Predloženi nacrti zakona o kolektivnom ostvarivanju i zaštiti autorskog i srodnih prava bi trebalo imati pozitivan učinak kako za novinare i medijske djelatnike tako i za bh.društvo u cjelini  

Sarajevo, 28.marta 2024.  – Bosna i Hercegovina (BiH) je u postupku ažuriranja zakona kojim se uređuje pravo intelektualnog vlasništva, budući da se kroz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju obavezala da će osigurati nivo zaštite intelektualnog vlasništva sličan onome u državama Evropske unije (EU). Sve se ove aktvnosti poduzimaju u okviru projekta  EU podrške  pravima intelektualnog vlasništva u BiH, a koji finansira EU.  

Haris Hasić, ekspert za zaštitu autorskih i srodnih prava, u intervjuu za BH novinare kaže kako su u toku javne konsultacije o Nacrtu izmjena i dopuna postojećeg Zakona o autorskom i srodnim pravima (Sl. glasnik BiH br. 63/10) i Nacrta Zakona o kolektivnom ostvarivanju autorskog i srodnih prava, koji je potpuno novi zakon i zamjena za postojeći Zakon o kolektivnom ostvarivanju autorskog i srodnih prava (Sl. glasnik BiH br. 63/10).  Hasić ističe da BiH nije reformirala zakonsku oblast o intelektualnom vlasništvu od 2010. godine, i kako su se u međuvremenu desile ozbiljne promjene u Evropi i svijetu u ovoj oblasti – EU je usvojila više direktiva, važnih za zaštitu autorskih prava i djela novinara/ki i medija.

„Ova dva zakona su posebno interesantni novinarima/kama i medijskim djelatnicima jer ova lica u okviru svojih profesionalnih obaveza stvaraju ali i koriste autorska djela. Zakonom o autorskom i srodnim pravima se uređuje šta je autorsko djelo, ko se može smatrati autorom/kom, koja prava ima i  vezi sa svojim djelom, kada se autorsko djelo smije koristiti bez dozvole autora i obaveze plaćanja naknade, sudski i drugi postupci zaštite autorskog prava kao i brojna druga pitanja“, objašnjava Hasić i dodaje kako novinarska i medijska zajednica u BiH trebaju razumjeti  važnost „promjena koje će biti donijete u vezi sa ostvarivanjem kolektivnh prava, te kakva je uloga posebnih neprofitnih udruženja za zaštitu autorskih djela pojedinih grupa autora“.  

Šta je novo u ova dva zakona koji će na nov, evropski način regulirati zaštitu autorskog i srodnih prava?

Hasić: Kako su ovi nacrti ovih zakona napravljeni u okviru EU projekta, mnoge od novih odredbi su zasnovane na novim direktivama koje je donijela EU. Ovo je odličan pristup, budući da su EU pravila, načelno, neka od najboljih u svijetu za ovu oblast, a BiH ionako ima obavezu da ih transponira u svoje zakonodavstvo ako želimo biti članica EU i ispuniti prethodno preuzete obaveze. Tako, na primjer, uvodi se institut autorskog djela „siročeta“ a što predstavlja autorsko djelo koje je pravno zaštićeno ali se autor ne može identifikovati ili nije moguće komunicirati sa autorom radi dobijanja dozvole, pa zakonodavac daje dozvolu u nekim okolnostima da se koriste ova djela nakon provedene procedure pažljive pretrage. Dozvoljava se kvalifikovana upotreba autorskih djela radi njihovog korištenja u digitalnoj i prekograničnoj nastavi, autorskih djela nedostupnih na tržištu i radi rudarenja teksta i podataka uključujući i u svrhu znanstvenog istraživanja. Uređuju se pravila koja će olakšati slijepim i slabovidnim licima pristup štampanim autorskim djelima, a što je obaveza koju je BiH preuzela potpisujući Ugovor iz Marakeša o pristupu štampanim djelima za osobe koje imaju oštećenje vida. I na koncu, uređuje se pravo radiodifuznog emitiranja i reemitiranja, prilagođavaju pitanja autorske naknade i evidencije prihoda od korištenja autorskih djela, uvodi se novo srodno pravo za informativne publikacije,  te  uvodi poglavlje o saopštavanju javnosti autorskih djela koja se dijele putem interneta.  

