BRISEL, 19.10.2022. – Ograničeni napredak ostvaren je u oblasti slobode informisanja. Zakonski okvir o zaštiti novinara i drugih medijskih radnika unaprijeđen je usvajanjem izmjena i dopuna Krivičnog zakonika (KZ), kojima su propisane strože kazne za napade i prijetnje na novinare i ometanje ili onemogućavanje njihovog rada.
To je jedan od zaključaka u posljednjem Izvještaju Evropske komisije (EK) o napretku Crne Gore.
Izmjene KZ inicirali su Akcija za ljudska prava i Sindikat medija Crne Gore, a kasnije su podržane od strane sedam NVO koje se bave slobodom medija. Proces zagovaranja je trajao više od deset godina.
Krivični zakonik je promijenjen tako da su povećane kazne za krivična djela u kojima su žrtve novinari i drugi medijski radnici.
Ipak, kako piše u Izvještaju, položaj zaposlenih se nije poboljšao: „Novinari su nastavili da prijavljuju sveukupno loše uslove rada, uključujući niske plate, neplaćeni prekovremeni rad, bezbjednosne rizike i različite oblike pritisaka i neprimjerenog uticaja na njihov rad, kako vlasnika medija tako i trećih lica. Nastavljeno je pokretanje tužbi novinara za klevetu protiv konkurenata. Socioekonomska situacija i uslovi rada posebno su teški u lokalnim javnim emiterima, koji su direktno izloženi uređivačkom uticaju i finansijskoj kontroli od strane lokalnih vlasti“.
Takođe, EK u Izvještaju notira i „oštru kritiku medija“ od strane visokih funkcionera, kao i “nedostatak djelotvornog sudskog postupanja u važnim starijim slučajevima”.
„Reakcija institucija i organa za sprovođenje zakona u rješavanju novih slučajeva nasilja nad novinarima i medijskim radnicima je poboljšana. Međutim, nije došlo do pomaka u kritičnim starim slučajevima, uključujući i ubistvo glavnog urednika dnevnih novina Dan 2004. godine. U decembru 2021. godine policija je uhapsila dvije osobe, od kojih je jedan policajac, zbog sumnje da su umiješani u pucnjavu na istraživačkog novinara 2018. godine. Ipak, efektivno sudsko praćenje slučaja tek treba da bude osigurano.“
Konstatuje se da je revizija zakonskog okvira i izrada nove medijske strategije „na čekanju“, a čiji je cilj osiguranje njihove međusobne usaglašenosti i pune usklađenosti sa pravnom tekovinom EU i relevantnim evropskim standardima.
„Zadržala se duboka politička polarizacija medijske scene, dok je rastuća konkurencija velikih regionalnih medija dodatno opteretila lokalno medijsko tržište. Potrebni su dalji kontinuirani napori da se uspostave efikasni samoregulatorni mehanizmi“, piše u Izvještaju.
Kako navode iz EK, potrebni su trajni napori u borbi protiv dezinformacija i ograničenja efekata uznemiravanja na internetu i govora mržnje, bez nesrazmjernog ograničavanja slobode izražavanja.
“Javni emiter RTCG nastavio je da proizvodi politički uravnotežen i raznolik sadržaj“, piše u Izvještaju.