SafeJournalists Mreža povodom Međunarodnog dana ljudskih prava ukazuje da je ove godine u najvećem dijelu zabilježena stagnacija ili blagi pad u odnosu na prethodne dvije godine kada je u pitanju Indeks bezbjednosti novinara u regionu Zapadnog Balkana.
Mnogi slučajevi napada na novinare/ke ostaju neprijavljeni jer postojeći institucionalni mehanizmi nisu dovoljno efikasni u sprečavanju i kažnjavanju napada, a zabilježen je i povećan broj onlajn prijetnji. Istrage su dugotrajne i bez stvarnih, pozitivnih efekata na žrtve i vladavinu prava. Povećava se i broj SLAPP tužbi, posebno protiv istraživačkih novinara/ki u kojima se traže visoke novčane odštete, pa čak i kazne zatvora. Takođe, raste i broj kleveta i uvreda na račun novinara/ki.
*Ovaj grafikon je interaktivan – klikom na njega dobijate još podataka
grafikon: flourish
Srbija: Indeks bezbjednosti novinara u Srbiji za 2022. godinu u padu je u odnosu na godinu prije. Kada je riječ o pravnom i organizacionom okruženju, novinari/ke su postali redovne mete raznovrsnih krivičnih i parničnih tužbi, a sve češće se traže i zatvorske kazne za istraživačke novinare/ke. Što se tiče prevencije, medijski radnici/ce i novinari/ke već nekoliko godina imaju veoma brzu zaštitu prilikom prijavljivanja, koja je djelimično efektivna u svojoj realizaciji i krajnjoj osudi počinilaca djela. Ipak, predstavnici/e vlasti i dalje selektivno osuđuju napade na novinare/ke i medijske radnike/ce, a novinarke su i dalje izložene ozbiljnim oblicima viktimizacije i bez posebne zaštite. Skor procesnog dijela indeksa ostao je isti kao i 2021. godine. Javna tužilaštva i policija već nekoliko godina imaju uspostavljene mehanizme i jedinice koje istražuju i prate napade na novinare/ke. Utisak selektivne primjene prava i neefikasnosti u pojedinim predmetima često stavljaju u drugi plan uspjehe tužilaca i policije u rješavanju pojedinih slučajeva, stvarajući sliku ozbiljnog pritiska i uticaja drugih nivoa vlasti. Kada se posmatra stvarna bezbjednost, broj prijetnji i napada na novinare/ke je u blagom padu, međutim težina pojedinačnih incidenata je mnogo veća poredeći sa prethodnim periodima. Novinarima/kama se prijeti pažljivo i smišljeno, napadači za sobom ostavljaju malo upotrebljivih dokaza, pri čemu je polje glavnih napada odavno preseljeno na internet i društvene mreže. Tužilaštvo i policija se srijeću sa nerješivim problemima kada su u pitanju onlajn prijetnje.
Albanija: U Indeksu bezbjednosti novinara za Albaniju za 2022, rezultat je bio 2,84, u poređenju sa 2,85 u 2021, što predstavlja blagi pad. Vlada je povukla kontroverzni paket zakona protiv klevete i podržala zakone o povjerljivosti novinarskih izvora, ali i dalje su bili prisutni izazovi u zakonima o kleveti, kleveti i privatnosti, sa sporim i često neefikasnim odgovorima na prijetnje i napade na novinare/ke. Prijavljeno je devet stvarnih napada, a novinarsko okruženje i dalje je podrivano strukturnim pitanjima kao što su političke i poslovne veze sa medijima, nedostatak transparentnosti finansiranja, medijske ucjene, sukob interesa, ograničen medijski pluralitet i pristup informacijama, povećan broj dezinformacija i loši uslovi rada.
Bosna i Hercegovina: Skor Indeksa bezbjednosti novinara u Bosni i Hercegovini za 2022. U znatnom je padu u odnosu na 2021. godinu – sa 2.86 na 2.71. Medijska legislativa ne samo da nije unapređena, već je pokrenuta kriminalizacija klevete kao dodatni pravni instrument ograničenja slobode izražavanja, a političari i predstavnici pravosuđa nastavljaju da vrše pritiske na novinare/ke. Uslovi rada novinara/ki sve su lošiji. U 2022. godini bilježi se porast kršenja medijskih sloboda i bezbjednosnih rizika za novinare/ke za 137%, a politički uticaji i direkna miješanja u rad medija u Bosni i Hercegovini sve su izraženiji. Povećan je broj slučajeva koji su riješeni na sudovima u korist novinara/ki, iako su istrage napada na novinare/ke i dalje nezakonito dugotrajne i neefikasne, a konačne presude bez stvarnih, pozitivnih efekata na žrtve i vladavinu prava u Bosni i Heregovini. Što se stvarne bezbjednosti tiče, tokom 2022. zabilježena su 22 slučaja prijetnji i pritisaka na novinare/ke, te 7 prijetnji i napada na medijske kuće. Bilježi se znatan porast političkih pritisaka i govora mržnje u onlajn sferi, što je uticalo na pad Bosne i Hercegovine za 9 mjesta na svjetskim ljestvicama medijskih sloboda.