Koji su pozitivni prijedlozi u nacrtima ovih zakona koja će se reflektovati na ostvarivanje prava na zaštitu autorskog djela novinara i medija u BiH?

Hasić: Po prvi put se među zaštićenim autorskim djelima  navode i novinarska djela. Novinarska djela, su, naravno, bila i prethodno zaštićena kao autorska djela usljed otvorene i inkluzivne definicije autorskog djela, ali je pozitivan prijedlog da se novinarska djela i izričto navedu i definišu u nacrtu zakona. Ovo bi trebalo dati više pravne sigurnosti i jasnoće novinarima prilikom zaštite njihovih prava na sudu. Dakle, nacrtom zakona se uvodi novo autorsko pravo na informativne publikacije, što će donijeti direktne benefite za novinare i medijske radnike i njihove autorske tekstove. U tom kontekstu, zakonskim odredbama se ovlašćuju izdavači publikacija da kontroliraju korištenje novinarkih sadržaja i  naplaćuju naknadu za to korištenje. Predloženo je da novinari – autori imaju pravo na dio naknade koju izdavači informativnih publikacija ostvare, pa bi ovo pravo trebalo rezultirati dodatnim izvorom prihoda novinarima.  Predloženo je i uvođenje pravila koja bi dala više kontrole novinarima nad pretraživanjem i postavljanjem njihovih djela na internetu, prepisana iz čuvene EU Direktive o autorskim pravima na jedinstvenom tržištu. U nacrtu zakona kojim se uređuje kolektivno ostvarivanje autorskih prava se predviđa osnivanje kolektivne organizacija koja će kolektivno ostvarivati (štititi) autorska i srodna prava novinara. Ovakva kolektivna organizacija bi se mogla bolje boriti za ostvarivanje i zaštitu autorskih prava novinara u BiH te predstavljati dodatne izvore prihoda za novinare.

Nisu sve predložene odrebe u nacrtima zakona pozitivne niti su u skladu sa evropskim standardima. Šta je u suštini sporno, a moglo bi se negativno odraziti na zaštitu autoskog prava novinara i medija?

Hasić: Predlaže se promjena postojećih pravila o autorskim djela stvorenih u radnom odnosu. U sadašnjem zakonu, autorska imovinska prava nad djelom/medijskim sadržajem stvorenim u radnom odnosu prelaze na poslodavca za vremenski period od pet godina, ako drugačije nije izričito uređeno u ugovoru o radu autora. Nakon tih pet godina prava se vraćaju autoru a poslodavac mora platiti za novi prenos prava i da nastavi koristiti autorsko djelo. Nacrt predlaže da se ovo pravilo promjeni tako da prava prelaze na poslodavca trajno, ako se drugačije autor ne dogovori sa poslodavcem u ugovoru o radu ili drugom pravnom instrumentu. Na ovaj način novinari gube dio kontrole nad plodovima svog rada kao i dodatni izvor prihoda, te se oduzimaju prava data novinarima i medijskim djelatnicima u postojećoj zakonskoj regulativi.

Kada je riječ o korištenju generativne umjetne inteligencije (AL), u nacrtu se predlaže da se dozvoli slobodno rudarenje teksta i podataka bez potrebe da se za to dobije dozvola od autora ili plati pravedna naknada. Nacrt sadrže odredbe po kojima autor može izričito zabraniti rudarenje teksta, ali još uvijek nije jasno na koji način će to moći učiniti u praksi. Ovakva odredba, koja možda predstavlja grešku u nacrtu zakona, mogla bi bila na štetu novinarima i medijskim djelatnicima ali potencijalno i suprotna međunarodnim ugovorima koje je BiH potpisala u oblasti intelektualnog vlasništva. I na kraju, čak i izričito navođenje novinarskih djela kao vrsta zaštićenih autorskih djela je potencijalno problematično jer se navode samo tri vrste novinarskih autorskih djela: članci, fotografije i audiovizuelni prilozi. Novinari u svom profesionalnom djelovanju stvaraju značajno širi krug umnih tvorevina od ova tri navedena, pa bi se ova kalauzula u toku javnih konsultacija morala mijenjati. 

