Home Blog

O rodnoj diskriminaciji i seksualnom nasilju unutar medija u BiH se ne govori

0
Foto: Mediacentar Sarajevo
Predstavljeni prvi rezultati istraživanja o položaju i sigurnosti novinarki u BiH Udruženja BH novinari.
Prvi rezultati istraživanja Udruženja BH novinari o položaju i sigurnosti novinarki i drugih uposlenica u medijima u Bosni i Hercegovini (BiH) predstavljeni su danas u Sarajevu. Istraživanje je provedeno sa ciljem utvrđivanja statusa novinarki i drugih uposlenica u redakcijama, mogućnosti njihovog napredovanja, odnosa moći i odlučivanja, kao i postojanja diskriminacije i/ili nasilja, stereotipa i predrasuda na rodnoj osnovi.

POČEO PROGON SLOBODE GOVORA U RS: Osamdeset prijava za klevetu, među njima sedam novinara i jedan urednik

0
U tužilaštvima u Republici Srpskoj ima oko 80-ak podnesenih prijava, ali nijedna do sada nije rezultatirala i pokretanjem formalne istrage. Najviše podnesenih prijava je u Okružnom tužilaštvu u Banjoj Luci, koje je do 27. februara zaprimilo 39 prijava za krivična djela kleveta i iznošenje ličnih i porodičnih prilika. U dva predmeta prijave su podnesene protiv sedam novinara i u tim predmetima još nije donesena tužilačka odluka. Da je kleveta teško dokaziva kao krivično djelo priznao je i premijer Republike Srpske

Do danas, nije otvorena nijedna istraga po ovim prijavama.

„Prijave se podnose za sve i svašta. Dogodilo se ono na šta su upozoravali medijski radnici i aktivisti: prijave se podnose i ukoliko se nekome ne sviđa ono što pišete po društvenim mrežama ili negdje nešto izgovorite“, kažu izvori Žurnala.

PRIJAVE I PROTIV NEPOZNATIH OSOBA

Najveći broj podnesenih prijava je u Okružnom tužilaštvu u Banjoj Luci.

Do 27. februara zaprimili smo 39 prijava za krivično djelo kleveta i krivično djelo iznošenje ličnih i porodičnih prilika. U dva predmeta donesena je naredba o nesprovođenju istrage, a ostali predmeti su u radu“, kažu iz ovog tužilaštva.

U ovom tužilaštvu ima i prijava podnesenih protiv novinara. Tako su prijave podnesene u dva predmeta protiv sedam novinara. U ovim predmetima još nisu donesene tužilačke odluke i oni su u radu. I u drugim tužilaštvima ima prijava protiv novinara. U Okružnom javnom tužilaštvu u Bijeljini zaprimili su devet prijava i od toga su dvije protiv novinara zbog objava u medijima. Međutim, s obzirom na to da se radi o otvorenim predmetima nisu mogli davati nešto više informacija.

„Prijavitelji su fizička lica, njih 7, a u jednom predmetu prijavitelj je pravno lice i policijski službenici u navedenom predmetu protiv nepoznatih osoba“, kažu iz ovog tužilaštva. Okružnom tužilaštvu u Istočnom Sarajevu podneseno je pet krivičnih prijava i tri službena izvještaja za klevetu. Žurnal nezvanično saznaje da su među prijavljenima jedan novinar i jedan bloger. Prijave su podnesene još protiv tri građanina, te protiv tri nepoznate osobe.

Svi predmeti su u fazi prijave i u redovnoj su procedure.

Urednik jednog portala prijavljen je za klevetu Okružnom tužilaštvu u Doboju. Pored ove prijave, zaprimili su još četiri prijave: protiv rukovodioca pravosudne institucije, protiv lica koje je bilo policijski obrađivano, protiv nepoznate osobe koja vodi Facebook profil Narod vidi narod zna, te jednog od članova Ekološkog udruženja.

U jednom od ovih slučajeva donesena je naredba o nepokretanju istrage, dok su ostale još u radu.

Okružno tužilaštvo Trebinje ima pet predmeta koji se odnose na klevetu, dok u vezi drugih krivičnih djela protiv ugleda i časti nisu zaprimili prijavu.

Tri predmeta su zavedena na osnovu krivičnih prijava građana. U jednom predmetu podnosioci prijave su članovi uprave Elektroprivreda RS i onni su prijavili Nebojšu Vukanovića, narodnog poslanika u NSRS i Milicu Radovanović, predsjednicu gradskog odbora SDS Trebinje.

U drugom predmetu podnosioci prijave su članovi uprave ZP „Rite Gacko“ Maksim Skoko v.d. generalnog direktora i Marko Grahovac, izvršni direktor za organizaciono pravne poslove. Oni su prijavu podnijeli protiv jednog građanina.

„U jednom predmetu je donesena naredba o nesprovođenju istrage iz razloga što iz prijave i pratećih spisa očigledno da prijavljeno djelo nije krivično djelo dok su ostali predmeti u radu“, odgovorili su iz trebinjskog tužilaštva.

NEMA OBAVIJEŠTENIH

Ko su novinari protiv kojih su prijave podnesene za klevetu za sada nije poznato. Advokat Aleksandar Jokić za Žurnal kaže da se njemu do sada niko od novinara nije obraćao po ovom pitanju i koliko mu je poznato do sada nije pokrenuta nijedna formalna istraga. Pojasnio je da se potencijalno osumnjičeni ne obavještavaju o podnesenim prijavama sve dok ne dođe do formalnog pokretanja istrage, mada ni u takvim slučajevima oni ne moraju biti odmah obaviješteni.

