SafeJournalists: Istrage napada na novinare na Zapadnom Balkanu duge i neefikasne

    0
    25
    FOTO: Canva

    SafeJournalists Mreža povodom Međunarodnog dana ljudskih prava ukazuje da je ove godine u najvećem dijelu zabilježena stagnacija ili blagi pad u odnosu na prethodne dvije godine kada je u pitanju Indeks bezbjednosti novinara u regionu Zapadnog Balkana.

    Mnogi slučajevi napada na novinare ostaju neprijavljeni jer postojeći institucionalni mehanizmi nisu dovoljno efikasni u spriječavanju i kažnjavanju napada, a zabilježen je i povećan broj onlajn prijtnji. Istrage su  dugotrajne i bez stvarnih, pozitivnih efekata na žrtve i vladavinu prava.  Povećava se i broj SLAPP tužbi, posebno protiv istraživačkih novinara u kojima se traže visoke novčane odštete, pa čak i kazne zatvora. Takođe, raste i broj kleveta i uvreda na račun novinara.

    *Ovaj grafikon je interaktivan – klikom na njega dobijate još podataka

    grafikon: flourish

    Srbija: Indeks bezbjednosti novinara u Srbiji za 2022. godinu u padu je u odnosu na godinu prije. Kada je reč o pravnom i organizacionom okruženju, novinari su postali redovne mete raznovrsnih krivičnih i parničnih tužbi, a sve češće se traže i zatvorske kazne za istraživačke novinare. Što se tiče prevencije, medijski radnici i novinari već nekoliko godina imaju veoma brzu zaštitu prilikom prijavljivanja, koja je djelimično efektivna u svojoj realizaciji i krajnjoj osudi počinilaca dela. Ipak, predstavnici vlasti i dalje selektivno osuđuju napade na novinare i medijske radnike, a novinarke su i dalje izložene ozbiljnim oblicima viktimizacije i bez posebne zaštite. Skor procesnog dijela indeksa ostao je isti kao i 2021. godine. Javna tužilaštva i policija vec nekoliko godina imaju uspostavljene mehanizme i jedinice koje istražuju i prate napade na novinare. Utisak selektivne primjene prava i neefikasnosti u pojedinim predmetima često stavljaju u drugi plan uspijehe tužilaca i policije u rješavanju pojedinih slučajeva, stvarajući sliku ozbiljnog pritiska i uticaja drugih nivoa vlasti. Kada se posmatra stvarna bezbjednost, broj prijetnji i napada na novinare je u blagom padu, međutim težina pojedinačnih incidenata je mnogo veća poredeći sa prethodnim periodima. Novinarima se preti pažljivo i smišljeno, napadači za sobom ostavljaju malo upotrebljivih dokaza, pri čemu je polje glavnih napada odavno preseljeno na internet i društvene mreže. Tužilaštvo i policija se sreću sa neriješivim problemima kada su u pitanju onlajn prijetnje.

    Albanija: U Indeksu bezbjednosti novinara za Albaniju za 2022, rezultat je bio 2,84, u poređenju sa 2,85 u 2021, što predstavlja blagi pad. Vlada je povukla kontroverzni paket zakona protiv klevete i podržala zakone o povjerljivosti novinarskih izvora, ali i dalje su bili prisutni izazovi u zakonima o kleveti, kleveti i privatnosti, sa sporim i često neefikasnim odgovorima na pretnje i napade na novinare. Prijavljeno je devet stvarnih napada, a novinarsko okruženje i dalje je podrivano strukturnim pitanjima kao što su političke i poslovne veze sa medijima, nedostatak transparentnosti finansiranja, medijske ucene, sukob interesa, ograničen medijski pluralitet i pristup informacijama, povećan broj dezinformacija i loši uslovi rada.

    Bosna i Hercegovina: Skor Indeksa bezbjednosti novinara u Bosni i Hercegovini za 2022. U znatnom je padu u odnosu na 2021. godinu – sa  2.86 na 2.71. Medijska legislativa ne samo da nije unaprijeđena, već je pokrenuta kriminalizacija klevete kao dodatni pravni instrument ograničenja slobode izražavanja, a političari i predstavnici pravosuđa nastavljaju da vrše pritiske na novinare. Uslovi rada novinara/ki sve su lošiji. U 2022. godini biljeleži se porast kršenja medijskih sloboda i bezbjednosnih rizika za novinare/ke za 137%, a politički uticaji i direkna mješanja u rad medija u Bosni i Hercegovini sve su izraženiji. Povećan je broj slučajeva koji su rješeni na sudovima u korist novinara, iako su istrage napada na novinare/ke i dalje nezakonito dugotrajne i neefikasne, a konačne presude bez stvarnih, pozitivnih efekata na žrtve i vladavinu prava u Bosni i Heregovini. Što se stvarne bezbjednosti tiče, tokom 2022. zabilježena su 22 slučaja prijetnji i pritisaka na novinare/ke, te 7 pretnji i napada na medijske kuće. Bilježi se znatan porast političkih pritisaka i govora mržnje u onlajn sferi, što je uticalo na pad Bosne i Hercegovine za 9 mesta na svjetskim ljestvicama medijskih sloboda.