FOTO: Radio Brčko

Sarajevo, 19.marta 2024. – Upravni odbor Udruženja/udruge BH novinari i Linija za pomoć novinarima upućuju javni protest načelniku Srebrenice Mladenu Grujičiću zbog vulgarnih psovki i prijetnji koje je uputio penzionisanom novinaru Marinku Sekuliću.

Načelnik Grujičić je putem telefona pozvao novinara Sekulića u nedjelju uvečer i tom mu prilikom psovao majku uz prijetnje kako će ga «zapamtiti », te više sati nastavio uznemiravati novinara šaljući mu neprimjerene poruke i primitivne uvrede. Sekulić pretpostavlja da je načelnik Srebrenice reagirao psovkama i prijetnjama nakon što je ovaj novinar na Facebook –u podijelio članak sa jednog od portala u kojem se pominje Grujičić i njegov porodični život. S obzirom na ozbiljnost prijetnji, Sekulić je odmah obavijestio  policiju i zatražio zaštitu.

Upravni odbor BH novinara najoštrije osuđuje prijetnje i smatra ih grubim ugrožavanjem sigurnosti Marinka Sekulića, te atakom na njegov profesionalni i ljudski integritet. Posebno je zabrinjavajuće to što je Grujučić nositelj javne funkcije u Općini Srebrenica, plaćen javnim novcem i što neprijerenim, verbalnim nasiljem prema Sekuliću može uticati na ponašanja svojih sljedbenika prema ovom novinaru koji sa porodicom živi u Srebrenici.

Upravni odbor BH novinara poziva policiju Srebrenice da hitno istraži ovaj slučaj, pozove načelnika Mladena Grujičića na saslušanje i poduzme zakonske mjere za sankcioniranje njegovog nasilničkog ponašanja. U isto vrijeme, pravni tim Linije za pomoć novinarima (FMHL) će kolegi Sekuliću pružiti adekvatnu pravnu pomoć kako bi se ovaj slučaj adekvatno procesuirao pred pravosudnim institucijama i vodio u skladu sa međunarodnim standardima zaštite prava i sigurnosti novinara.

Upravni odbor Udruženja/udruge BH novinari

Zenica, 14.3.2024.   U Bosni i Hercegovini trebamo zahtjevati od države izgradnju   dugoročnog, sveobuhavatnog  i institucionalnog odgovora na učestalo cyber nasilja i porast online prijetnji medijima i novinarima/kama. Imenovanje kontakt tačaka u policijskim strukturama i tužilaštvima za bolju komunikaciju sa novinarskom zajednicom i efikasnije istrage su tek prvi korak u uspješnom rješavanju ovog problema koji ima veoma negativne posljedice na rad medija ali i cjelokupno bh.društvo. Ovo su samo neki od zaključaka edukativnog treninga održanog u četvrtak u Zenici u organizaciji BH novinara i uz sudjelovanje novinara/ki i urednika/ca iz Žepča, Visokog, Tešnja i Zenice.

Trening je organizovan sa ciljem obuke novinara/ki i medija u lokalnoj zajednici o zakonskom okviru i mehanizmima zaštite u slučajevima online prijetnji i napada, kao i adekvatnog  reagovanja na izazove i posljedice ove vrste nasilja na svakodevni rad  medijskih profesonalaca/ki, uključujući i  zaštitu od hakerskih napada na medijske kuće.