Jokić dalje navodi da se dešava ono što su i pretpostavljali, a to je da će među prijavljenima najmanje biti novinara, mada su upravo novinari ti koji najviše strepe jer im je to udar na profesiju.

„Od početka su se prijave podnosile za sve i svašta. Više je prijava protiv onih koji na društvenim mrežama iznose neke informacije, nego što je prijava protiv medija“, kaže Jokić.

Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banja Luka, tvrdi da se dešava ono na šta su upozoravali od početka, a to je da će se podići nivo autocenzure u medijima i da ovo nije usmjereno samo protiv novinara.

„Kao što je to znao reći ministar pravde Bukejlović ružne riječi se čuju u prodavnici i u saobraćaju. Cijeli sistem se umjerio ka tome da ušutka šta ko priča u javnosti i šta govori. To je žalosno jer je ovdje demokratski prostor sužen i još više će se ugrožavati naš slobodan teritorij“, kaže Vukelić.

Dalje upozorava da u slučaju kada se prijave podnose tužilaštvu onda onaj ko je podnosi ne snosi finansijski teret, kao što je slučaj sa građanskim parnicama.

Dovoljan je stres što građanina ili novinara pozivate i saslušavate, pa čak i ako za to nema osnova. Zapravo je vlast htjela da postigne taj vid da niko nije siguran“, zaključuje Vukelić.

Osobe iz pravosudne zajednice, s kojima je Žurnal razgovarao, navode da je kleveta teško dokaziva kao krivično djelo. Isto je nedavno u intervjuu za Nezavisne novine priznao i premijer Republike Srpske Radovan Višković, koji je još kazao da za sada nema nijedna potvrđena optužnica za klevetu.

Izvor: žurnal.info

Foto: Adi Kebo/zurnal.info

Hasić: AI ne razumije ono što „stvara“ pa može da generiše neistinite tvrdnje

0
FOTO: Canva/Privatna arhiva

Sarajevo, 22. april 2024. – U susret Međunarodnom danu autorskih prava (23. april) razgovarali smo sa ekspertom za zaštitu autorskih i srodnih prava, Harisom Hasićem. U intervjuu za BH novinare objasnio je važnost umjetne inteligencije (AI) za novinare/ke i medijske djelatnike/ce, te istakao koristi i potencijalna ograničenja koja može donijeti upotreba različitih AI alata u novinarstvu.

 Da li korisnik usluge umjetne inteligencije ima autorsko pravo nad onim što stvori AI? 

Korisnik usluge umjetne inteligencije može biti autorom „prompta“ odnosno pitanja ili upita koji postavi AI i na koji daje odgovor ili output. Ovo je pod uslovom da se taj „prompt“ može kvalifikovati kao „individualna duhovna tvorevina“. Da li će korisnik imati u tom slučaju autorska prava na sadržaj koji po tom „promptu“ napravi AI je otvoreno i sporno pitanje u teoriji, ali i praksi. Još nije prošlo dovoljno vremena da zakonodavac ili sudovi zauzmu stav u vezi sa ovim pitanjem. Načelno, što više AI ima „slobode“ da donosi stvaralačke odluke to je manja vjerovatnoća da će korisnik (novinar/ka ili drugi kreator medijski sadržja) imati autorska prava na kreirani output.

Koliko posto novinarskog teksta može da sadrži dijelove stvorene umjetnom inteligencijom da se i dalje smatra autorskim djelom?

 Korisnik može slobodno uzeti tekst koji dobije od AI i naknadno ga doraditi ili preraditi. U tom slučaju korisnik bi imao autorsko pravo nad onim što je dodatno unio u sami tekst. Ne postoje čvrsti postoci koliko izvornog teksta može ostati ili ne, budući da se odgovor na ovo pitanje može dobiti samo u svakom konkretnom slučaju. Bitno je koliko i šta je korisnik unio u postojeći materijal. Međutim, novinar/ka ili drugi autor u medijima, koji uzme AI output i napravi svoje izmjene i dodatke, ne može tvrditi da je autorom cijelog sadržaja. Jedan od nedostataka činjenice da AI output nije autorsko – pravno zaštićen jeste i to da bilo koja osoba može koristiti taj isti output za svoje potrebe, a novinar ili medijski djelatnik se ne bi mogao protiviti tom korištenju ako se odnosi na ono što je stvorio AI, a ne na ono što je dodano. Naravno, veliki problem ovdje će biti dokazivanje u sudskim postupcima, ukoliko dođe do njih.

Zašto bi novinari/ke i medijski djelatnici trebali biti oprezni prilikom korištenja alata umjetne inteligencije?

