Pritisak na medije znak regresije društva

Pritisak na medije znak regresije društva

PODGORICA, 01.03.2018. – Politički pritisak na novinare i slobodu medija pokazatelj je regresije i nerazumijevanja principa i vrijednosti demokratskog društva, ocijenio je predstavnik Evropske federacije novinara (EFJ), Mehmet Koksal.

U razgovoru za Portal RTCG Koksal je saopštio da bi javne ličnosti, poput političara, trebalo da uključe novinare, kao i kritičke glasove, u svoje strategije, kako bi na taj način razvili demokratske vrijednosti u državi.

Ocjenjujući medijsku sliku u regionu, te govoreći o tome gdje je stanje najbolje, a gdje najlošije, Koksal kaže da je na regionalnoj platformi www.safejournalists.net, posvećenoj zastupanju slobode medija i bezbjednosti novinara, u Crnoj Gori prijavljeno 26 slučajeva kršenja prava novinara.

U Crnoj Gori najbolja situacija

To našu zemlju, prema riječima Koksala, najbolje pozicionira od svih zemalja regiona.

“U Hrvatskoj je prijavljen 41 slučaj kršenja prava novinara, u Makedoniji 56, Bosni i Hercegovini 102. Postoji i 136 prijavljenih slučajeva kršenja prava novinara u Srbiji. Na osnovu ovih konkretnih cifara, Crna Gora je u najboljoj situaciji u regionu”, rekao je Koksal.

Njegov utisak je i da je Makedonija trenutno zemlja koja pokazuje najveću posvećenost poboljšanju ljudskih prava.

Na pitanje jesu li novinari u Crnoj Gori dovoljno zaštićeni, Koksal kaže da se novinari u našoj zemlji, iako situacija nije toliko siva kao u drugim zemljama u regionu, “i dalje suočavaju sa brojnim preprekama i kršenjima prava”.

“Na Platformi za mapiranje slobode medija prijavljena su 43 slučaja o kršenju prava crnogorskih novinara za period između 2010. i 2018. godine. Na primjer, u oktobru 2017. godine, istraga je potvrdila da je namjerno zapaljeno privatno vozilo crnogorskog novinara Miroslava Drobnjaka. EFJ je objavio saopštenje za javnost u septembru 2017. godine o crnogorskom novinaru Vladimiru Otaševiću, koji je pretrpio prijetnje smrću od brata premijera, Velizara Markovića. Ovakvi incidenti pokazuju da novinari u Crnoj Gori ne rade u sigurnom okruženju, uprkos posvećenom radu Sindikata medija”, kaže Koksal.

Pohvalio je i rad predsjednice SMCG, Marijane Camović koja, kako je podsjetio, ukazuje na brojne probleme sa kojima se suočavaju crnogorski novinari.

“Ona kritikuje zatvaranje medija i neisplaćivanje zarada. Kako je pravilno rekla, ne može biti slobode medija ako novinari nijesu slobodni”, rekao je on.

Teško govoriti o sličnosti između Crne Gore i Turske

Kad je riječ o slobodi medija, Koksal kaže da je teško govoriti o sličnosti između Crne Gore i Turske, budući da su velike razlike između dvije zemlje.

Pohvalio rad Sindikata medija koji Pohvalio rad Sindikata medija koji “ukazuje na brojne probleme sa kojima se suočavaju crnogorski novinari”: Koksal s predsjednicom SMCG Marijanom Camović (Foto: SMCG)

Ako se u obzir uzmu prosječne novinarske plate u Crnoj Gori, Koksal ocjenjuje da nije teško biti “bolje plaćen” u Turskoj.

“Ne bih istakao turski prosjek (500 do 600 eura) kao dobru platu za profesionalnog novinara. Klasični pristup podrazumjeva poređenje prosječne plate novinara sa platom profesora u javnoj školi ili univerzitetskim profesorima u zemlji i nigdje na Zapadnom Balkanu ili Turskoj ta donja granica još nije dostignuta, kada je u pitanju medijski sector”, kaže naš sagovornik.

Stoga nam je, kako je kazao, potrebna snažna regionalna kampanja, kako bi se kod medijskih kompanija i vlasti podstakla politička volja i konkretne akcije koje bi podržale medijske radnike.

“Novinari u Turskoj suočeni su sa ogromnim i dramatičnim problemima koji su povezani sa različitim faktorima – koncentracija medija, cenzura i samocenzura, zatvaranje, fizički i verbalni napadi, blaćenje putem interneta/trolovanje i psihičko uznemiravanje, oduzimanje imovine. EFJ i njene članice kroz različite aktivnosti podržavaju kolege u Turskoj i pokazuju solidarnost u ovim teškim vremenima”, kaže Koksal.

Novinarima obezbijediti pristojne uslove

On smatra i da se od novinara ne može očekivati da postanu super heroji slobode medija, ako im se ne ponude pristojni uslove rada, kao što ih imaju državni službenici.

Govoreći o tome da da li su se preko Platforme Savjeta Evrope za zaštitu novinara interesovali o nekim konkretnim slučajevima u Crnoj Gori, Koksal je rekao da je EFJ u oktobru 2015. godine upozorila na incident u kojem je crnogorska policija koristila suzavac protiv grupe od oko 30 novinara, koji su izvještavali sa protesta.

“EFJ je u decembru 2015. objavila još jedno upozorenje na Platformi SE o Gojku Raičeviću, glavnom i odgovornom uredniku portala www.in4s.net, koji je bio redovna meta pripadnika policije i fizički napadan više puta, na šta je Vlada Crne Gore odgovorila u u martu 2016”, kaže Koksal.

Koksal je prilikom nedavne posjete Crnoj Gori podržao amandmane Sindikata medija na medijske zakone. Smatra da su ti koraci od ključnog značaja za poboljšanje situacije mnogih kolega koji rade u teškim uslovima u Crnoj Gori.

“Bez dobrih radnih uslova nije moguće imati slobodu štampe i nezavisno novinarstvo, a to su ključni elementi naših demokratskih društava”, smatra Koksal.