Nermin Keranović, tužitelj u Kantonalnom tužiteljstvu Kantona Sarajevo i ujedno jedan od troje tužitelja koji se bave cyber kriminalom, podsjetio je na važnost imenovanje „kontakt osoba“ u sarajevskom Kantonalnom tužiteljstvu u smislu bolje komunikacije sa oštećenim novinarima/kama i medijima i efikasnije istrage konkretnih napada. On je dodao da imaju određen broj prijava medijskih kuća koji datiraju iz 2021. i 2022. godine na čijem rješavanju radi ovo tužilaštvo, dok je u 2023. godini broj hakerskih napada bio daleko manji.

“U okolnostima kada novinari/ke ili mediji budu žrtve bilo kojeg krivičnog djela putem online napada, imaju mogućnost da, nakon prijave, direktno ili putem Udruženja BH novinara, obavjeste kontakt osobu o tome da je počinjeno krivično djelo, a onda će se u okviru samog tužilaštva pokrenuti sistem informisanja i pokrenuti istraga”, kazao je Keranović.

Dodao je da se sva krivična djela počinjena prema novinarima/kama i medijima u tom tužilaštvu tretiraju kao prioritete u postupanju, a nad njima je uspostavljen i nadzor glavne kantonalne tužiteljice u Kantonu Sarajevo. Keranović, također, smatra da sami novinari/ke i medijske kuće trebaju biti svjesni opasnosti cyber napada i svih oblika digitalnih prijetnji.

“Novinari/ke i mediji sami trebaju da poduzmu određene korake za samozaštitu, odnosno da održavaju vlastitu sigurnost komunikacijskih kanala te da budu veoma oprezni prilikom korištenja svih društvenih mreža. Poznavanje minimalnih sigurnosniih mjerama u koje spadaju korištenja snažnih i jedinstvenih lozinki, dvostruke identifikacije kao i korištenje pouzdanih VPN usluga prilikom pristupa internetu, posebno na javnim mjestima, su bazni alati za osnovnu i preventivnu zaštitu”, zaključio je tužilac Keranović.

Policija je dužna pružiti maksimalnu sigurnost članovima novinarske zajednice prilikom objavljanja novinarskih zadataka, rekla je Aldina Alić iz Uprave policije MUP Zeničkog-dobojskog kantona (ZDK)  te dodala da bi policija reagovala, neophodno je da svaki slučaj bude pravovremeno prijavljen.

„Nakon prijave policija postupa, prvo utvrđuje postojanje elemenata krivičnog djela ili prekršaja. Nije svaka upućena ružna riječ krivično dijelo na društvenim mrežama i to posebno naglašavam kako bi građani znali. Moramo, također, međuinstitucionalnu saradnju, odnosno raditi na unapređenju institucionalnog odgovora na slučajeve ugrožavanja sigurnosti novinara/ki te povećanja senzibiliziteta prema zaštiti novinara/ki svih struktura i mehanizama unutar Ministarstva unutrašnji – poslova Zeničko – dobojskog kantona“, rekla Alić.

FOTO: Brankica Smiljanić/BH novinari

Ona  je ocjenila pozitivim korakom imenovanje „kontakt tačaka“ u MUP – u u smislu povećanja efikasnosti u istragama cyber i drugih online napada na medije i novinare/ke, te najavila nove mjere  koje će poduzeti u MUP – u Zeničko – dobojskog kantona, a odnose se na izradu vlastite baze podataka i monitoringa različitih slučajeva kao i edukaciju policijskih službenika kako bi proširili svoja znanja u vezi sa istragama i postupanjem prema novinarima/kama i medijima kao žrtvama napada i prijetnji.

Velida Kulenović, potpredsjednica BH novinara i predsjednica BHN Kluba novinara ZDK-a ističe važnost ovakvih treninga i edukacija.

