Home Blog

Apel medijima da navode činjenice i kontekst u izvještavanju o genocidu u Srebrenici

0
FOTO: Mediacentar

Unatoč velikom broju sudskih presuda i javno dostupnih sudski utvrđenih činjenica, i dalje svjedočimo kampanjama negiranja i relativiziranja genocida i ratnih zločina, te veličanju ratnih zločinaca. Izjave kojima se negira genocid i veličaju ratni zločini, vrijeđaju žrtve i njihove porodice često se prenose senzacionalistički, bez konteksta i kritičkog uklona, a u komentarima se daje prostor za ismijavanja, uvrede, relativiziranja i negiranja ratnih zločina.

Pred obilježavanje godišnjice genocida u Srebrenici pozivamo kolege i kolegice da prepoznaju ovakve pojave i reaguju po profesionalnoj i etičkoj dužnosti na način da koriste sudski utvrđene činjenice i uvijek navode kontekst. Redakcije pozivamo da se odmaknu od senzacionalizma, a ukoliko odluče da prenesu izjave, ili se u programu uživo nađu u situaciji da ne moge izbjeći prenošenje izjava kojima se negira genocid, preporučujemo da naprave kritički uklon jasnim navođenjem sudski utvrđenih činjenica i konteksta o presudama u obraćanju publici, što je i praksa značajnih medijskih redakcija iz Evrope i svijeta.

Medijske redakcije se mole da u danima obilježavanja godišnjice genocida u Srebrenici obezbijede učestaliji monitoring komentara na svojim društvenim mrežama i unaprijede svoje mehanizme moderacije komentara. Preporučujemo redakcijama da donesu precizne smjernice za moderiranje sadržaja i o njima obavijeste korisnike kako bi se spriječilo širenje uvreda, ismijavanja, negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.

U svrhu etičnog i profesionalnog medijskog izvještavanja objavljujemo set rečenica koje sadrže sudski utvrđene činjenice koje možete koristiti za izvještavanje o genocidu u Srebrenici. Sudski utvrđene činjenice pripremljene za tekstove o Srebrenici i podatke o presudama možete pronaći na ovim linkovima: činjenice i presude.

Preporučujemo da:

  • U slučajevima negiranja i relatiziviranja genocida, mediji trebaju imati kritički uklon i uvijek navoditi sudski utvrđene činjenice.
  • Urednici i urednice moraju izbjegavati senzacionalističke naslove kojima se negiraju ratni zločini i veličaju ratni zločinci.
  • Redakcije bi trebalo da pronađu efikasne mehanizme moderiranja komentara na portalima i mrežama kako bi izbjegli širenje kampanja relativizacije ratnih zločina i vrijeđanje žrtava.

Medijski radnici i radnice se mogu pridružiti zajedničkom saopštenju upisivanjem imena i prezimena, zvanja ili naziva redakcije na ovom linku.

Potpisnici:

BIRN BiH – Detektor

Mediacentar Sarajevo

Albina Vicković, RTV Slon Tuzla

Dinko Dundić, Fokus.ba

Azira Hrustemović, IP BHT1

Nejla Okan, Radio Sarajevo

Eneida Alibegović, RTV Bugojno

Matea Jerković, Oslobođenje

Izvor: Mediacentar

Ed Vulliamy: Mi smo na strani ljudi u masovnim grobnicama

0
FOTO: Ahmed Avdagić

WARM Festival i Sarajevo moraju ostati mjesto na kojem se može i mora slobodno govoriti, poručeno je sinoć sa otvaranja desetog izdanja WARM Festivala, jednog od najznačajnijih međunarodnih festivala o savremenim konfliktima.

Ton ovogodišnjeg WARM-a postavio je uvodni govor Eda Vulliamyja, legendarnog novinara i pisca, kojim je otvoren festival. Ove godine, kako je izjavio Damir Šagolj, direktor WARM Fondacije, insistira se na tome da Sarajevo ostane mjesto u kojem se niko neće ograničavati da otvoreno govori o svemu, a naročito o konfliktima.

“Svjesni smo da je širom svijeta, čak i u razvijenim demokratijama, sloboda govora vrlo upitna kategorija a mi ćemo insistirati na tome tokom ovog festivala da će i WARM i Sarajevo ostati mjesto na kojem se može i mora govoriti o svemu”, naglasio je Šagolj.

Fokus WARM-a ove godine je na Gazi i Ukrajini, iz razloga jer se, kako je istakao Šagolj, kroz ta dva rata može gledati na sva ostala dešavanja u svijetu.

“Insistiramo da budemo na strani ljudi koji su u masovnim grobnicama protiv onih koji su ih stavili tamo, ko god da su. Odbacujemo ove akrobacije, političku pornografiju, da se jedna masovna grobnica proglasi ratnim zločinom, dok se druga odbacuje kao ‘samoodbrana’, ‘kontraterorizam’, ‘imperijalizam’ ili neko takvo odvratno uvijanje. Ovdje ćemo hodati pravo, zbog svih pritisaka krivudanja’’, rekao je Vulliamy.

