Sarajevo, 28. april 2022. – Solidarnost udruženja i organizacija novinara iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Kosova i Albanije, koja su se udružila uz podršku Evropske unije kako bi osnovala regionalnu mrežu SafeJournalists s ciljem mapiranja napada na novinare u regionu i zaštite i unapređenja medijskih prava i sloboda, u proteklih šest godina donijela je veoma značajne i pozitivne rezultate. Ipak, položaj novinara u regionu i dalje je nepovoljan u mnogim segmentima, a pritisci na nezavisne medije i novinare postaju sve izraženiji, istaknuto je tokom dvodnevne regionalne konferencije mreže SafeJournalists, održane u Sarajevu.
Ekonomska, pravna i fizička sigurnost novinara je loša i postaje sve gora, izjavio je predsjednik Udruženja BH novinari, Marko Divković.
„Jedan od glavnih razloga za to je nekažnjavanje napada na novinare, ali i ‘dobra volja’ pravosuđa kada su u pitanju radna prava i sva ostala prava novinara,“ rekao je Divković.
Zamjenik ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH, Dževad Mahmutović, istakao je da u BiH postoji kvalitetan pravni okvir kada je riječ o slobodi govora, ali da je praksa potpuno drugačija.
„Veoma smo zabrinuti zbog broja napada na novinare u BiH, ali i u cijelom regionu, a posebno zbog procesuiranja takvih napada. Tužbe za klevetu takođe predstavljaju značajan problem, jer se sav teret dokazivanja prebacuje na novinara. Sve ovo ograničava novinare da slobodno rade svoj posao i osjećaju se sigurno. Posebno želim naglasiti napade na novinarke – nažalost, imali smo jedan takav slučaj u našem Ministarstvu. Na tome moramo raditi unutar institucija kako bi se spriječilo da se takve stvari događaju,“ rekao je Mahmutović.
Glavna koordinatorica mreže SafeJournalists, Tamara Filipović Stevanović, podsjetila je da je Mreža osnovana kao odgovor na potrebu za uzajamnom solidarnošću medijske zajednice, udruženja novinara i organizacija iz regiona, kako bi se efikasnije zaštitila prava svih novinara.
„Podržavamo jedni druge na terenu, kada se dešavaju najteži pokušaji ugrožavanja slobode izražavanja. Sve što radimo usmjereno je na pronalaženje rješenja za naše probleme; nije namijenjeno samo za praćenje situacije. Tako u našim udruženjima imamo i besplatnu pravnu pomoć za novinare, kao i psihosocijalnu i finansijsku podršku,” rekla je Filipović Stevanović.
Predsjednik Evropske federacije novinara (EFJ), Mogens Blicher Bjerregard, takođe se obratio učesnicima konferencije. Istakao je da je vrlo važno da se novinari iz cijele Evrope udruže i rade zajedno kako bi spriječili kršenja medijskih prava i sloboda.
„Rat u Ukrajini, kao i svaki drugi rat, također je informacijski rat. Propagandna mašinerija danas se ponovo pokrenula kao u Hitlerovo vrijeme. Zato je izuzetno važno da podržimo nezavisne novinare, naše kolege koji se bore protiv propagande i lažnih vijesti u Rusiji, Mađarskoj, Austriji, Turskoj… Vlasti su oduvijek željele kontrolisati medije, i to nije ništa novo. Na nama je da udružimo snage za slobodu i sigurnost svih novinara“, rekao je predsjednik EFJ-a.
Prvog dana konferencije istraživači iz mreže SafeJournalists predstavili su rezultate svog istraživanja – Indikatore o nivou slobode medija i sigurnosti novinara. Glavna istraživačica Snežana Trpevska naglasila je da je mreža SJ postala važan instrument za promjene u zakonodavstvu koje se odnosi na slobodu medija i sigurnost novinara. Najveći problemi ostaju neučinkovite istrage napada na novinare, loša saradnja s tužiocima, spore izmjene zakona, kao i politički pritisci na medije i loš ekonomski položaj novinara širom regiona.
Novinarke iz cijelog regiona govorile su o svojim ličnim iskustvima s napadima i prijetnjama koje su doživjele. Naglasile su da im je podrška redakcija, zatim udruženja novinara i drugih institucija, bila ključna u takvim situacijama. Međutim, novinarke ističu da su, prilikom prijavljivanja napada, u razgovorima s policijom, tužiocima i advokatima, često imale osjećaj kao da su ponovo prošle kroz napad.
„Napravila sam grešku što sam dugo ignorisala prijetnje, misleći da su bezazlene. Nažalost, ta greška me je skupo koštala, i jednog dana mi je policija rekla da je pod mojim automobilom postavljena eksplozivna naprava i morali su evakuisati čitav kvart. Sada moram živjeti pod policijskom pratnjom. Nemam objašnjenje zašto uporno radim ovaj posao. Radim ga u nadi da će mlađe generacije živjeti u boljem svijetu, da neće morati gledati ubistva na ulicama i druge zločine koje mi svakodnevno viđamo“, rekla je Jelena Jovanović, novinarka iz Crne Gore.
Tokom dva dana, više od 60 učesnika konferencije u Sarajevu – novinari, urednici, medijski stručnjaci, predstavnici organizacija iz regiona i EU – takođe su razgovarali o nekažnjavanju napada na novinare i potrebi za izmjenom zakonskih okvira, podršci i potrebama novinara kada su u pitanju radna prava, dezinformacije, cenzura i autocenzura, propaganda i senzacionalizam u medijima…