    Kosovo: Indeks bezbjednosti novinara za 2022. godinu u padu je u odnosu na 2021. Medijski pravni okvir na Kosovu odražava one u naprednim demokratijama, ali efikasna primena predstavlja stalni izazov. Postupci za klevetu protiv novinara nisu dovoljno ispraćeni, što otežava procejnu njihovih posljedica. Dok se čuva poverljivost novinarskih izvora, rasprostranjenost SLAPP tužbi je u porastu, a one služe kao sredstvo za gušenje glasova novinara i aktivista. Iako novinari ne moraju da imaju dozvole za rad, postoji hitna potreba za sveobuhvatnim sindikatom posvećenim medijskim radnicima u privatnom sektoru kako bi se riješili postojeći nedostaci i poboljšao opšti integritet medija.

    Severna Makedonija: Skor Indeksa bezbjednosti novinara u Severnoj Makedoniji za 2022. godinu u blagom je padu u odnosu na 2021. Neke od najavljenih izmjena zakona u cilju unapređenja bezbjednosti novinara i medijskih radnika donijete su 2022. godine, ali je zabrinjavajući trend rasta broja slučajeva kleveta i uvreda protiv novinara i medija u 2022. u odnosu na 2021. godinu. Godina 2022. donijela je određeno poboljšanje u pristupu novinara brzim i efikasnim mjerama zaštite novinara u slučajevima prijetnji i napada. U Osnovnom javnom tužilaštvu imenovan je specijalni tužilac koji će pratiti procesuiranje slučajeva u kojima su novinari napadnuti, a uspostavljena je i posebna telefonska linija za javljanje novinara. Saradnja nadležnih institucija u 2022. godini je ocijenjena kao unaprijeđena, što je rezultiralo njihovom efikasnošću u otkrivanju počinilaca napada. Ipak, efikasnost još uvek nije na zadovoljavajućem nivou. Istrage su uglavnom spore i neefikasne, a protiv pojedinih napadača na novinare nije podignuta optužnica. Povećan je broj fizičkih napada i pretnji novinarima u odnosu na prošlu godinu. Nivo nekažnjivosti za ove vrste napada i dalje je visok. Trend porasta onlajn pretnji novinarkama predstavlja razlog za zabrinutost.

    Hrvatska: Indeks bezbjednosti novinara je u izvještaju za Hrvatsku za 2022. godinu neznatno bolje ocenjen u odnosu na 2021; moglo bi se reći da se više radi o stagnaciji nego o napretku. Prevencija i proces su ocenjeni istom prosečnom ocenom kao i 2021, dok su Pravno i organizaciono okruženje, te bezbednost novinara neznatno bolje ocenjeni. I ovaj izveštaj je pokazao da novinari i dalje nedovoljno prijavljuju pretnje i napade, da je broj tužbi protiv novinara i medija i dalje veliki (među kojima ima i SLAPP-a), te da institucije i dalje nemaju mehanizme za borbu protiv nasilja nad novinarima.

    Crna Gora: Crna Gora je zadržala treće mjesto u regionu u Indeksu bezbjednosti novinara Zapadnog Balkana za 2022. godinu, sa ocjenom 3,35, što je blagi pad u odnosu na 2021. godinu kada je konačna ocijena bila 3,4. U Crnoj Gori je tokom 2022. godine registrovano 28 napada i prijetnji na novinare i medije, dok je Uprava policije registrovala 21 slučaj. To znači da se četvrtina slučajeva ne prijavljuje nadležnim organima. Svi lakši slučajevi iz prethodnih godina riešavaju se za veoma kratko vrijeme, a među presudama su bile i zatvorske. Stari, komlikovani slučajevi, ostali su neriješeni.

    Indeks bezbjednosti novinara Zapadnog Balkana je mehanizam koji mjeri i prati promjene u odgovarajućim društvenim i političkim okruženjima koje imaju direktan ili indirektan uticaj na bezbjednost novinara i medijskih profesionalaca dok obavljaju svoju profesiju. Index se u velikoj mjeri oslanja na Vodič za primjenu Preporuke CM/Rec(2016)4 o zaštiti novinarstva i bezbjednosti novinara i ostalih medijskih aktera  Saveta Evrope. Mjeri se posebnim indikatorima i podindikatorima, koji se objektivnim pokazateljima vrijednosno ocenjuju od 1 do 7, a zasnivaju se na istraživačkim nalazima i dokazima koji se objektivno analiziraju. Sastoji se od 4 odvojene cijeline koje odražavaju celokupnu sliku bezbjednosti novinara.

    Pravno i organizaciono okruženje mjeri postojanje i primjenu zakonskih garancija relevantnih za bezbjednost novinara, prevencijom se boljleži postojanje i sprovođenje niza preventivnih mjera koje direktno utiču na zaštitu i bezbjednost novinara, dok procesni dio prati postupanje državnih institucija i zvaničnika, njihovo ponašanje prema novinarima i efikasnost sistema krivičnog i građanskog pravosuđa u istragama prijetnji i napada na novinare. Stvarna bezbjednost mjeri incidente i slučajeve raznih oblika prijetnji i nasilja nad novinarima i medijima koje su se dogodili u prethodnoj godini.

    Indeks bezbjednosti novinara Zapadnog Balkana 2022 – Narativni izveštaj za Srbiju pogledajte ovdje.

    FOTO: Canva