Vulliamy, poznat po izvještavanju o ratovima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini te otkrivanju koncentracionih logora 1992. godine, naglasio je da se ove sedmice u Sarajevu insistira na tome da je dva plus dva četiri, iako neki tvrde da je pet ili sedam.

“Mi smo na strani kostiju, direktno na strani kostiju, u Tomašici, Srebrenici, al-Basri, Ground Zero, Faludži, Mariupolju i al-Shifi – i svih drugih – protiv onih koji su im oduzeli živote koje neće moći proživjeti i onih koji su pretvorili njihove porodice i one koji su živi u ljude lude od tuge’’, istakao je Vulliamy.

U okviru festivala će tradicionalno biti otvoreno nekoliko izložbi koje razvija WARM Fondacija čiji autori dolaze u Sarajevo zato što, kako je naglasio Šagolj, na drugim mjestima o temama iz svojih izložbi ne mogu govoriti.

Neki od filmova koji će se prikazati su svjetske premijere koji su nastali u proteklih šest ili sedam mjeseci u Gazi i Ukrajini, rekao je Šagolj.

“I to jeste ideja WARM Fondacije od samog početka – da mi služimo kao prizma kroz koju će se neki sadašnji ili prošli sukobi projektovati, da bi mi tačnije ili bolje vidjeli budućnost”, naglasio je Šagolj.

U toku jučerašnjeg dana otvorena je i izložba Unmute Gaza u galeriji Manifesto koja predstavlja istoimeni međunarodni pokret, osnovan s ciljem prevazilaženja medijskog zida koji izolira Gazu, te javnog iskazivanja stava: “Ne slažemo se, nismo saučesnici, ne okrećemo glavu”. Jedan od umjetnika koji učestvuju u projektu je i fotograf Belal Khaled koji je rekao da je umjetnost dio otpora i da umjetnici kroz plakate govore o onome što se događa u Gazi.

“Ja sam fotograf, pratio sam genocid u Gazi otprilike osam mjeseci i prije dva mjeseca sam se evakuirao iz Gaze a pokret je počeo kada sam bio u Gazi. Drugi umjetnici širom svijeta i ja smo izgradili ovaj pokret da razgovaramo o ovim ljudima. Ovim umjetničkim djelom željeli smo prikazati ove zločine u Gazi”, kazao je Khaled prilikom otvaranja izložbe.

Pored festivala i ove godine je organizovana WARM Akademija, u partnerstvu sa forumZFD i Kreisau-Initiative. To je šesto izdanje Akademije koja je ove godine okupila više od 40 učesnika iz cijele Evrope, od kojih neki dolaze i iz Palestine. Kako je izjavila Claudia Zini, osnivačica i direktorica Kuma International, koja vodi WARM Akademiju, sedmica je počela razgovorima i sa predavanjima velikih imena u novinarstvu. “Imamo sjajne pisce koji nam se pridružuju i veliko mi je zadovoljstvo i čast. Atmosfera je odlična, učesnici imaju mnogo pitanja i mislim da je i njima najvažnije da budu zajedno u Sarajevu u ovom gradu koji je otvoren i koji daje prostor za sve ove debate koje se trenutno dešavaju”, rekla je Zini.

U narednim danima na festivalu će učestvovati svjetski poznati novinari, književnici i umjetnici, poput Amire Hass, Davida Rieffa, Paule Bronstein i Newshe Tavakolian, te će biti postavljene značajne izložbe i održane promocije knjiga. U srijedu na Akademiji likovnih umjetnosti bit će organizirana multimedijalna izložba fotografija „MY HOME“ Samar Abu Elouf, palestinske foto novinarke koja izvještava iz Gaze za The New York Times, a u četvrtak u Evropskoj kući kulture i nacionalnih manjina, bit će otvorena multimedijalna izložba ukrajinskih umjetnika i novinara koja je nastala u Sarajevu kroz WARM Fondaciju “BOSNA:UKRAJINA Izvještavanje iz budućnosti”, čiji kustosi su Slaven Tolj i Lejla Hodžić.

WARM, jedan od najznačajnijih međunarodnih festivala o savremenim konfliktima, organizuje WARM Fondacija posvećena ratnom izvještavanju, ratnoj umjetnosti, historiji i memoriji, zajedno sa brojnim partnerima. Medijski partner festivala ove godine je Mediacentar Sarajevo.