 Većina alata umjetne inteligencije pokazuje sklonosti „haluciniranju“ odnosno izmišljanju činjenica i pravljenju drugih vrsta grešaka. Da bi ovo razumjeli, moramo imati na umu da umjetna inteligencija uopšte nije „inteligentna“. AI je napredni set algoritama napravljen korištenjem sofisticiranih statističkih korelativnih modela koji, „naučeni“ na velikim količinama podataka mogu da „pogađaju“ redosljed riječi koji bi trebao da ima smilsla ili elemente slike i sl. AI ne razumije ono što kreira (stvara), pa može da generiše neistinite tvrdnje ili da na drugi način pravi greške. Novinar/ka kao stručno i profesionalno lice snosi izravnu odgovornost za svu štetu koja nastane kao rezultat objavljivanja „halucinacija“ ili drugih grešaka umjetne inteligencije. Standardna praksa mora biti da se svaka činjenica, koja se dobije od AI, provjeri korištenjem više neovisnih izvora. Dodatna opasnost proizilazi iz činjenice da se AI može koristiti za oponašanje glasova i zvukova (popularni „Deep fakes“) ili generisanje fiktivnih fotografija i sl. Sve ovo može značajno otežavati posao novinara/ke ili medijskog djelatnika/ce. Znači, postoji mnogo razloga za posebnu pažnju i oprez kada se koriste ovi alati ali i općenito kod profesionalnog novinarskog djelovanja u svijetu u kojem postoje i koriste se različiti AI alati.

 Kako novinari mogu biti transparentni u korištenju alata umjetne inteligencije?

Korištenje alata umjetne inteligencije treba biti jasno naznačeno, kao i uloga novinara/ke ili medijskog djelatnika/ce  u vezi sa AI prompt-om ali i naknadnog uređivanja AI outputa. Kao što je slučaj sa svim disruptivnim tehnologijama, u početku cijelo polje je neuređen i možemo ga definisati kao „divlji zapad“. No,  vremenom kristalizirati će se strukovna pravila, dobri običaji i praksa. Do tada, kao i do sada, novinari/ke i medijski djelatnici/ce trebaju imati najstrožije i najviše standarde u korištenju AI u kreiranju svojih sadržaja i biti maksimalno transparetni i pošteni.

Da li umjetna inteligencija „vrijeđa“ autorska prava?

 Da bi nastao model generativne umjetne inteligencije, kao na primjer ChatGPT, on se prvo mora „trenirati“ na velikoj količini podataka. Podaci za treniranje mogu biti,  a često i jesu, autorska djela. U pravnim propisima naše BiH, autor ima kontrolu nad svim mogućim načinima korištenja svog autorskog djela osim onih koje je zakonodavac izričito dozvolio drugim licima te autor ima pravo na novčanu naknadu za svaki način korištenja autorskog djela, osim ako zakonodavac nije izričito drugačije uredio. Kod nas vaši aksiom, a i moje je stav da treniranje modela umjetne inteligencije korištenjem tuđih autorskih djela je nešto za što se mora dobiti dozvola autora i mora se autoru platiti naknada! Kompanije koje treniraju modele AI se ne slažu sa ovim stavom. Iz tog razloga su New York Times, Associated Press ali i brojne druge novinske i medijske kuće tužile Open AI, Microsoft te druge kompanije koje treniraju AI. Vidjet ćemo kakvi će biti rezultati tih tužbi. No, već sad primjećujemo da ove kompanije sve više zaključuju ugovore i plaćaju autorima za korištenje njihovih autorskih djela za treniranje modela umjetne inteligencije. Moguće je i da korisnik bude tužen ako autor smatra da konkretni AI output sadrži elemente njenog ili njegovog autorskog djela. Pružaoci usluga AI su napravili fondove za pravnu odbranu za takve slučajeve, jer o ovom pitanju ni u svijetu nema dovoljno prakse.

Da li se koriste autorska djela novinara/ki i medijskih djelatnika/ca iz Bosne i Hercegovine za treniranje umjetne inteligencije?

Sasvim sigurno! Ja bih bio veoma iznenađen da to nije slučaj. Mislim da sva autorska djela novinara/ki i medijskih djelatnika/ca iz naše države, koja su dostupna na internetu su korištena za treniranje AI modela. Mora se imati na umu da se ovdje radi o automatiziranim sistemima koji  konstantno pretražuju i rudare ili „skrejpuju“ internet za prikuplajnje/istraživanje podatke. U ovom trenutku bi bilo iznimno skupo, komplikovano i općenito teško za novinare/ke i medijske djelatnike/ce iz BiH da tuže OpenAI ili druge pružaoce najprominentnijih modela generativne umjetne inteligencije za povredu njihovih autorskih prava. Takvi postupci bi podrazumjevali velike novčane izdatke i učešće eksperata a morali bi biti vođeni u SAD-u. No, može se već sad nešto uraditi kako bi se, koliko god je moguće, umanjilo takvo rudarenje autorskih djela novinara/ki i medijskih djelatnika/ca iz BiH. Postoje tehničke mjere da se stavi do znanja mehanizmima za skupljanje djela za treniranje da ne želite da se vaša djela koriste. Bilo da je to preko „robot.txt“ instrukcija na internet stranicma ili kroz izričite nazanke da zabranjujete korištenje sadržaja za treniranje kako u obliku koji je čitljiv za ljuska bića tako i za mašine.

Kakva je trenutno pravna uređenost umjetne inteligencije u kontekstu autorskih prava u BiH?

Pravna pravila kojim se uređuju autorska i srodna prava u našoj državi su pisana na takav način da su tehnološki neutralna pa se mogu primjeniti i na nove i nepredviđene tehnologije kao što je umjetna inteligencija. U ovom trenutku i u ovoj fazi razvoja umjetne inteligencije naša pravila su zadovoljavajuća. Sazrijevanjem tehnologije umjetne inteligencije će se sigurno razviti teorijsko i praktično razumjevanje, te postići koncenzus kako treba urediti ovu tehnologiju. Kada dođe taj trenutak, kao što je bio slučaj i sa drugim tehnologijama, vjerovatno će se u EU ili u razvijenijim državama usvojiti relevantna legislativa koju ćemo mi transponirati. Do tada profesionalni djelatnici koji zavise od autorskih prava i koji profesionalno koriste alate umjetne inteligencije trebaju nastojati predvidjeti i urediti sporna pitanja autonomno. Evrospka unija je trenutno u završnim fazama donošenja sveobuhvatnog seta pravila koji se skraćeno označava EU AI Act. Ovo je prva legislativa ove vrste u svijetu i predstavlja svojevrsni test za razvoj pravne uređenosti polja AI. EU, između ostalog, predlaže da u treniranju i korištenju AI alata moraju  zaštiti i poštovati autorska prava.

