PODGORICA, 02.08.2021. – Postojeći pravni okvir u Crnoj Gori pogodan je za razvoj medijskog pluralizma, ali više u kvantitativnom nego u kvalitativnom smislu. Proces osnivanja medija, posebno online, izuzetno je liberalan. Postojeći regulatorni i samoregulativni mehanizmi, međutim, ne doprinose podizanju profesionalnih i etičkih standarda.
Ovo su zaključci crnogorskog izvještaja u Monitoringu pluralizma medija 2021, koji je objavio Centar za pluralizam medija i slobodu medija.
Autori predlažu razvijanje medijske strategije kroz inkluzivnu raspravu, praćenu izmjenama medijskog zakonodavstva, u kojima bi i mediji zajednice bili prepoznati.
Kada je riječ o predstavljanju rizika za pluralizam medija, izvještaj posebno naglašava rizik po socijalnu uključenost.
“Prvo, pristup medijima za lokalne i regionalne zajednice registruje vrlo visok rizik od 97% zbog nepostojanja bilo kakvih posebnih garancija ili šeme pravne podrške za lokalne i regionalne medije, kao i zbog nepostojanja medija zajednice. Drugo, pristup ženama takođe predstavlja visok rizik (75%) jer su žene i dalje nedovoljno zastupljene u informativnim i političkim programima, iako proizvode većinu emitovanih informacija. Treće, i na polju zaštite od ilegalnog i štetnog govora bilježi se visok rizik (81%) jer je borba protiv dezinformacija u Crnoj Gori vrlo ograničena.”
Takođe, područje političke nezavisnosti registruje pokazatelje visokog rizika za pluralizam medija, kada je riječ o političkoj kontroli medijima, uređivačkoj autonomiji i nezavisnosti finansiranja i upravljanja javnim medijima. Glavni mediji u Crnoj Gori uglavnom su politički povezani, a nacionalni javni emiter RTCG bio je pod direktnom kontrolom države.
“Područje pluralizma tržišta registruje pokazatelje visokog rizika u području koncentracije medija i uticaja oglašivača i vlasnika na uređivačke sadržaje. Institucionalni kapaciteti u području zaštite konkurencije još su nedovoljno razvijeni. Ne postoje mjere zaštite koje osiguravaju da državni resursi dodjeljeni lokalnim i nacionalnom javnom emiteru ne uzrokuju nesrazmjerne efekte na konkurenciju. Takođe, ne postoje mehanizmi koji bi omogućili adekvatnu zaštitu lokalnih medija od nelojalne konkurencije velikih regionalnih medijskih kompanija”.
U istraživanju se navodi i da ne postoje mehanizmi kojima se novinarima omogućava zaštita u slučaju promjene vlasništva ili uredničke strukture.
„Štaviše, ne postoje regulatorne mjere zaštite, uključujući samoregulorne instrumente, kojima se nastoji osigurati da odluke o imenovanju i razrješenju glavnih urednika
nisu pod uticajem komercijalnih interesa. Crna Gora takođe nema efikasne mjere koje bi spriječile novinare da učestvuju u reklamnim aktivnostima.”
U izvještaju se navodi da je pravno osnivanje Fonda za podsticanje pluralizma medija značajna inovacija koja tek treba da pokaže svoju vrijednost.
Da bi se izbjegle zloupotrebe, predlažu uspostavljanje efikasne kontrole nad trošenjem tog novca, kao i podsticanje razvoja i održivosti medija zajednice, posebno medija namijenjenih ranjivim i marginaliziranim društvenim grupama.
Oni takođe predlažu proširenje horizontalnih i unakrsnih ograničenja koncentracije medija kako bi se uključili digitalni mediji. Preporučuje se uspostavljanje jedinstvenog registara vlasništva za sve medije i jedno tijelo koje bi nadziralo poštovanje pravila o unakrsnom vlasništvu.
Monitoring pluralizma medija 2021 predstavlja naučni i holistički napor da se dokumentuje stanje medijskih ekosistema, detaljno opisuju prijetnje pluralizmu i slobodi medija u zemljama članicama Europske unije i nekim zemljama kandidatima.