. Navodi se da je tom naredbom tužilaštvo odustalo od kvalifikacije ubistvo u pokušaju na štetu Lakić i djelo kvalifikovalo kao kriminalno udruženje, koje je imalo za cilj, između ostalog, i da nanese teške tjelesne povrede Oliveri Lakić.

Preporučeno je da se zatraži objašnjenje zašto su probijeni zakonski rokovi za okončanje istrage napada na Oliveru Lakić, iako je redovni zakonski rok šest mjeseci, a do danas je prošlo više od 12 mjeseci, da se preispita postupanje službenika UP koji su na konferenciji za medije od 19. februara 2019. prvo potvrdili da znaju ko je pucao na Oliveru Lakić, da bi kasnije to demantovali, čime su, kako se navodi, plasirali netačne informacije u vezi ovog slučaja.

Ukazano je da bi kao mogući pravac u pronalasku napadača i nalogodavaca trebalo uzeti njene novinske tekstove u kojima je pominjala imena ljudi koji su dovođeni u vezu sa duvanskim poslovima i njihovoj mogućoj sprezi sa ljudima iz vrha vlasti. U tom izvještaju je navedeno da je Više državno tužilaštvo 21. juna 2019. odgovorilo na zahtjev Komisije da joj se dostave kompletni spisi predmeta o ranjavanju novinarke Olivere Lakić, ali da u preko 1.500 stranica dokumentacije, na Oliveru Lakić i krivično djelo na njenu štetu, odnosi se samo jedan pasus. Komisiji, kako je konstatovano, nije dostavljena nijedna naredba za sprovođenje istrage protiv osumnjičenih u vezi sa krivičnim djelom na štetu Olivere Lakić, dok se, kako objašnjavaju, krivično djelo na štetu novinarke ne pominje ni u jednom dokumentu dostavljenom Komisiji, osim u propratnom pismu.

U zaključcima Komisije je konstatovano da joj je Više državno tužilaštvo dostavilo nepotpune spise predmeta formiranih u 2019. godini protiv Filipa Bešovića i ostalih okrivljenih, a koji se tiču ranjavanja Olivere Lakić 8. maja 2018. Navodi se da tužilaštvo nije mjesecima odgovorilo na zahtjeve Olivere Lakić i njenih punomoćnika da joj se omogući uvid u kopiju spisa predmeta formiranih povodom predmetnog događaja od 8. maja 2018. godine.

Neselektivno dostaviti sve spise
Višem tužilaštvu je preporučeno da neselektivno dostavi Komisiji sve spise predmeta koji se odnose na konkretno krivično djelo na štetu Olivere Lakić, dok je VDT-u sugerisano da iskontroliše zakonitost i svrsishodnosti postupanja Višeg državnog tužilaštva, rukovoditeljke Vesne Jovićević i postupajućih tužilaca Miloša Šoškića, Maje Jovanović i Tatjane Begović u predmetima koji se tiču događaja od 8. maja 2018. počinjenog na štetu Olivere Lakić, sa posebnim akcentom na odnos tužilaštva prema oštećenoj, u smislu uskraćivanja spisa predmeta, nepozivanja da prisustvuje dokaznim radnjama osim jednoj, i njenom nesaslušavanju u svojstvu oštećene.

Komisija formirana na još dvije godine
Vlada je na poslednjoj sjednici donijela odluku o formiranju Komisije za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama slučajeva prijetnji, nasilja, ubistava novinara i napada na imovinu medija. Prema članu dva, Komisiju čine: predsjednik Nikola Marković, pomoćnik glavnog i odgovornog urednika dnevnog lista „Dan“, članovi Mihailo Jovović („Vijesti“), Marijana Camović (Sindikat medija), Ranko Vujović (MSS), Dragoljub Duško Vuković (novinar i medijski ekspert), Aneta Spaić (Tužilački savjet), Milan Adžić (MUP), Aleksandra Samardžić (ANB) i Dalibor Tomović (NVO).