Zbog čega je bitno da postoji bolja pravna uređenost u vezi sa umjetnom inteligencijom i šta Udruženje BH novinari može da uradi u ovoj oblasti radi zaštite prava nvoinara/ki i medija?

Primjereno pravno uređenje tehnologije je apsolutno ključno. S jedne strane pretjerana pravna uređenost može da unazadi ili oteža razvoj tehnologije. S druge strane, neadekvanta uređenost može dozvoliti da stvaraoci modela AI steknu konkurentnu prednost i bogatstvo na štetu i na uštrb interesa autora u vezi sa autorskim djelima koja koriste za trening ove tehnologije. U tom kontekstu, BiH kao država treba biti veoma pažljiva i ne dozvoliti da se usvoje pravila koja bi pretjerano išla u korist pružaocima usluga AI na štetu autora iz BiH. Ovo je bio slučaj sa prijedlogom koji smo mogli vidjeti u nacrtu izmjena i dopuna zakona kojim se uređuju autorska prava u našoj državi. Naime, predloženo je da se dozvoli slobodno korištenje autorskih djela u BiH, između ostalog, za treniranje AI modela. Udruženje BH Novinari je uložilo amandmane  na ovakav prijedlog, dostavljajući detaljno objašnjenje zašto bi tako nešto bilo protivno interesima novinara/ki i medijskih djelatnika/ca iz BiH, te suprotno obavezama BiH koje je preuzela u međunarodnim konvencijama u ovom polju. Zbog toga je važno da BH novinari/ke i dalje istrajavaju na zaštiti autorskih djela novinara/ki i medija, donosno ne dozvoli usvajanje Zakona u obliku kakav je predložen. Kao zagovornik i promotor interesa novinara/ki i medijskih djelatnika/ca u našoj državi, Udruženje može raditi sa zakonodavcem i industrijom u razvoju standarda i dobre prakse te običaja u korištenju AI i osigurati da se pravni problemi korištenja tehnologije AI na primjereniji način urede. Treniranje AI modela i pružanje ovih usluga je veoma skupo, te je važan domen djelovanja veoma bogatih kompanija. Neko sa toliko resursa je viješt u lobiranju zakonodavca. Zbog toga, novinarima/kama i medijskim djelatnicima/cama u BiH, te općenito svim autorima, treba neko ko će zakonodavcu „šaptati u drugo uho“ šta su prava novinara/ki i medija kao autora, odnosno, ko će se zalagati da zakonodavstvo bude primjereno i da štiti prava i interese autora u novinarstvu.

FOTO: Canva/Privatna arhiva

Zakon o neprofitnim organizacijama upućen u Narodnu skupštinu RS na usvajanje

0

Vlada RS-a tajno utvrdila Prijedog Zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija.

Vlada Republike Srpske (RS) je u potpunoj tajnosti utvrdila Prijedlog Zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija i uputila ga na dalje usvajanje u Narodnu skupštinu Republike Srpke (NSRS), kršeći ponovo pravila i procedure za donošenje zakona, navodi se u današnjem saopštenju Transparency Internationala u Bosni i Hercegovini (TI u BiH).

Ova informacija je, kako piše u saopštenju, potvrđena medijima tek nakon njihovih upita, a TI navodi da su im saopštene oprečne informacije o tome na kojoj sjednici je navodno Prijedlog utvrđen.

“Na kraju su iz Vlade medijima saopštili da je utvrđen na sjednici održanoj 21.3.2024., pred sam istek roka od šest mjeseci koji je Vlada imala da uputi ovaj zakon u formi prijedloga. Međutim, u najavljenom dnevnom redu ove sjednice, kao i u objavljenoj informaciji Vlade sa održane sjednice, nigdje se ne navodi usvajanje ovog Prijedloga, što baca sumnju na sam način utvrđivanja Prijedloga”, piše u saopštenju TI-a.

O tajnom utvrđivanju prijedloga zakona o neprofitnim organizacijama su prošlog petka izvijestili portali Gerila.info i Capital.ba. Prema pisanju Gerila.info, Vlada RS je na jednoj od telefonskih sjednica usvojila prijedlog zakona o neprofitnim organizacijama i poslala ga u parlamentarnu proceduru. Navode da je sve urađeno u tajnosti i tokom sjednice o kojoj javnost nije bila obaviještena.

Poslanici NSRS su Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija usvojili 28. septembra prošle godine.

Nacrtom se zabranjuje političko djelovanje ovih organizacija, koje bi morale Ministarstvu pravde RS dostavljati polugodišnji i godišnji finansijski izvještaj. Prema Nacrtu, materijali organizacija koji se objavljuju putem medija i informacionih i telekomunikacijskih mreža morat će imati oznaku “neprofitna organizacija”, što se također odnosi na medije koji se finansiraju stranim sredstvima.