„Treninzi koji su započeli BH novinari od velike su koristi za novinare i novinarke kao i medije. Nadam se da će što veći broj novinara, posebno mladih biti u prilici da im prisustvuje. Linija za pomoć koja djeluje u okviru BH novinara zabilježili su 35 prijava, od toga 24  prijave za cyber napade na novnare/ke i medije. Edukacija o prikupljanju podataka u slučaju procesuiranja digitalne zaštite od izuzetne je važnosti za medijsku zajednicu“, zaključila je Kulenović.

Edukativni trening organizujemo u okviru USAID-ovog Programa podrške nezavisnim medijima (MEA) u Bosni i Hercegovini, koji implementira Internews u partnerstvu sa organizacijom FHI360 i lokalnim partnerima.

Organizovanje treninga i objava ovog izvještaja omogućeni su zahvaljujudi velikodušnoj podršci američkog naroda putem Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID). Sadržaj je isključiva odgovornosti Udruženja/udruge BH novinari i ne odražava nužno stavove USAID-a niti Vlade SAD-a.

Udruženje BH novinari organiziralo je danas u Zenici edukativni trening na temu „Zaštita sigurnosti novinara/ki i medija online prijetnji i drugih oblika cyber kriminala“, kako bi se prepoznala ova vrsta nasilja te adekvatno reagirati na izazove i posljedice  ove vrste nasilja u svakodnevnom radu novinara i novinarki te medija.

– Linija za pomoć novinarima, koja djeluje u okviru Udruženja BH novinari, tokom prošle godine zabilježila je 35 napada koji su u domenu cyber napada i prijetnji. Zato Udruženje kreće s ovim treninzima i edukacijama, kako bi novinare i novinarke upoznali kako se zaštititi, kako prepoznati online nasilje i kako prikupiti određene informacije, podatke koji se poslije mogu upotrijebiti kako bi se novinari odbranili ili eventualno spriječili napade – kazala je potpredsjednica Udruženja BH novinari iz Zenice Velida Kulenović.

Udruženje, istakla je, kontinuirano radi na edukaciji bh. novinara, a posebno je u tom pogledu značajna cyber sfera zbog činjenice da novinari u svom radu koriste društvene mreže u privatnom životu i profesionalnom radu.

Portparolka Ureda policije Minisatrstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona Aldina Alić istakla je kako svi trebaju zajednički raditi te razvijati međuinstitucionalnu saradnju, odnosno raditi na unapređenju institucionalnog odgovora na slučajeve ugrožavanja sigurnosti novinara te povećanja senzibiliziteta svih struktura i mehanizama unutrašnje sigurnosti.

– Kako bi se poslala snažna i ozbiljna poruka da novinari u obavljanju svojih poslova, a i svi drugi članovi novinarske-medijske zajednice trebaju biti zaštićeni prilikom obavljanja svog posla, koji je veoma bitan i koji, u duhu razvijanja demokratskih načela i procedura svih savremenih društava, zapravo predstavlja jedno od temeljnih prava. A, ono se ogleda u slobodnom novinarskom radu – zapravo u slobodi izražavanja mišljenja i objektivnog informisanja javnosti – kazala je Alić, koja je napomenula da je UPMUP-a ZDK-a već određenim aktivnostima dala podršku tom projektu i aktivnostima.

UP MUP-a ZDK-a, podvukla je, imenovala je „kontakt-osobe koje će biti zaduženje za praćenje, monitoring slučajeva u kojima su žrtve novinari“. Te će osobe, dodala je, koordinirati aktivnosti koje će biti poduzimane u cilju dokumentovanja i procesuiranja takvih slučajeva.

– Također će se uvesti jedne posebne evidencije o takvim slučajevima i, generalno, na taj način će se postići jedan sistem razvoja, odnosno kontrole nadzora takvih slučajeva unutar sigurnosne agencije – kazala je Alić.

Kantonalni tužilac Kantona Sarajevo Nermin Keranović, koji je u tom tužilaštvu, kao jedan od troje tužilaca zadužen za informatički kriminal, napomenuo je kako i to tužilaštvo ima kontakt-osobu za komunikaciju s novinare.

