Sarajevo, 22.12.2017.-Doprinos novinara, snimatelja, fotoreportera, ton majstora i radioamatera u širenju istine o onome što se događalo tokom rata u Sarajevu i drugim djelovima BiH je nemjerljiv, istaknuto je danas na okruglom stolu o temi “Ratno novinarstvo: Uloga medija i medijskih radnika u odbrani BiH”.
Na skupu kojeg su organizovali Udruženje/udruga BH novinari i Fond memorijala Kantona Sarajevo (KS) evocirane su uspomene na poginule kolege novinare, hrabrost novinara i okolnosti pod kojima su radili.
Federalni ministar za pitanja boraca i invalida odbrambenooslobodilačkog rata Salko Bukvarević, otvorio je skup podsjećajući na značaj medija i njihovog profesionalnog izvještavanja u ratu.
„Na ovaj način želimo izraziti dužnu zahvalnost medijima i medijskim radnicima koji su dali veliki doprinos u odbrani BiH. Nemjerljiv je značaj takvog pristupa, jer upravo te informacije su pomogle za promjenu politika, kako Sjedinjenih Američkih Država, tako i svih drugih velikih sila da zaista shvate šta se dešava u BiH. Bitno je da novinari rade u svrhu mira i progresa i u ratu i u miru“, kazao je on.
Vildana Selimbegović, glavna i odgovorna urednica „Oslobođenja“, tokom rata novinarka “Večernjih novina”, kaže da se uvijek vraća pričama o ratu jer ratni zločini su i dalje aktuelna tema.
„Prošla sam obruč Sarajeva tri puta i kao novinarka i neko ko živi tu, smatrala sam da treba da budem na mjestu događanja. Izvještavala sam i o ratnim zločinima i nikad nisam pravila razliku među žrtvama. Smatrala sam da Armija BiH treba prva da progovori o svojim zločinima jer za razliku od agresorski vojski nije organizovano činila zločine. Zbog toga sam mislila da prvo u tim redovima treba da se obračuna sa zločincima“, kazala je ona.
Edina Kamenica, novinarka Oslobođenja, kazala je da je najbitnije za novinare da imaju miran san i čistu savjest. „Kad pogledam sad teskove iz rata začudim se o čemu smo pisali ali to je bilo profesionalnije nego što se danas radi. Nismo tad bili pod uticajima različitih lobija“, kazala je Kamenica.
Marko Divković, predsjednik Udruženja BH novinari, kazao je da je bitno da novinari kažu jedni drugima šta su radili i jesu li mogli bolje. Poručio je da su veliki značaj u ratnom izvještavanju imali i kamermani, radioamateri, fotoreporteri, ton majstori.
„Zvali smo ih nevidljivi, a bez njih ne bismo ništa mogli uraditi. Nažalost, niko nam do danas nije rekao hvala. Mnogo je kolega koji trebaju sve oblike pomoći“, kazao je Divković.
Didije Torše, fotoreporter „Oslobođenja“, kazao je da je u ratu svakodnevno bilo tužnih slučajeva ali da se više plašio mira što se ispostavilo tačnim.
„U ratu su ljudi bili povezani, družili su se i pomagali. U miru to je nestalo“, kazao je on. Sulejman Mulaomerović, snimatelj TV BiH, kazao je da mu je u ratu bilo najteže snimati ranjenu i ubijenu djecu.
„To su situacije kad je teško suzdržati suze. I sam sam bio ranjen dva puta. Bilo je bezbroj teških situacija“, kazao je on. Ratnih događaja prisjetili su se novinari/ke, ratni izvještači: Arijana Saračević-Helać, ratna reporterka TV BiH, Borka Rudić, tadašnja dopisnica RTVBiH iz Konjica, Senka Kurt, tadašnja novinarka “Večernjih novina”, Nermina Omerbegović, novinarka ratnog BH PRESS-a, Velid Džindo, nekadašnji dopisnik Radija BiH iz Olova, Dika Bejdić, novinarka iz Bihaća, Hasan Arnautoić, snimatelj iz Bihaća, Zlata Behram, dopsinica RTV BiH iz Mostara i mnogi drugi……
Sa skupa je poručeno da je uloga novinara ista i u ratu i u miru, a to je poštovanje profesionalnih standarda i potraga za istinom. Jedan od prijedloga okruglog stola je i projekat prikupljanja i štampanja ličnih priča novinara iz ratnih dešavanja koja će biti sačuvana kao dokumenti i svjedočanstva. Okrugli sto je organizovan u sklopu ovogodišnje manifestacije „Odbrana Bosne i Hercegovine – Igman 2016″.