Ovaj nacrt zakona su tokom prošle godine kritikovale različite organizacije koje su pozivale na njegovo povlačenje.

Capital.ba piše da je ovaj zakon proglašen za još jedan u nizu represivnih zakona u RS koji za cilj ima kontrolu i ograničavanje slobodnog djelovanja organizacija civilnog društva.

Predstavnici EU i OSCE-a, te predstavnici civilnog društva su u novembru prošle godine pozvali vlasti u RS-u da povuku nacrt zakona i naglasili da predstavlja prijetnju civilnom sektoru i slobodi izražavanja.

Među međunarodnim i domaćim organizacijama koje su ranije upozoravale na štetnost i posljedice usvajanja ovog Zakona je bila i organizacija TI u BiH, iz koje su naveli da se usvajanjem ovog zakona direktno targetiraju udruženja koja se finansiraju iz inostranstva, odnosno ona koja nisu pod kontrolom lokalnih vlasti i ograničava im polje djelovanja.

Iz TI-a BiH su napomenuli da tekst Prijedloga još uvijek nije dostupan javnosti, kao ni zapisnik sa sjednice na kojoj je navodno utvrđen.

“Ovim vlasti u RS nastavljaju trend uspostavljanja potpune kontrole nad slobodom govora i djelovanja civilnog društva, u pravcu gušenja svakog oblika kritike, predlažući i usvajajući zakonska rješenja bez ikakvog obzira na reakcije javnosti, kroz fingirane procedure javnih rasprava i donošenja zakona”, naveli su.

Iz ove organizacije su pozvali predstavike u NSRS da iskoriste posljednju šansu i odbace ovaj Prijedlog glasajući protiv zakona koji je ne samo rezultat problematičnih procedura te ugrožava „evropski put“ već, što je najvažnije, direktno krši osnovna ljudska prava i slobode građana u RS-u.

Izvor: TI u BiH, Gerila.info, Capital, Media Centar

Foto: NSRS

BH novinari: Uskoro besplatna linija za pomoć braniteljima/cama za ljudska prava

0

Sarajevo, 29.3.2024. Početkom prošle godine došlo je do pogoršanja situacije u Republici Srpskoj, posebno kad su usvojene izmjene Krivičnog zakona kojima se kriminalizuje kleveta. Zatim su sljedile najave donošenja Zakona o posebnom registru nevladnih organizacija (takozvanog zakona o „stranim plaćenicima“), ali i niza drugih vrlo restriktivnih zakona iz kojih je bilo jasno da će prostora za rad i djelovanje aktivista/ca u ovom dijelu Bosne i Hercegovine biti sve manje. Upravo iz ovog razloga BH novinari su organizovali in-house dvodnevni trening sa predstavnicima Helsinškog parlamenta građana Banja Luka (HPGBL) i Transparency International BiH o uspostavljanju Helpline za zaštitu prava i sigurnosti branitelja/ca ljudskih prava.

 

Cilj trening je bio da se razmjene znanja, iskustva, najbolje prakse i nove perspektive u pružanju besplatne pravne pomoći u okviru Free Media Help Line (FMHL) kako bi se pravovremeno moglo reagovati i pomoći aktivistima/cama.

Dragana Dardić, programska direktorica Helsinškog parlamenta građana Banja Luka navela je kako je ovaj in-house trening zvanični početak projekta koji je prvenstveno usmjeren i fokusiran na zaštitu branitelja/ca ljudskih prava u BIH koji se nađu u određenim kriznim situacijama kao i njihovo redovno praćenje i izvještavanje o svim pojavama kršenja ljudskih prava u BiH.

„Na ovom treningu imali smo priliku da čujemo iskustva Linije za pomoć novinarima/kama koje će nam itekako značiti za uspostavljanje naše Linije za pomoć braniteljima/cama za ljudska prava koja će biti jedinstvena u BiH. Pravni tim već imamo, ali će se on širiti sa advokatima/cama ekspertima za ljudska prava koji će biti na usluzi aktivistima koji se nađu u određenim kriznim situacijama. Neki aktivisti/ce su se našli direktno na udaru i pod različitom vrstom pritisaka od strane različitih aktera. Sudeći po ovome što sad vidimo Linija će imati pune ruke posla“, kazala je Dardić.

 

Transparency Internationl BiH (TI BiH) već ima uspostavljenu liniju za pružanje besplatne pravne pomoći napomenula je Ena Kljajić-Grgić, rukovodilac Centra za pružanje pravne pomoći u TI BiH koju građani svakodnevno zovu.

„Razmjenili smo iskustva koja su svim stranama u ovom našem procesu bila jako korisna, jer svaka od naših organizacija ima jedan poseban pristup grupi koju predstavlja. Naši zaključci su da u svemu ovome moramo djelovati zajedno kako bismo bili korisni braniteljima/cama ljudskih prava. Transparency International BiH samo prošle godine imao je 1337 poziva na besplatnu liniju za prijavu slučaja korupcije, to je telefonska linija. Postupali smo u 317 predmeta što od građana, što predmeta što smo pokrenuli na vlastitu inicijativu“, rekla je Kljajić-Grgić.

Borka Rudić, generalna tajnica BH novinara smatra da je iskustvo Linije za pomoć novinarima/kama (FHML) u zaštiti prava i sloboda novinara/ki u BiH jako dragocijeno za druge organizacije civilnog društva i aktiviste/ce u smislu transfera znanja i dobrih praksi.