– U onim okolnostima, kada novinari budu žrtve bilo kojeg krivičnog djela, imaju mogućnost da, nakon prijave, direktno ili putem Udruženja BH novinara komuniciraju samu činjenicu da je prema njima počinjeno krivično djelo – kazao je Keranović.

Dodao je da sva krivična djela počinjena prema novinarima u tom tužilaštvu tretiraju kao prioriteti u postupanju, a nad njima je uspostavljen i nadzor od glavne kantonalne tužiteljice.

Novinari, dodao je, sami trebaju da poduzmu određene korake za samozaštitu, odnosno da „održavaju vlastitu sigurnost komunikacijskih kanala te da budu veoma oprezni prilikom korištenja svih društvenih mreža“, kao da budu upoznati i s minimalnim sigurnosnim mjerama koje mogu poduzeti kako bi se zaštitili.

– Nažalost, mi imamo određeni broj prijava od strane medijskih kuća – prije svega usljed DDOS napada, koje datiraju iz 2021. i 2022. godine, dok je u 2023. godini to bilo daleko manje. Dakle, taj sam način izvršenja, odnosno ciljanja novinskih-medijskih kuća putem DDOS napada je opao i on nije više toliko primjetan.

Upravo zbog toga što su novinari i medijske kuće efektivno reagirale i usvojile veoma jednostavne alate, koje mogu da dokupe kod svog internet provajdera, kako bi reagirali na povećan promet prema njihovoj stranici – kazao je Keranović.

Izvor: Federalna.ba/Fena

FOTO: Brankica Smiljanić/BH novinari

Sarajevo, 13.marta 2024. – Upravni odbor Udruženja/udruge BH novinari upućuje javni protest rektoru Univerziteta u Zenici prof dr Jusufu Durakoviću radi neutemeljenih i zlonamjernih optužbi da BHRT, RTV Federacije BiH i portal Klix ne prate rad ovog univerziteta i ne izvještavaju javnost o njegovim aktivnostima.

Rektor Jusuf Durković je krajem prošlog mjeseca uputio pismo rukvodstvu navedenih medija, protestvujući što novinari/ke – dopisnici iz Zenice, nisu pratili jedan od događaja na Univerzitetu, te optužujući ih da “uopće ne prate” rad ove visokoškolske ustanove i insinuirajući kako je riječ o namjernoj “sabotaži” promocije projekta važnog za cijelu Bosnu i Hercegovinu. Rektor Duraković čak traži od rukovdstva ovih medija da “ispitaju” da li je u ovom slučaju riječ o “ličnom nemaru pojedinaca, ličnim interesima ili instrukcijama od strane nosilaca političke moći”.

Upravni odbor BH novinara smatra potpuno neprihvatljivim pokušaje rektora Univerziteta u Zenici da se miješa u uredničke odluke o medijskom  pokrivanju događaja na terenu, a posebno je neprihvatljivo lažno optuživanje novinara/ki da uopće ne prate rad Univerziteta iz ličnih ili političkih interesa. Prostim uvidom u programe ovih medija, kao i pretragom na internetu, evidentno je kako su BHRT, RTVFBiH i Klix kontinuirano izvještavali o radu zeničkog Univerziteta, uključujući i aktivnosti rektora Durakovića.

Upravni odbor BH novinara naglašava kako (ne)dolazak na jedan događaj ne bi smio biti razlog za širenje neistina o novinarima/kama, a neinformisanost rektora Durakovića motiv za lažno optuživanje i institucionalno miješanje u uredničke odluke o tome koje će događaje mediji pratiti a koji ne. U tom kontekstu,  UO BH novinara traži od gospodina Durakovića da povuča svoje pismo upravi BHRT -a, RTVFBiH i Klix –u, te da se javno izvini novinarima/kama koji izvještavaju iz Zenice za ove medije.

