Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava, mreža SafeJournalists, ukazuje da je ove godine uglavnom zabilježena stagnacija ili blagi pad u odnosu na prethodne dvije godine kada je u pitanju Indeks sigurnosti novinara u regiji Zapadnog Balkana.
Mnogi slučajevi napada na novinare ostaju neprijavljeni, jer postojeći institucionalni mehanizmi nisu dovoljno učinkoviti u sprječavanju i kažnjavanju napada, a bilježi se i povećan broj online prijetnji. Istrage su dugotrajne i bez stvarnih, pozitivnih učinaka na žrtve i vladavinu prava. SLAPP tužbe također su u porastu, posebice protiv istraživačkih novinara gdje se traže velike novčane odštete, pa čak i zatvorske kazne. Također, sve je veći broj kleveta i uvreda na račun novinara.
*Ovaj grafikon je interaktivan – kliknite na njega da biste dobili više podataka
made by flourish
Hrvatska: Indeks sigurnosti novinara je u izvještaju za Hrvatsku za 2022. godinu neznatno bolje ocijenjen u odnosu na 2021; moglo bi se reći da se više radi o stagnaciji nego o napretku. Prevencija i proces su ocijenjeni istom prosječnom ocjenom kao i 2021, dok su Pravno i organizacijsko okruženje te sigurnost novinara neznatno bolje ocijenjeni. I ovaj je izvještaj pokazao da novinari i dalje nedovoljno prijavljuju prijetnje i napade, da je broj tužbi protiv novinara i medija i dalje veliki (među kojima ima i SLAPP-a), te da institucije i dalje nemaju mehanizme za borbu protiv nasilja nad novinarima.
Albanija: U Indeksu sigurnosti novinara za Albaniju za 2022, rezultat je bio 2,84, u poređenju s 2,85 u 2021, što predstavlja blagi pad. Vlada je povukla kontroverzni paket zakona protiv klevete i podržala zakone o povjerljivosti novinarskih izvora, ali i dalje su bili prisutni izazovi u zakonima o kleveti, kleveti i privatnosti, sa sporim i često neefikasnim odgovorima na prijetnje i napade na novinare/ke. Prijavljeno je devet stvarnih napada, a novinarsko okruženje i dalje je potkopano strukturnim pitanjima kao što su političke i poslovne veze s medijima, nedostatak transparentnosti financiranja, medijske ucjene, sukob interesa, ograničen medijski pluralitet i pristup informacijama, povećan broj dezinformacija i loši uvjeti rada.
Bosna i Hercegovina: Rezultat Indeksa sigurnosti novinara u Bosni i Hercegovini za 2022. u znatnom je padu u odnosu na 2021. godinu – sa 2.86 na 2.71. Medijska legislativa ne samo da nije unaprijeđena, već je pokrenuta kriminalizacija klevete kao dodatni pravni instrument ograničenja slobode izražavanja, a političari i predstavnici pravosuđa nastavljaju vršiti pritiske na novinare/ke. Uvjeti rada novinara/ki sve su lošiji. U 2022. godini bilježi se porast kršenja medijskih sloboda i sigurnosnih rizika za novinare/ke za 137%, a politički utjecaji i izravna miješanja u rad medija u Bosni i Hercegovini sve su izraženiji. Povećan je broj slučajeva koji su riješeni na sudovima u korist novinara/ki, iako su istrage napada na novinare/ke i dalje nezakonito dugotrajne i neefikasne, a konačne presude bez stvarnih, pozitivnih efekata na žrtve i vladavinu prava u Bosni i Hercegovini. Što se stvarne sigurnosti tiče, tijekom 2022. zabilježena su 22 slučaja prijetnji i pritisaka na novinare/ke, te 7 prijetnji i napada na medijske kuće. Bilježi se znatan porast političkih pritisaka i govora mržnje u onlajn sferi, što je utjecalo na pad Bosne i Hercegovine za 9 mjesta na svjetskim ljestvicama medijskih sloboda.
Crna Gora: Crna Gora je zadržala treće mjesto u regionu u Indeksu sigurnosti novinara Zapadnog Balkana za 2022. godinu, s ocjenom 3,35, što je blagi pad u odnosu na 2021. godinu kada je konačna ocjena bila 3,4. U Crnoj Gori je tijekom 2022. godine registrirano 28 napada i prijetnji na novinare/ke i medije, dok je Uprava policije registrirala 21 slučaj. To znači da se četvrtina slučajeva ne prijavljuje nadležnim organima. Svi lakši slučajevi iz prethodnih godina rješavaju se za veoma kratko vrijeme, a među presudama je bilo i zatvorskih kazni. Stari, komplicirani slučajevi, ostali su neriješeni.
Kosovo: Indeks sigurnosti novinara za 2022. godinu u padu je u odnosu na 2021. Medijski pravni okvir na Kosovu odražava one u naprednim demokracijama, ali efikasna primjena predstavlja stalni izazov. Postupci za klevetu protiv novinara/ki nisu dovoljno ispraćeni, što otežava procjenu njihovih posljedica. Dok se čuva povjerljivost novinarskih izvora, rasprostranjenost SLAPP tužbi je u porastu, a one služe kao sredstvo za gušenje glasova novinara/ki i aktivista. Iako novinari/ke ne moraju imati dozvole za rad, postoji hitna potreba za sveobuhvatnim sindikatom posvećenim medijskim djelatnicima u privatnom sektoru kako bi se riješili postojeći nedostaci i poboljšao opći integritet medija.
