PODGORICA, 13.07.2019. – “Zaštitnik ljudskih prava i sloboda izrazio je zabrinutost i ukazao da nije dobro što situacija u Radio televiziji Crne Gore (RTCG) izaziva toliku pažnju javnosti, u smislu nezavisnosti i profesionalnosti, što bi trebalo da budu neupitne vrijednosti i standardi funkcionisanja Javnog servisa”, ocijenjeno je u Izvještaju o radu zaštitnika ljudskih prava za prošlu godinu, u dijelu koji se odnosi na slobodu medija.
“Mora se osigurati uređivačka nezavisnost i izgraditi povjerenje javnosti u rad koji se temelji isključivo na poštovanju pravila struke, Etičkog kodeksa i zakona, slobodan od političkog i drugog uticaja bilo koje opcije i grupacije. Sudske odluke o smjenama u RTCG-u dodatno su uticale na podrivanje povjerenja javnosti u odnosu na procedure i obrazloženja tih razrješenja. Biće potrebno neko vrijeme da se situacija poboljša, a nadamo se da će tome doprinijeti i Zakon o izmjenama i dopunama zakona o nacionalnom javnom emiteru Radio i Televiziji CG”, stoji u Izvještaju.
Ombudsman podsjeća da je Uprava policije Crne Gore tokom 2018. godine registrovala četiri napada na novinare. Sva četiri slučaja su kvalifikovana kao krivična djela i procesuirana nadležnom tužiocu.
“U prvom slučaju nadležni tužilac je podnio optužni prijedlog protiv jednog lica zbog izvršenja krivičnog djela ugrožavanje sigurnosti u produženom trajanju, u drugom predmetu podijeta je krivična prijava protiv jednog lica zbog ugrožavanja sigurnosti, dok je u trećem događaj kvalifikovan kao nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih naprava, pa je podnijeta krivična prijava protiv dva lica. Četvrti slučaj kvalifikovan je kao teška tjelesna povreda, zbog čega je procesuirano devet lica”, navodi se u dokumentu.
Rasvijetljen je, kako su kazali, i jedan slučaj iz 2015. godine. U pitanju je teška krađa na štetu novinarke, a podnešen je poseban izvještaj nadležnom tužiocu protiv jednog maloljetnika.
Sa druge strane, Zaštitnik podsjeća i da Komisija za praćenje istraga napada na novinare u zaključcima posljednjeg izvještaja navodi da “istrage napada na novinare i imovinu medija treba da budu efikasnije“.
U tom dokumentu, kao i u prethodnim izvještajima, nadležnim organima date su preporuke za svaki pojedinačni slučaj, međutim, Komisija i dalje nema podatke o njihovoj realizaciji.
“Komisija konstatuje da primjer ranjavanja novinarke Olivere Lakić iz maja 2018. godine pokazuje da se napadi na novinare nastavljaju i zahtijeva da nadležni državni organi ulože sve svoje resurse u otkrivanju počinilaca tog djela, kao i svih ostalih, koji do sada nijesu pronađeni”, piše u Izvještaju.
Ombudsman ponavlja i ocjene Sindikata medija Crne Gore (SMCG) da promjene koje su se desile na medijskoj sceni Crne Gore i u samim medijima nisu značajne i nisu povećale slobodu medija ni bezbjednost novinara i novinarki.
„Više od trećine anketiranih novinara (35%) prima platu od 400-500 eura, a svaki treći novinar prima manje od 400 eura. Zarade u privatnim medijima su veće od onih koji su u državnom vlasništvu“, kaže se u Izvještaju. Čak 63% ispitanika kazalo je da se radno vrijeme novinara u nekoj mjeri povećalo u prethodnom periodu, a svaki peti novinar nije slobodan da se učlani u sindikat. Oko 60% anketiranih odgovorilo je da je ekonomski položaj novinara veoma ili donekle oslabio, a svega nešto manje od 9% vjeruje da je on ojačao djelimično ili veoma. Skoro 80% anketiranih novinara kazalo je da urednici imaju izuzetan, veliki ili djelimičan uticaj na njihov rad, dok je svega 17% anketiranih navelo da urednici utiču slabo ili uopšte ne utiču na njihov rad.
U kontekstu izmjena Zakona o medijima nisu usvojeni predlozi Sindikata medija koji su se odnosili na uvođenje obaveze medija da imaju statut u kojem bi bio preciziran način imenovanja glavnog i odgovornog urednika, kao i uvođenje garancija da će tekst koji je u javnom interesu biti objavljen bez obzira na stav vlasnika. To je, kako su pojasnili, bio pokušaj da se smanje autocenzura, cenzura i uticaj vlasnika na uređivačku politiku, piše u Izvještaju Zaštitnika, pozivajući se na SMCG.