Upravni odbor Udruženja/udruge BH novinari

Udruženje/udruga BH novinari izabralo je danas “Šampione rodne ravnopravnosti 2024” za medijski, društveno-akademski i javni doprinos rodnoj ranopravnosti i jednakosti u Bosni i Hercegovini. Ovogodišnji dobitnici priznanja su RTV Livno iz Livna u kategoriji “Medij”, Almir Panjeta, freelance novinar iz Sarajeva u kategoriji “Novinar/ka”, te Fonadacija “Udružene žene” iz Banje Luke u kategoriji “Civilno društvo/akademska zajednica/javni sektor“.

Dobitinici priznanja “Šampioni rodne ravnopravanosti 2024” su se tokom prethodnih godina predano i kontinuirano zalagali za jednaka prava i ravnopravnost mučkaraca i žena u medijima, provodili edukativne aktivnosti o integriranju rodne ravnopravnosti u bh. društveni kontekst, samostalno producirali ili podržavali kreiranje medijskih sadržaja o rodnim pitanjima i ravnopravnosti, reagirali na slučajeve kršenja ženskih ljudskih prava u medijima i/ili kroz institucionalno (ne)djelovanje.

Almir Panjeta, freelance novinar i borac protiv maskuliniziranih narativa i predrasuda o ženama, kaže kako je za njega velika čast biti dobitnikom jednog ovako važnog priznanja.

“S jedne strane, ne osjećam se šampionom bilo čega, jer mislim da radim i djelujem onako kako bi jednostavno svako trebao da radi i djeluje. S druge strane, shvatajući kontekst i sredinu u kojoj živimo i djelujemo, i u kojoj nažalost nije sve uvijek tako, drago mi je da neko prepoznaje i cijeni moje ili bilo čije zalaganje. Drago mi je ako svojim primjerom mogu potaknuti druge da budu aktivniji i aktivnije u promociji svega navedenog i kreiranju boljeg i ravnopravnijeg okruženja za sve” istakao je Panjeta.

Premda u maloj lokalnoj sredini i medij koji je u vlasništvu Grada Livna, RTV Livno je napravilo veliki iskorak u zagovaranju i promociji rodne ravnopravnosti kroz aktivno sudjelovanje u Koordinacijskom tijelu za borbu protiv porodičnog nasilja i nasilja nad ženama u Herceg-bosanskom kantonu, te realiziralo niz medijskih sadržaja i emisija o ovoj temi.

“Pregledom arhive Radio Livna utvrdili smo kako je riječ o blizu 50 radio sadržaja: tematskih emisija, priloga sa terena, izjava, te saopćenja za javnost. Ove smo sadržaje producirali u saradnji sa Udruženjem građanki ‘Grahovo’ iz Bosanskog Grahova i drugim NVO sa našeg područja, zatim sa srednjim školama, nadležnim ministarstvima, kao i gradskim vlastima i brojnim drugima aktivistima u zaštiti ženskih ljudskih prava i borbi proptiv stereotipa”, kazala je direktorica RTV Livno, Andrea Pavić.

Iz Fondacije “Udružene žene” iz Banje Luke poručuju kako priznanje “Šampioni rodne ravnopravnosti 2024” shvataju kao solidarnu podršku svim ženama i djeci koji su izloženi nasilju i koji se svakodnevno obraćaju ovoj fondaciji za zaštitu i pomoć u situacijama kada izostaje reakcija institucija.

“Ostajemo posvećene borbi za jednake mogućnosti, pristup pravdi i zaštiti prava svih žena koje su izložene nasilju i diskriminaciji u našem društvu” kaže Lana Jajčević, pravna savjetnica Fondacije “Udružene žene”.             .

BH novinari dodjeljuju priznanje “Šampioni rodne ravnopravnosti” već četvrtu godinu zaredom sa ciljem podsticanja novinara/ki i medija da promoviraju ženska ljudska prava i rodnu ravnopravnost, te da na fer, objektivan i profesionalan način izvještavaju o ženama i njihovim postignućima, uključujući i njihov javni, društveni i politički angažman.

FOTO: Vox Feminae