Izvor: Mediacentar

FOTO: Ahmed Avdagić

BH NOVINARI: Policija Mostara ne smije cenzurirati medije i društvene mreže

0

Sarajevo/Mostar, 27.6.2024.  –  Upravni odbor Udruženja/udruge BH novinari upućuje javni protest ministru unutarnjih poslova Hercegovačko –neretvanskog kantona Mariju Mariću kao i drugim vodećim ljudima Ministarstva unutarnjih poslova Hercegovačko –neretvanskog kantona (MUP HNK) zbog namjere da mijenjaju Zakon o javnom redu i miru i omoguće policijsku kontrolu medijskih sadržaja i objava na društvenim mrežama.  Ministar Marić i njegove kolege iz MUP-a su na konferenciji za medije u Mostaru najavili tu mogućnost, optuživši medije za širenje lažnih vijesti i ugrožavanje sigurnosti građana u HNK –u kroz izvještaje o događaju od prije dva mjeseca.

 

Za Upravni odbor BH novinara je potpuno neprihvatljivo da se MUP HNK-a opredjelio za stvaranje zakonskih mogućnosti cenzuriranja medija i ograničavanja prava novinara na slobodno i objektivno kreiranje medijskih sadržaja, a da prethodno nisu podnijeli žalbe nadležnom (samo)regulatoru ili poduzeli zakonske mjere prema onima koji su, kako je rečeno na press konferenciji, svojim medijskim objavama “stvarali klimu nesigurnosti” za građane Mostara. U demokratskim i slobodnim društvima, policijske strukture i sigurnosne agencije bi trebale koristiti legitimna sredstva reagiranja na novinarske izvještaje, a ne posezati za novim zakonskim odredbama koje vode ka cenzuri i ograničavanju slobode izražavanja u medijima i na društvenim mrežama.

Za Upravni odbor BH novinara posebno su problematične izjave kako mediji u Mostaru neće smjeti objavljivati informacije prije i mimo zvaničničnih objava MUP –a, budući da sugeriraju potencijalno zatvaranje ove institucije prema medijima i javnosti, kao i ograničavanje slobodnog protoka javnih informacija od značaja za građane. Na istoj razini neprihvatljivosti je najava ministra Marića kako će medije i društvene mreže proglasiti “vanjskim medijskim prostorom” kroz najavljene izmjene Zakona o javnom redu i miru, te da će policija “po službenoj dužnosti” pokretati istrage protiv novinara, medija i osoba na društvenim mrežama.

BH novinari podsjećaju ministra Marija Marića i MUP Hercegovačko – neretvanskog kantona da kreiranje zakonskih odrebi za policijski nadzor nad objavama u medijima i na društvenim mrežama nije evropski standard legitimnih organičenja slobode izražavanja  niti može biti rješenje za publikovanje sigurnosno problematičnih sadržaja ili lažnih vijesti.  Bosna i Hercegovina, uključujući i Hercegovačko – neretvanski kanton, imaju adekvatne krivične sankcije za sva djela ugrožavanja sigurnosti, te Regulatornu agenciju za komnikacije i Vijeće za štampu kao tijela nadležna za reagiranje na neprofesionalno  pisanje medija.  To bi trebao biti zakonski i institucionalni okvir reagiranja svih, pa i mostarske policije, na objave u medijima i na društvenim mrežama, a ne cenzura ili policijski nadzor nad slobodom izražavanja.

 

Upravni odbor udruženja/udruge BH novinari 

BH NOVINARI: Neprihvatljivi politički pritisci zastupnika Zahiragića i Bandića na TVSA

0

Sarajevo, 19.6.2024. –  Upravni odbor Udruženja/udruge BH novinari i Linija za pomoć novinarima upućuju javni protest Kolegiju Skupštine Kantona Sarajevo zbog zloupotrebe skupštinskog zasjedanja za političke pritiske na Kantonalnu TV Sarajevo, kao i  neprihvatljivih pokušaja miješanja u uredničku politiku i iznošenja dezinformacija o strukturi i sadržaju pojedinih emisija ovog javog medija.

Na posljednjoj sjednici Skupštine Kantona Sarajevo, na kojem je trebao biti razmatran izvještaj o poslovanju Kantonalne TVSA za 2022. godinu, zastupnici Haris Zahiragić (SDA) i Muamer Bandić (SBiH) su iskoristili prijenos zasjedanja uživo za politikantske ocjene rada ovog medija i njegove uloge kao javnog servisa građana Kantona Sarajevo, te  iznošenje klevetničkih ocjena o uredničkim odlukama i odabiru gostuju za pojedine emisije. Ova dvojica zastupnika su također verbalno vrijeđali i napadali programsku direktoricu Zerinu Ćosić Vrabac i druge novinare/ke i urednike/ce ove medijske kuće,  a  Haris Zahiragić je čak puštao snimke jedne od emisija TVSA tokom prijenosa skupštinskog zasjedanja u pokušaju da profesionalno diskredituje kantonalnu javnu televiziju.

