PODGORICA, 15.03.2019. – Crnogorski nezavisni mediji generalno iznose širok spektar političkih i društvenih stavova i kritikuju vlast ali se suočavaju i sa brojnim problemima kao što je selektivno i netransparentno finansiranje medija javnim novcem kroz kupovinu reklama što uzrokuje neprimjeren uticaj na medijsko tržište – navodi se u Izvještaju o ljudskim pravima za 2018. godinu koji je objavio Stejt department.
U tom Izvještaju, u odjeljku koji se bavi slobodom medija u Crnoj Gori, navodi se da su televizija i novine Vijesti nastavile da ukazuju na nefer uslove u medijima, ekonomski pritisak od strane Vlade i selektivnu primjenu pravila kada je u pitanju plaćanje poreza.
„Privredni sud je 25. aprila odbio tužbu koju su podnijele „Vijesti“, “Daily Press“, protiv provladinog tabloida „Pink M Televizija“ zbog navodnog diskreditovanja ugleda „Vijesti““, navodi se u Izvještaju.
Sate department je podsjetio na slučaj ranjavanja novinarke „Vijesti“ Olivere Lakić koju je nepoznati napadač napao i ranio u nogu vatrenim oružjem 8. maja ispred njenog stana u Podgorici, kao i na seriju ranijih napada na Lakić.
„Nezavisni i pro opozicioni mediji su se žalili na nepravedan tretman i ekonomski pritisak od strane ministarstava i agencija“, stoji u Izvještaju.
Podsjetili su i na smjene u Savjetu Javnog servisa i generalne direktorice Andrijane Kadije naglašavajući da je „šest predstavnika devetočlanog Savjeta glasalo je za smenu Kadije, svih šest su bili povezani sa vladajućom Demokratskom partijom socijalista (DPS)“. Navode i da je Savjet kasnije na mjesto generalnog direktora izabrao Božidara Šundića „koji koji je imao i snažne veze sa DPS-om“.
Pored toga, podsjećaju da je u decembru 2017. godine, parlament smijenio predstavnika NVO-a, Darka Ivanovića, iz Savjeta Agencije za elektronske medije (AEM), a kao razlog su naveli navodni konflikt interesa.
„Neki mediji su nastavili da pokazuju spremnost da kritikuju Vladu. Međutim, nedostatak obuke i neprofesionalnog novinarskog ponašanja, u kombinaciji sa niskim platama i političkim pritiskom, ponekad su doprinosili pristranosti“, navodi se u Izvještaju.
„Vlada nije ograničavala ili ometala pristup Internetu ili cenzurirala online sadržaje, a nije bilo zvaničnih saopštenja da je Vlada neovlašćeno nadgledala privatnu online komunikaciju“, navodi se u Izvještaju uz napomenu da je NVO MANS ukazao da je imao taj problem.
Iznijet je i podatak da se procjenjuje da je 71 odsto stanovništva koristilo Internet u 2017. godini.