Sjeverna Makedonija: Rezultat Indeksa sigurnosti novinara u Sjevernoj Makedoniji za 2022. godinu u blagom je padu u odnosu na 2021. Neke od najavljenih izmjena zakona u cilju unapređenja sigurnosti novinara/ki i medijskih djelatnika/ca donijete su 2022. godine, ali je zabrinjavajući trend rasta broja slučajeva kleveta i uvreda protiv novinara/ki i medija u 2022. u odnosu na 2021. godinu. Godina 2022. donijela je određeno poboljšanje u pristupu novinara/ki brzim i efikasnim mjerama zaštite novinara/ki u slučajevima prijetnji i napada. U Osnovnom javnom tužiteljstvu imenovan je specijalni tužitelj koji će pratiti procesuiranje slučajeva u kojima su novinari/ke napadnuti, a uspostavljena je i posebna telefonska linija za javljanje novinara/ki. Suradnja nadležnih institucija u 2022. godini je ocijenjena kao unapređenja, što je rezultiralo njihovom efikasnošću u otkrivanju počinitelja napada. Ipak, efikasnost još uvijek nije na zadovoljavajućoj razini. Istrage su uglavnom spore i neefikasne, a protiv pojedinih napadača na novinare/ke nije podignuta optužnica. Povećan je broj fizičkih napada i prijetnji novinarima/kama u odnosu na prošlu godinu. Nivo nekažnjivosti za ove vrste napada i dalje je visok. Trend porasta online prijetnji novinarkama predstavlja razlog za zabrinutost.
Srbija: Indeks sigurnosti novinara u Srbiji za 2022. godinu u padu je u odnosu na godinu prije. Kada je riječ o pravnom i organizacionom okruženju, novinari/ke su postali redovne mete raznovrsnih krivičnih i parničnih tužbi, a sve češće se traže i zatvorske kazne za istraživačke novinare/ke. Što se tiče prevencije, medijski djelatnici/ce i novinari/ke već nekoliko godina imaju veoma brzu zaštitu prilikom prijavljivanja, koja je djelomično efektivna u svojoj realizaciji i krajnjoj osudi počinitelja djela. Ipak, predstavnici/e vlasti i dalje selektivno osuđuju napade na novinare/ke i medijske djelatnike/ce, a novinarke su i dalje izložene ozbiljnim oblicima viktimizacije i bez posebne zaštite. Rezultat procesnog dijela indeksa ostao je isti kao i 2021. godine. Javna tužiteljstva i policija već nekoliko godina imaju uspostavljene mehanizme i odjele koji istražuju i prate napade na novinare/ke. Dojam selektivne primjene prava i neefikasnosti u pojedinim predmetima često stavljaju u drugi plan uspjehe tužitelja i policije u rješavanju pojedinih slučajeva, stvarajući sliku ozbiljnog pritiska i utjecaja drugih razina vlasti. Kada se promatra stvarna sigurnost, broj prijetnji i napada na novinare/ke je u blagom padu, međutim težina pojedinačnih incidenata je mnogo veća u usporedbi s prethodnim periodima. Novinarima/kama se prijeti pažljivo i smišljeno, napadači za sobom ostavljaju malo upotrebljivih dokaza, pri čemu je polje glavnih napada odavno preseljeno na internet i društvene mreže. Tužiteljstvo i policija se susreću s nerješivim problemima kada su u pitanju online prijetnje.
Indeks sigurnosti novinara Zapadnog Balkana je mehanizam koji mjeri i prati promjene u odgovarajućim društvenim i političkim okruženjima koje imaju direktan ili indirektan utjecaj na sigurnost novinara i medijskih profesionalaca dok obavljaju svoju profesiju. Index se u velikoj mjeri oslanja na Vodič za primjenu Preporuke CM/Rec(2016)4 o zaštiti novinarstva i sigurnosti novinara/ki i ostalih medijskih aktera Vijeća Europe. Mjeri se posebnim indikatorima i podindikatorima, koji se objektivnim pokazateljima vrijednosno ocjenjuju od 1 do 7, a zasnivaju se na istraživačkim nalazima i dokazima koji se objektivno analiziraju. Sastoji se od 4 odvojene cjeline koje odražavaju cjelokupnu sliku sigurnosti novinara/ki.
Pravno i organizaciono okruženje mjeri postojanje i primjenu zakonskih garancija relevantnih za sigurnost novinara/ki, prevencijom se bilježi postojanje i sprovođenje niza preventivnih mjera koje direktno utiču na zaštitu i sigurnost novinara/ki, dok procesni dio prati postupanje državnih institucija i dužnosnika, njihovo ponašanje prema novinarima/kama i efikasnost sistema kaznenog i građanskog pravosuđa u istragama prijetnji i napada na novinare/ke. Stvarna sigurnost mjeri incidente i slučajeve raznih oblika prijetnji i nasilja nad novinarima/kama i medijima koje su se dogodili u prethodnoj godini.
Indeks sigurnosti novinara Zapadnog Balkana 2022 – Narativni izvještaj za Hrvatsku pogledajte ovdje.