Upravni odbor BH novinara smatra zastupnike Zahiragića i Bandića direktno odgovornim za neprihvatljive političke pritiske na TVSA i klevetničke izjave o novinarima i urednicima, zbog čega trebaju biti sankcionirani unutar Skupštine Kantona Sarajevo ili pred sudovima nadležnim za klevetu. Istovremno, odgovornost za zloupotrebu skupštinskih klupa za kršenje medijskih sloboda snosi i Kolegij Skupštine, koji je dozvolio iznošenje neistina o radu ovog medija, kao i skretanje pozornosti sa izvještaja o poslovanju TVSA na nezakonito uplitanje u uredničku politiku i kreiranje medijskih sadržaja.

Upravni odbor BH novinara skreće pažnju svim zastupnicima kao i Kolegiju Skupštine Katona Sarajevo da, bez obzira što su osnivači  javne kantonalne televizije, njihove nadležnosti i prava osnivača TVSA ni u kom slučaju ne smiju biti zloupotrijebljeni u političke svrhe niti usmjereni na ograničavanje slobode izražavanja i neovisnog odnošenja uredničkih odluka. Istovremeno, Skupština Kantona Sarajevo i njeni čelni ljudi moraju poštovati dostojanstvo i profesionalni integritet svih uposlenika/ca TVSA,  čija je zadaća   raditi u interesu građana Kantona Sarajevo a, ne bilo koje stranke ili zastupnika u ovom zakonodavnom tijelu.

Upravni odbor BH novinara  

Profesionalna obaveza novinara je da štiti svoje izvore

0
FOTO: Pixabay

Zaštita novinarskih izvora nije privilegija nego osnova slobodnog novinarstva. Ovo pravo omogućuje novinarima i medijima da se bave istraživačkim novinarstvom i štiti zviždače koji su odlučili da progovore o narušavanju općeg dobra.

Novinari u Bosni i Hercegovini (BiH) u posljednje vrijeme suočavaju se s raznim pritiscima, a jedan od njih su pozivi na saslušanje novinara i pokušaji otkrivanja novinarskih izvora. Iako je zaštita novinarskih izvora zakonom regulisana, to ne spriječava istražne organe da djeluju suprotno zakonu.

Maja Sever, predsjednica Evropske federacije novinara (EFJ), pojašnjava da je zaštita novinarskih izvora krucijalna u novinarskom radu.

“Ukoliko nemamo povjerenje međusobno i ukoliko izvori ne mogu imati povjerenje u zaštitu jednostavno naš posao postaje besmislen”, kazala je Sever.

Generalna tajnica Udruženja BH novinari Borka Rudić istakla je da je neimenovanje izvora važno zato što je to jedan od načina da se problematizuju teme koje su od značaja za javnost, a o kojima izvori novinarski ne mogu da govore zbog različitih okolnosti.

“Važno je uopće za novinare koji mogu da pišu o temama koje će možda u dogledno vrijeme izazvati neke reakcije u društvu, promjene i vrlo je bitno da novinari mogu da problematiziraju te teme i daju priliku građanima da se pripreme za određene odluke i događaje”, pojasnila je Rudić.

Zakonska regulativa zaštite novinarskih izvora

Praksa Evropskog suda za ljudska prava nalaže da je pravo novinara da ne otkrije svoj izvor dio prava na slobodu izražavanja i pristup informacijama koji su zaštićeni članom 10 Evropske konvencije o ljudskim pravima.

Zaštita novinara i novinarskih izvora regulisana je kroz Zakon o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine, u kojem se u članu 82. navodi da su novinari lica koja ne mogu biti saslušana kao svjedoci ukoliko bi svojim iskazom povrijedili dužnost čuvanja profesionalne tajne. Zakon o krivičnom postupku FBiH, Republike Srpske i Brčko Distrikta također je na isti način definisao zaštitu novinara od saslušanja u okolnostima čuvanja profesionalne tajne.

Drugi domaći zakon koji tretira zaštitu novinarskih izvora jeste Zakon o zaštiti od klevete na entitetskim nivoima. U Zakonu o zaštiti od klevete na entitetskim nivoima u dijelu o zaštiti povjerljivih izvora stoji da “novinar i drugo fizičko lice koje je redovno ili profesionalno uključeno u novinarsku djelatnost traženja, primanja ili saopćavanja informacija javnosti, koje je dobilo informaciju iz povjerljivog izvora ima pravo da ne otkrije identitet tog izvora. Ovo pravo uključuje i pravo da ne otkrije bilo koji dokument ili činjenicu koji bi mogli razotkriti identitet izvora, a naročito usmeni, pismeni, audio, vizuelni ili elektronski materijal. Pravo na neotkrivanje identiteta povjerljivog izvora nije ni pod kakvim okolnostima ograničeno u postupku koji se vodi u smislu ovog zakona.”