„FHML djeluje u BiH 20 godina i zaista sad možemo reći da imamo kapacitete za ‘know-how’ metodologije obučavanja i izgradnje kapacitete drugih za pružanje besplatne pravne i profesionalne pomoći osobama koje se suočavaju za kršenjem ljudskih prava i drugih sigurnosnih rizika. Ovaj trening je pokazao da imamo toliko zajedničkog sa HPGBL i Ti BiH u pravnoj podršći i zagovaranju prava branitelja/ca ljudskih prava, zviždača i novinara/ki da je pravi trenutak za koordinaciju aktivnosti, dijeljenje vrijednosti i postizanja efikasnijih rezultata u zaštiti navedenih grupa“, rekla je Rudić.

Dodala je da će ove tri organizacije koordinirati aktivnosti i zajedno zastupati interese novinara/ki, branitelja/ca pred različitim institucijama i prije svega pred pravosuđem i kod izvršne i zakonodavne vlasti.

BH novinari: Online prijetnje i drugi oblici cyber kriminala veliki problem u Hercegovačko-neretvanskoj regiji

0

Mostar,  27.3.2024. Medijski profesionalci u Bosni i Hercegovini bi se sigurnije osjećali ukoliko bi postojao Registar cyber nasilnika/ca, ali i ukoliko bi se zakonske regulative promjenile i prilagodile trenutnim problemima sa kojim se novinari/ke suočavaju u online prostoru. Takođe, veoma je bitno da mediji više pišu o cyber nasilju. Ovo su neki od zaključaka edukativnog treninga održanog u srijedu u Mostaru u organizaciji BH novinara i FMHL (Free Media Help Line) uz sudjelovanje novinara/ki i urednika/ca iz Mostara, Čapljine i Nevesinja.

Trening je organizovan sa ciljem obuke novinara/ki i medija u lokalnoj zajednici o sistemu pravne i institucionalne podrške te kako iskoristiti efikasnu zaštitu kroz korištenje pravnog zastupanja u slučajevima prijetnji, napada, rodno zasnovanog nasilja i mizoginije u online sferi, kao i drugih oblika cyber kriminala kao što su hakerski napadi, kršenje autorskih i drugih prava, krađa identiteta i medijskih sadržaja, itd.

Denija Hidić, članica Tima Fondacije Cure napomenula je da su sve češći napadi na novinarke u online/offline sferi djelovanja, i da ti napadi na profesionalke, medijske radnice imaju i notu rodno zasnovanog nasilja i diskriminacije.

“Takvi oblici govora mržnje, rodno zasnovanog nasilja i mizoginije se trebaju osuditi u javnom prostoru i svi/e smo dužni/e da zaštitimo novinarke i pružimo im slobodu u izvještavanju. Napadače je potrebno procesuirati po prioritetnom procesu i zaštititi novinarke. Zakon o ravnopravnosti spolova pruža ključne alate novinarkama da se pozovu na odredbe zakona koji štiti ženska prava i diskriminaciju žena na osnovu spola”, rekla je Hidić.

Internetsko zlostavljanje, doxxing,  DDoS  napadi i  phishing i malware napadi, su slučajevi sigurnosnih prijetnji i rizika koje je u svom radu evidentrala Federalna uprave policije (FUP) u Sarajevu,  kazao je Saša Petrović, inspektor FUP-a Sarajevo na treningu u Mostaru. On je  naglasio da se prijave novinara ne razlikuju od prijava običnog građanina i da zakon za sada novinare ne prepoznaje drugačije. Istakao je, takođe, da bez inicijative Tužilaštva policija ne može da reaguje.

„Tužilaštvo i tužilac je ključna institucija koja rukovodi istragom, nadgleda istragu i na kraju piše optužnice i šalje optužnice na sud. Policija je samo izvršni organ. Mi imamo svoja bazna ovlaštenja koja moramo poštovati. Mislim da za sva pitanja ugrožavanja sigurnosti novinara treba pitati tužioce. U Srbiji i Hrvatskoj je krivični zakon regulisao ‘uznemiravanja na internetu’ kao krivično djelo, kod nas to još nije slučaj i to bismo trebali zagovarati“, kazao je Petrović.

Napadi na privatnost, sigurnost i slobodu izražavanja medijskih djelatnica  predstavljaju ozbiljan rizik ne samo za njih kao individue, već i za demokratske procese i slobodu informisanja u Bosni i Hercegovini (BiH).

Prema evidenciji Linije za pomoć novinarima (FMHL), od 87 slučajeva registrovanih u bazi podataka tokom 2023. godine,  35 je   slučajeva  gdje su  prijetnje/napadi upućeni novinarkama. Linija za pomoć novinarima i Udruženje/udruga BH novinari su u protekloj godini registrovali  u bazi 24 slučaja koji se vežu za cyber napade i prijetnje, pri čemu su žrtve prijetnji najčešće bile novinarke (u 8 slučajeva), dok je 5 medijskih kuća bilo izloženo višednevnim hakerskim napadima.

Takođe, ističemo da su tokom prošle godine 72 pojedinca/ke iz novinarske zajednice i 15 medija koristili besplatnu pravnu pomoć u okviru FMHL, uključujući i zastupanje pred sudovima, te zaštitu novinarskih prava i sloboda pred institucijama na različitim razinama vlasti.

Trening je organizovan uz podršku Vlade USA u okviru USAID-ovog programa pomoći nezavisnim medijima u BiH #MEA koji implementira Internews u saradnji sa organizacijom Fhi360 i lokalnim partnerima.