Kosovo: Indeks bezbjednosti novinara za 2022. godinu u padu je u odnosu na 2021. Medijski pravni okvir na Kosovu odražava one u naprednim demokratijama, ali efikasna primjena predstavlja stalni izazov. Postupci za klevetu protiv novinara/ki nisu dovoljno ispraćeni, što otežava procjenu njihovih posledica. Dok se čuva povjerljivost novinarskih izvora, rasprostranjenost SLAPP tužbi je u porastu, a one služe kao sredstvo za gušenje glasova novinara/ki i aktivista. Iako novinari/ke ne moraju da imaju dozvole za rad, postoji hitna potreba za sveobuhvatnim sindikatom posvećenim medijskim radnicima u privatnom sektoru kako bi se riješili postojeći nedostaci i poboljšao opšti integritet medija.
Sjeverna Makedonija: Skor Indeksa bezbjednosti novinara u Sjevernoj Makedoniji za 2022. godinu u blagom je padu u odnosu na 2021. Neke od najavljenih izmjena zakona u cilju unapređenja bezbjednosti novinara/ki i medijskih radnika/ca donijete su 2022. godine, ali je zabrinjavajući trend rasta broja slučajeva kleveta i uvreda protiv novinara/ki i medija u 2022. u odnosu na 2021. godinu. Godina 2022. donijela je određeno poboljšanje u pristupu novinara/ki brzim i efikasnim mjerama zaštite novinara/ki u slučajevima prijetnji i napada. U Osnovnom javnom tužilaštvu imenovan je specijalni tužilac koji će pratiti procesuiranje slučajeva u kojima su novinari/ke napadnuti, a uspostavljena je i posebna telefonska linija za javljanje novinara/ki. Saradnja nadležnih institucija u 2022. godini je ocjenjena kao unapređena, što je rezultiralo njihovom efikasnošću u otkrivanju počinilaca napada. Ipak, efikasnost još uvijek nije na zadovoljavajućem nivou. Istrage su uglavnom spore i neefikasne, a protiv pojedinih napadača na novinare/ke nije podignuta optužnica. Povećan je broj fizičkih napada i prijetnji novinarima/kama u odnosu na prošlu godinu. Nivo nekažnjivosti za ove vrste napada i dalje je visok. Trend porasta onlajn prijetnji novinarkama predstavlja razlog za zabrinutost.
Hrvatska: Indeks bezbjednosti novinara je u izveštaju za Hrvatsku za 2022. godinu neznatno bolje ocjenjen u odnosu na 2021; moglo bi se reći da se više radi o stagnaciji nego o napretku. Prevencija i proces su ocjenjeni istom prosečnom ocenom kao i 2021, dok su Pravno i organizaciono okruženje, te bezbjednost novinara//ki neznatno bolje ocjenjeni. I ovaj izvještaj je pokazao da novinari/ke i dalje nedovoljno prijavljuju prijetnje i napade, da je broj tužbi protiv novinara/ki i medija i dalje veliki (među kojima ima i SLAPP-a), te da institucije i dalje nemaju mehanizme za borbu protiv nasilja nad novinarima/kama.
Crna Gora: Crna Gora je zadržala treće mjesto u regionu u Indeksu bezbjednosti novinara Zapadnog Balkana za 2022. godinu, sa ocjenom 3,35, što je blagi pad u odnosu na 2021. godinu kada je konačna ocjena bila 3,4. U Crnoj Gori je tokom 2022. godine registrovano 28 napada i prijetnji na novinare/ke i medije, dok je Uprava policije registrovala 21 slučaj. To znači da se četvrtina slučajeva ne prijavljuje nadležnim organima. Svi lakši slučajevi iz prethodnih godina rješavaju se za veoma kratko vrijeme, a među presudama su bile i zatvorske. Stari, komlikovani slučajevi, ostali su neriješeni.
Indeks bezbednosti novinara Zapadnog Balkana je mehanizam koji mjeri i prati promjene u odgovarajućim društvenim i političkim okruženjima koje imaju direktan ili indirektan uticaj na bezbjednost novinara i medijskih profesionalaca dok obavljaju svoju profesiju. Index se u velikoj meri oslanja na Vodič za primjenu Preporuke CM/Rec(2016)4 o zaštiti novinarstva i bezbjednosti novinara/ki i ostalih medijskih aktera Savjeta Evrope. Mjeri se posebnim indikatorima i podindikatorima, koji se objektivnim pokazateljima vrijednosno ocjenjuju od 1 do 7, a zasnivaju se na istraživačkim nalazima i dokazima koji se objektivno analiziraju. Sastoji se od 4 odvojene cjeline koje odražavaju cjelokupnu sliku bezbjednosti novinara/ki.
Pravno i organizaciono okruženje mjeri postojanje i primjenu zakonskih garancija relevantnih za bezbjednost novinara/ki, prevencijom se bilježi postojanje i sprovođenje niza preventivnih mjera koje direktno utiču na zaštitu i bezbjednost novinara/ki, dok procesni dio prati postupanje državnih institucija i zvaničnika, njihovo ponašanje prema novinarima/kama i efikasnost sistema krivičnog i građanskog pravosuđa u istragama prijetnji i napada na novinare/ke. Stvarna bezbjednost mjeri incidente i slučajeve raznih oblika prijetnji i nasilja nad novinarima/kama i medijima koje su se dogodili u prethodnoj godini.
Indeks bezbjednosti novinara Zapadnog Balkana 2022 – Narativni izvještaj za Crnu Goru pogledajte ovde.