Također se navodi da “pravo na neotkrivanje identiteta povjerljivog izvora ima i svako drugo fizičko lice koje učestvuje u postupku u smislu ovog zakona, a koje kao rezultat svog profesionalnog odnosa sa novinarom ili drugim licem, sazna identitet povjerljivog izvora informacija.”

Prema članu 20 Kodeksa za štampane i online medije u BiH novinari imaju obavezu da štite identitet onih koji daju informacije u povjerenju, bez obzira na to jesu li te ličnosti izričito zahtijevale povjerljivost ili nisu.

Navodi se i da će “novinari izbjegavati objavljivanje informacija iz anonimnih izvora, čiju relevantnost javnost ne može ocijeniti, osim u slučajevima izvještavanja o temama koje su u interesu javnosti, a za koje se nije moguće pozvati na otvorene i identificirane izvore informacija”.

Harun Išerić, stručnjak za medijsko pravo i viši asistent na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, navodi kako je zaštita novinarskih izvora od suštinske važnosti za medijske slobode.

“To je njen kamen temeljac. Bez nje, novinarstvo, a posebno ono istraživačko, ne može vršiti svoju temeljnu funkciju u demokratskom društvu – čuvara javnog interesa. Ova zaštita djeluje dvojako: štiti novinara, ali štiti i izvor, koji vrlo često je zviždač i otkriva nezakonitosti u radu javne vlasti. Ukoliko dođe do nezakonitog urušavanja zaštite novinarskih izvora, to ima i dugoročne posljedice urušavanja demokratije jer ni pojedinci u budućnosti neće biti spremni da otkrivaju nezakonitosti i nepravilnosti u radu i ponašanju nosilaca javnih funkcija kao i u trošenju budžetskih sredstava ili sprege politike i kriminala”, pojašnjava Išerić.

Unatoč jasnom domaćem zakonodavstvu, ali i međunarodnim konvencijama u BiH dešavali su se primjeri gdje su pravosudni i istražni organ kršili zakon. Išerić ističe da su u posljednje vrijeme vidljivi nedostaci u domaćem krivičnom pravu, kada tužioci propuštaju da direktno primjene Evropsku konvenciju i standarde, kada provode istrage za određena krivična djela, koja neminovno pokreću pitanje otkrivanja novinarskih izvora.

“To je najvidljivije u kontekstu krivičnog djela ‘Neovlašćeno prisluškivanje i zvučno ili optičko snimanje’, koje ne prepoznaje izuzetak, a morao bi i to kada je to i javnom interesu”, pojašnjava on.

Policiji važniji novinarski izvor nego krivično djelo

U našoj državi dosad je zabilježeno više slučajeva ugrožavanja novinarskih izvora. Jedan je zabilježen 2014. godine kada je u redakciju bh. portala Klix.ba upala policija i pretresala redakciju, a povodom afere “Dva papka”. Na ovom portalu objavljen je audio snimak u kojem je tadašnja premijerka RS-a, a današnja članica Predsjedništva BiH, Željka Cvijanović snimljena kako govori o kupovini zastupnika u Narodnoj skupštini RS-a radi formiranja parlamentarne većine. Općinski sud u Sarajevu kasnije je utvrdio da je pretres bio nezakonit.

Drugi slučaj je protiv novinara Nikole Morače u Banjaluci koji se desio 2023. godine. Morača je priveden u Policijsku upravu Banjaluka na informativni razgovor. On je bio saslušan zbog autorskog teksta o silovanju osamnaestogodišnje djevojke za koje je osumnjičena jedna osoba. Tada su dežurni policijski inspektori zahtijevali od njega da otkrije ko mu je dao podatke o slučaju, te mu oduzeli mobilni telefon iako za to nisu imali zakonit sudski nalog. Protiv njega i još dvije osobe su pokrenute istrage gdje su bili osumnjičeni za krivično djelo povreda tajnosti postupka, ali je kasnije obustavljena istraga.

Zadnji slučaj koji se desio tiče se poziva Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) po naredbi Tužilaštva Bosne i Hercegovine (BiH) o saslušanju novinara Avde Avdića, urednika portala Istraga.ba i odgovornih ljudi Hayat TV. Oni su telefonski pozvali novinara i uredništvo Hayat TV u prostorije SIPA-e na davanje iskaza, a da prethodno nisu pismenim putem obaviješteni u kom svojstvu se pozivaju niti u vezi sa kojim krivičnim djelom.

Avdić je prethodno objasnio da postoje dva odvojena slučajeva u Tužilaštvu BiH koja se tiču njega i njegovih izvora, objava snimka razgovora ministra vanjskih poslova Mađarske Petera Szijjarta i Dragana Čovića u emisiji Istraga sedmice, kad su govorili o “izbornom zakonu na kršćanskim osnovama” i objava dokumenta kojim se potvrdilo da je Aleksandar Vučić na obilježavanje Dana Republike Srpske (RS) poslao svog sina kao zvaničnika Republike Srbije sa policijskom pratnjom.