Hasić: Pravna sigurnost i pravednija nadoknada za korištenje novinarskih tekstova

0

Predloženi nacrti zakona o kolektivnom ostvarivanju i zaštiti autorskog i srodnih prava bi trebalo imati pozitivan učinak kako za novinare i medijske djelatnike tako i za bh.društvo u cjelini  

Sarajevo, 28.marta 2024.  – Bosna i Hercegovina (BiH) je u postupku ažuriranja zakona kojim se uređuje pravo intelektualnog vlasništva, budući da se kroz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju obavezala da će osigurati nivo zaštite intelektualnog vlasništva sličan onome u državama Evropske unije (EU). Sve se ove aktvnosti poduzimaju u okviru projekta  EU podrške  pravima intelektualnog vlasništva u BiH, a koji finansira EU.  

Haris Hasić, ekspert za zaštitu autorskih i srodnih prava, u intervjuu za BH novinare kaže kako su u toku javne konsultacije o Nacrtu izmjena i dopuna postojećeg Zakona o autorskom i srodnim pravima (Sl. glasnik BiH br. 63/10) i Nacrta Zakona o kolektivnom ostvarivanju autorskog i srodnih prava, koji je potpuno novi zakon i zamjena za postojeći Zakon o kolektivnom ostvarivanju autorskog i srodnih prava (Sl. glasnik BiH br. 63/10).  Hasić ističe da BiH nije reformirala zakonsku oblast o intelektualnom vlasništvu od 2010. godine, i kako su se u međuvremenu desile ozbiljne promjene u Evropi i svijetu u ovoj oblasti – EU je usvojila više direktiva, važnih za zaštitu autorskih prava i djela novinara/ki i medija.

„Ova dva zakona su posebno interesantni novinarima/kama i medijskim djelatnicima jer ova lica u okviru svojih profesionalnih obaveza stvaraju ali i koriste autorska djela. Zakonom o autorskom i srodnim pravima se uređuje šta je autorsko djelo, ko se može smatrati autorom/kom, koja prava ima i  vezi sa svojim djelom, kada se autorsko djelo smije koristiti bez dozvole autora i obaveze plaćanja naknade, sudski i drugi postupci zaštite autorskog prava kao i brojna druga pitanja“, objašnjava Hasić i dodaje kako novinarska i medijska zajednica u BiH trebaju razumjeti  važnost „promjena koje će biti donijete u vezi sa ostvarivanjem kolektivnh prava, te kakva je uloga posebnih neprofitnih udruženja za zaštitu autorskih djela pojedinih grupa autora“.  

Šta je novo u ova dva zakona koji će na nov, evropski način regulirati zaštitu autorskog i srodnih prava?

Hasić: Kako su ovi nacrti ovih zakona napravljeni u okviru EU projekta, mnoge od novih odredbi su zasnovane na novim direktivama koje je donijela EU. Ovo je odličan pristup, budući da su EU pravila, načelno, neka od najboljih u svijetu za ovu oblast, a BiH ionako ima obavezu da ih transponira u svoje zakonodavstvo ako želimo biti članica EU i ispuniti prethodno preuzete obaveze. Tako, na primjer, uvodi se institut autorskog djela „siročeta“ a što predstavlja autorsko djelo koje je pravno zaštićeno ali se autor ne može identifikovati ili nije moguće komunicirati sa autorom radi dobijanja dozvole, pa zakonodavac daje dozvolu u nekim okolnostima da se koriste ova djela nakon provedene procedure pažljive pretrage. Dozvoljava se kvalifikovana upotreba autorskih djela radi njihovog korištenja u digitalnoj i prekograničnoj nastavi, autorskih djela nedostupnih na tržištu i radi rudarenja teksta i podataka uključujući i u svrhu znanstvenog istraživanja. Uređuju se pravila koja će olakšati slijepim i slabovidnim licima pristup štampanim autorskim djelima, a što je obaveza koju je BiH preuzela potpisujući Ugovor iz Marakeša o pristupu štampanim djelima za osobe koje imaju oštećenje vida. I na koncu, uređuje se pravo radiodifuznog emitiranja i reemitiranja, prilagođavaju pitanja autorske naknade i evidencije prihoda od korištenja autorskih djela, uvodi se novo srodno pravo za informativne publikacije,  te  uvodi poglavlje o saopštavanju javnosti autorskih djela koja se dijele putem interneta.  

Koji su pozitivni prijedlozi u nacrtima ovih zakona koja će se reflektovati na ostvarivanje prava na zaštitu autorskog djela novinara i medija u BiH?

Hasić: Po prvi put se među zaštićenim autorskim djelima  navode i novinarska djela. Novinarska djela, su, naravno, bila i prethodno zaštićena kao autorska djela usljed otvorene i inkluzivne definicije autorskog djela, ali je pozitivan prijedlog da se novinarska djela i izričto navedu i definišu u nacrtu zakona. Ovo bi trebalo dati više pravne sigurnosti i jasnoće novinarima prilikom zaštite njihovih prava na sudu. Dakle, nacrtom zakona se uvodi novo autorsko pravo na informativne publikacije, što će donijeti direktne benefite za novinare i medijske radnike i njihove autorske tekstove. U tom kontekstu, zakonskim odredbama se ovlašćuju izdavači publikacija da kontroliraju korištenje novinarkih sadržaja i  naplaćuju naknadu za to korištenje. Predloženo je da novinari – autori imaju pravo na dio naknade koju izdavači informativnih publikacija ostvare, pa bi ovo pravo trebalo rezultirati dodatnim izvorom prihoda novinarima.  Predloženo je i uvođenje pravila koja bi dala više kontrole novinarima nad pretraživanjem i postavljanjem njihovih djela na internetu, prepisana iz čuvene EU Direktive o autorskim pravima na jedinstvenom tržištu. U nacrtu zakona kojim se uređuje kolektivno ostvarivanje autorskih prava se predviđa osnivanje kolektivne organizacija koja će kolektivno ostvarivati (štititi) autorska i srodna prava novinara. Ovakva kolektivna organizacija bi se mogla bolje boriti za ostvarivanje i zaštitu autorskih prava novinara u BiH te predstavljati dodatne izvore prihoda za novinare.