Rudić ističe da je ovakvo postupanje istražnih i pravosudnih organa pritisak na rad novinara.

“Ovi slučajevi su indikativni da se objasni važnost postojanja neimenovanih izvora, a to je da su, recimo u slučaju kolege Morače nakon tri mjeseca istraživanja rekli da nema elemenata krivičnog djela. Kad su uzeli sve njegove izvore, otuđili telefon novinara, kad su, pretpostavljam, kopirali sve kontakte koje novinar ima, onda su vratili telefon i rekli da nema krivično djela. Šteta koju su nanijeli kolegi Morači je nenadoknadiva jer nema tog novca koji može kompenzirati to što je imao kao svoje kontakte, izvore, telefonske brojeve i fotografije”, istakla je Rudić.

Taj slučaj je jedan primjer kako se policija bahato ponaša u situacijama kada, umjesto da istražuje osobe koje su počinile krivično djelo, oni se bave novinarskim izvorima i potpuno skreću pozornost s krivičnog djela na odgovornost novinara, dodala je Rudić i istakla da je isti slučaj bio s portalom Klix.ba.

Šta istraživačkim medijima znači zaštita novinarskih izvora?

Kao što je već ranije naglašeno novinarima, a naročito istraživačkim, je od krucijalne važanosti da sačuvaju tajnost svojih izvora kako bi mogli slobodno pisati o korupciji i zloupotrebama koje se dešavaju u društvu.

Džana Brkanić, zamjenica urednika Balkanske istraživačke mreže BiH (BIRN BiH), pojasnila je da novinarstva ne bi bilo bez izvora, a neke od najboljih novinarskih priča i istraživanja potekle su upravo od informacija koje novinari dobiju od svojih izvora.

“Kao što je kod advokata povjerljivo ono što im klijenti kažu, ili kod ljekara odnos s pacijentom, tako je zaštićeni izvor kod novinara profesionalna tajna. Za nas su izvori priča neprocjenjivi, njih novinar otkriva nama urednicima ili direktoru BIRN-a BiH kako bismo se uvjerili u kredibilnost pokretača određene priče, ali i mogli uraditi dodatne provjere. Nama je obaveza profesionalna da štitimo naše izvore”, istakla je Brkanić.

Govoreći o poštivanju zakonske regulative u praksi naglašava kako mnogo toga što postoji na papiru u našoj zemlji nije ispoštovano u praksi i da su u posljednje vrijeme pritisci na medije i nevladine organizacije naročito prisutni u Republici Srpskoj, zbog kriminalizacije klevete, ali i najava za usvajanje takozvanog zakona o stranim agentima.

“Također sve učestalije tužbe za klevetu prema medijskim kućama koje se pokreću da bi onesposobile medije za rad, finansijski ih oslabile i ugrozile. Vidjeli smo ranije ali i unazad godinu dana da se pozivaju novinari na informativni razgovor, da im se oduzimaju telefoni i od njih traži da otkriju svoje izvore. Zna se kako može doći i pod kojim uslovima do otkrivanja izvora, a ovakve poteze smatram lično pritiskom na novinare.”

Novinar portala Fokus.ba, Amil Dučić također smatra da su novinarski izvori svetinja za novinara, što samo po sebi znači, da je novinar prvenstveno moralno obavezan da ih čuva.

“U konačnici to je i zakonski regulirano. I to pravo se novinarima nikad ne smije derogirati. Izvori koji raspolažu važnim informacijama posebno su za istraživačkog novinara dragocjeni”, kazao je Dučić.

Izvor: Mediacentar

Međunarodna federacija novinara: Pismo podrške za Natašu Mijanović-Zubac, novinarku iz Trebinja

0
FOTO: IFJ
Međunarodna federacija novinara – IFJ je poslala pismo ministru unutrašnjih poslova Republike Srpske Draganu Lukaču i ministru pravde Republike Srpske Milošu Bukejloviću sa zahtjevom da se agažiraju u istrazi prijetnji novinarki Nataši Miljanović Zubac iz Trebinja. U pismu se navodi:
Međunarodna federacija novinara (IFJ) najveća je svjetska organizacija novinara koja predstavlja preko 600.000 članova u 179 sindikata širom svijeta, ovim putem u potpunosti podržava koleginicu Natašu Miljanović-Zubac iz naše bosanskohercegovačke podružnice Udruženja BH novinara – BHN. IFJ brani prava novinara i promoviše njihove interese širom svijeta. Konstantno pratimo situaciju novinara s ciljem da pokažemo svako kršenje novinarskih prava i slobodu štampe bilo gdje i bilo koga.

Ovom prilikom, svim srcem podržavamo Natašu Miljanović-Zubac u potrazi za pravdom i želimo da je zaštitimo od prijetnji sa kojima se suočava dugi niz godina. Od paljevine njenog automobila 15. juna 2022. godine, vlasti nisu učinile ništa da je zaštite.