Nisu sve predložene odrebe u nacrtima zakona pozitivne niti su u skladu sa evropskim standardima. Šta je u suštini sporno, a moglo bi se negativno odraziti na zaštitu autoskog prava novinara i medija?

Hasić: Predlaže se promjena postojećih pravila o autorskim djela stvorenih u radnom odnosu. U sadašnjem zakonu, autorska imovinska prava nad djelom/medijskim sadržajem stvorenim u radnom odnosu prelaze na poslodavca za vremenski period od pet godina, ako drugačije nije izričito uređeno u ugovoru o radu autora. Nakon tih pet godina prava se vraćaju autoru a poslodavac mora platiti za novi prenos prava i da nastavi koristiti autorsko djelo. Nacrt predlaže da se ovo pravilo promjeni tako da prava prelaze na poslodavca trajno, ako se drugačije autor ne dogovori sa poslodavcem u ugovoru o radu ili drugom pravnom instrumentu. Na ovaj način novinari gube dio kontrole nad plodovima svog rada kao i dodatni izvor prihoda, te se oduzimaju prava data novinarima i medijskim djelatnicima u postojećoj zakonskoj regulativi.

Kada je riječ o korištenju generativne umjetne inteligencije (AL), u nacrtu se predlaže da se dozvoli slobodno rudarenje teksta i podataka bez potrebe da se za to dobije dozvola od autora ili plati pravedna naknada. Nacrt sadrže odredbe po kojima autor može izričito zabraniti rudarenje teksta, ali još uvijek nije jasno na koji način će to moći učiniti u praksi. Ovakva odredba, koja možda predstavlja grešku u nacrtu zakona, mogla bi bila na štetu novinarima i medijskim djelatnicima ali potencijalno i suprotna međunarodnim ugovorima koje je BiH potpisala u oblasti intelektualnog vlasništva. I na kraju, čak i izričito navođenje novinarskih djela kao vrsta zaštićenih autorskih djela je potencijalno problematično jer se navode samo tri vrste novinarskih autorskih djela: članci, fotografije i audiovizuelni prilozi. Novinari u svom profesionalnom djelovanju stvaraju značajno širi krug umnih tvorevina od ova tri navedena, pa bi se ova kalauzula u toku javnih konsultacija morala mijenjati. 

FOTO: Radio Brčko

Istraživanje Instituta Reuters: Žene na uredničkim pozicijama nedovoljno zastupljene

0
FOTO: Nezavisne novine

Analiza Instituta predviđa da će se ovim tempom rodni paritet na uredničkim pozicijama postići tek 2074. godine

BH NOVINARI: Javni protest načelniku Srebrenice

0

Sarajevo, 19.marta 2024. – Upravni odbor Udruženja/udruge BH novinari i Linija za pomoć novinarima upućuju javni protest načelniku Srebrenice Mladenu Grujičiću zbog vulgarnih psovki i prijetnji koje je uputio penzionisanom novinaru Marinku Sekuliću.

Načelnik Grujičić je putem telefona pozvao novinara Sekulića u nedjelju uvečer i tom mu prilikom psovao majku uz prijetnje kako će ga «zapamtiti », te više sati nastavio uznemiravati novinara šaljući mu neprimjerene poruke i primitivne uvrede. Sekulić pretpostavlja da je načelnik Srebrenice reagirao psovkama i prijetnjama nakon što je ovaj novinar na Facebook –u podijelio članak sa jednog od portala u kojem se pominje Grujičić i njegov porodični život. S obzirom na ozbiljnost prijetnji, Sekulić je odmah obavijestio  policiju i zatražio zaštitu.

Upravni odbor BH novinara najoštrije osuđuje prijetnje i smatra ih grubim ugrožavanjem sigurnosti Marinka Sekulića, te atakom na njegov profesionalni i ljudski integritet. Posebno je zabrinjavajuće to što je Grujučić nositelj javne funkcije u Općini Srebrenica, plaćen javnim novcem i što neprijerenim, verbalnim nasiljem prema Sekuliću može uticati na ponašanja svojih sljedbenika prema ovom novinaru koji sa porodicom živi u Srebrenici.

Upravni odbor BH novinara poziva policiju Srebrenice da hitno istraži ovaj slučaj, pozove načelnika Mladena Grujičića na saslušanje i poduzme zakonske mjere za sankcioniranje njegovog nasilničkog ponašanja. U isto vrijeme, pravni tim Linije za pomoć novinarima (FMHL) će kolegi Sekuliću pružiti adekvatnu pravnu pomoć kako bi se ovaj slučaj adekvatno procesuirao pred pravosudnim institucijama i vodio u skladu sa međunarodnim standardima zaštite prava i sigurnosti novinara.

Upravni odbor Udruženja/udruge BH novinari