U to vrijeme, Nataša Miljanović-Zubac je bila odbačena od svog rukovodstva zbog prijetnji koje su joj bile upućene. Naša koleginica je skoro 20 mjeseci na bolovanju zbog prijetnji.

Prijetnje se nastavljaju od tada:

  • novembra 2022. godine u kasnim večernjim satima infracrveni zraci su bili usmjereni na njen zid dnevne sobe;
  • decembra 2022. godine infracrveni zraci su usmjereni na njeno tijelo, samo van kuće;
  • decembra 2022.godine presretnuta je dok je napuštala Trebinje u pravcu Dubrovnika, odnosno Herceg Novog. Biznismen Stefan Bokonjić, zvani Leki, prepriječio joj je put, izašao iz automobila i vrijeđao je. Navodno se protivio njenoj “sporoj” vožnji. Vozila je unutar ograničenja brzine i fiksne kamere koje su snimile brzinu;
  • Dana 26. marta 2023.godine, ispred ulaznih vrata kuće u kojoj je boravila, nalazila se lutka sa odsječenom glavom prekrivenom crvenom bojom;
  • oktobra 2023. godine na istim ulaznim vratima bila je poruka napisana „Mrtva usta ne govore“;
  • marta 2024. godine bio je pokušaj da se ona iznudi i zastraši.

Njeni brojni zahtjevi za zaštitom ostali su bez odgovora od strane nadležnih organa. Osim finansijskog aspekta ovih procedura, zabrinuti smo zbog psihičkih i fizičkih posljedica koje ove prijetnje mogu imati po nju. Uprkos brojnim upozorenjima Vijeću Evrope, njena zaštita još uvijek nije zagarantovana.

Zbog toga pozivamo vlasti da pomognu Nataši Miljanović-Zubac tako što će joj pružiti zaštitu srazmjernu prijetnjama sa kojima se suočava. Osim toga, pozivamo vas da učinite sve što je u vašoj moći da osigurate da sudovi rade svoj posao i pronađu počinioce ovih prijetnji koje traju skoro dvije godine.

Nadamo se da ćete razmotriti naše pismo podrške našoj koleginici Nataši Miljanović-Zubac i radujemo se momentalnom prestanku prijetnji i intenziviranju sudskih postupaka protiv počinilaca.

Međunarodna federacija novinara (IFJ)

Novinarska akademija 2024: Studenti/ce protiv mržnje

0
FOTO: BH Novinari

Konjic, 8.6.2024.Na Boračkom jezeru pored Konjica počela je Novinarska akademija 2024, praktična obuka sudentica i studenata novinarstva i drugih humanističkih nauka o temi govora mržnje i smanjivanja mrzilačkih i diskriminirajućih narativa u javnoj komunikaciji, posebno na društvenim mrežama.

Tokom petodnevne interaktvne obuke, polaznici_ce Novinarske akademije će imati priliku naučiti na koji način prepoznati govor mržnje, kako ga dekontruisati kao neprihvatljiv javni govor i kršenje temljenih ljudskih prava pojedinaca_ki i grupa, te kako mladi mogu doprinijeti smanjivanju mrzilačkih narativa u sredinama u kojima žive, studiraju ili provode vrijeme.

Kroz upoznavanje sa zakonskim okvirom Bosne i Herecegovine (BiH) i međunarodnim dokumentima borbe protiv govora mržnje, zatim predavanja stručnjaka_kinja, aktivista_kinja i novinara_ki, kao i projekcije dokumentarnih filmova i analizu sadržaja objavljenim u medijima  na društvenim mrežama, polaznici_ce Akademije će moći dobiti nove uvide i znanja za smanjivanje huškanja, verbalnih prijetnji i uvreda, mrzilačkih poruka, diskriminacije, te rodno zasnovanog nasilja u offline i online sferi. Budući da dolaze iz različitih bh.sredina, ova će obuka biti prilika mladim ljudima da se upoznaju, druže, dijele vlastite vrijednosti i razumijevanje različitosti, kako bi po povratku u svoje gradove mogli doprinosti smanjivanju govora mržnje, ali i odbaciti političke manipulacije i pokušaje stvaranja nacionalne, vjerske ili kulturološke distance koja im se svakodnevno nameće kroz javni govor i radikalne narative.  

Slogan ovogodišnje Novinarske akademije je „Studenti_ce protiv mržnje“, obuka će se odvijati kroz dva modula u trajanju od po pet dana i sudjelovanje 35 studenata i studentkinja iz 7 gradova BiH. Udruga BH novinari organizuje Novinarsku akademiju svake godine u kontinuitetu od 2013. kada je u Neumu organizovan prvi put ovakav oblik praktične obuke studenta i studetica, mladih novinara_ki i urednika_ca bh.medija.

 

 

Održavanje Novinarske akademije 2024 je omogućeno kroz podršku američkog naroda putem Američke ambasade u Sarajevu i svi stavovi, mišljenja i zaključci izneseni na Akademiji ne odražavaju nužno stav Američke ambasade ili Vlade SAD, već isključivo  BH novinara i autora – predavača.

BH NOVINARI: SIPA mora znati da novinari imaju pravo na zaštitu izvora informacija

0
FOTO: BH novinari

Sarajevo, 6.6.2024. –  Upravni odbor Udruženja/udruge BH novinari i Linija za pomoć novinarima zahtijevaju od Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) da obustavi  istražne radnje koje mogu imati negativne posljedice na zaštitu novinarskih izvora i čuvanje profesionalne tajne, a koje su pokrenute u vezi sa naredbom Tužilaštva Bosne i Hercegovine (BiH) o saslušanju novinara Avde Avdića, urednika portala Istraga.ba, i odgovornih ljudi Hayat TV.

Upravni odbor BH novinara izražava čuđenje zbog telefonskog pozivanja novinara Avde Avdića i uredništva Hayat TV u prostorije Agencije SIPA na davanje iskaza, a da prethodno nisu pismenim putem obaviješteni u kom svojstvu se pozivaju niti u vezi sa kojim krivičnim djelom. Ovakvi su postupci suprotni standardima Vijeća Evrope o zaštiti slobode izražavanja i primjeni člana 10. Evropske konvencije o zaštiti temeljnih ljudskih prava i sloboda, koji decidno propisiju u kojim okolnostima se novinari mogu isljeđivati i na koji način se provodi postupak legitimnih ograničenja prava na slobodu izražavanja.

Upravni odbor BH novinara naglašava također kako se naredba o saslušanju novinara kosi sa odredbama bh.zakona o krivičnom postupku koje zabranjuju saslušanje novinara radi otkrivanja poslovne tajne i izvora informacija. Kao što je poznato, novinari i drugi medijski djelatnici mogu i trebaju otkriti svoje izvore samo u slučajevima kada bi njihove informacije mogle pomoći istražnim organima u otkrivanje počinitelja krivičnih djela ratnog zločina i drugih ubojstava.

Upravni odbor BH novinara ohrabruje novinara Avdića i kolege Hayat TV da odbiju dati inspektorima Agencije SIPA bilo kakve podatke ili dokumente koji bi mogli narušiti tajnost i integritet izvora informacija, sve dok ne budu detaljno upoznati zbog čega su  pozvani na davanje iskaza, odnosno o kakvom krivičnom djelu se radi.

Upravni odbor BH novinara  

Peticija za dodjelu nagrade Motazu Azaizu

0
Foto: Motaz Azaiza/Instagram

Žiri Nagrade za slobodu – koju organizira regija Normandija u Francuskoj u februaru su odabrali palestinskog fotoreportera Motaza Asaizu kao dobitnika nagrade koja svake godine nagrađuje ličnosti predane slobodi i miru.

Nagrada mu je trebala biti uručena 4. juna, ali već nekoliko dana predsjednik Židovskog kulturnog udruženja Caena poziva na “otkazivanje ovog nemoralnog događaja”. On kritizira regiju jer je ovu nagradu dodijelio “međunarodnom glasnogovorniku Hamasa”.

Međunarodna federacija novinara (IFJ) pridružila se francuskim podružnicama u zahtjevu za dodjelu nagrade Motazu i pozivala sve članove da potpišu peticiju podrške novinaru.

Motaz Azaiza je 25-godišnji palestinski fotoreporter. Nakon 7. oktobra 107 dana izvještavao je o izraelskim masakrima u Gazi prije nego što je evakuiran u Dohu. Od tada je nastavio upozoravati međunarodno javno mnijenje na nemjerljiv užas koji doživljava palestinski narod.

Azaiza je simbol palestinskog novinarstva i novinara koji riskiraju živote kako bi informirao svijet. Izraelska vojska ubila je najmanje 102 palestinska novinara od početka rata.

U februaru 14.265 mladih članova žirija za Nagradu slobode iz 116 zemalja odabralo je Motaza kao dobitnika ove nagrade koja svake godine nagrađuje ličnosti predane slobodi i miru. Izbor koji svjedoči o važnosti Motazova rada i posvećenosti mladim ljudima širom svijeta.

– Čvrsto se protivimo ovim klevetničkim izjavama i pozdravljamo hrabrost svih palestinskih novinara. Nije li im UNESCO početkom maja dodijelio Svjetsku nagradu za slobodu medija – navodi se u saopćenju IFJ-a.

Zamolili su regiju Normandija i organizatore Nagrade za slobodu da ne pokleknu pod pritiskom i da ne otkažu dodjelu ove nagrade koja pozdravlja borbu Motaza Azaize za slobodu medija i pravo na informaciju.

Izvor: IFJ/Analiziraj.ba