SafeJournalists: Ne oklijevaj! Prijavi napade i prijetnje

    0
    287
    slika: canva

    U povodu 2. novembra, Svjetskog dana borbe protiv nekažnjivosti zločina nad novinarima_kama, članice mreže SafeJournalists pokrenule su kampanju #NeOklijevajPrijavi. Cilj kampanje je da se podigne svijest o problemu nekažnjivosti napada na novinare_ke, koji je prisutan u svim zemljama Zapadnog Balkana i da se novinari_ke ohrabre i prijave sve vrste napada koji su u vezi sa njihovim radom. 

    Na teritoriji Zapadnog Balkana u posljednjih 30 godina tokom rata 110 lokalnih novinara izgubilo je živote. U vremenima bez rata, život je izgubilo pet novinara. Samo dva slučaja su riješena pravosnažnom presudom.

    Novinari_ke su zbog svog posla izloženi prijetnjama i napadima, a zbog malog broja riješenih slučajeva, često odustaju od prijavljivanja. Kako bi ohrabrili novinare_ke da ipak prijave napade, SafeJournalists mreža pokrenula je kampanju #NeOklijevajPrijavi. Od danas će na sajtu  SafeJournalists.net novinari iz Albanije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Severne Makedonije, Kosova i Srbije moći da prijave napade. Pored prijave, na sajtu se mogu naći i informacije o kontakt osobama za novinare iz tužilaštva i policije za one države koje ih imaju. 

    Iako je u proteklom periodu mali broj slučajeva pravosnažno okončan osuđujućim presudama, jako je važno da novinari_ke ne budu obeshrabreni i da nastave da prijavljuju sve vrste napada nadležnim institucijama i novinarskim udruženjima jer samo tako se možemo izboriti za bolje i sigurnije okruženje.

    Takođe, bitno je da ukažemo javnosti na značaj posla koji novinari_ke obavljaju u javnom interesu kako bi dobili veću podršku, jer novinari_ke su oči i uši demokratije, njeni čuvari i produžena ruka građana.

    I novinari_ke širom svijeta se suočavaju sa prijetnjama po sopstvenu sigurnost. Međunarodne organizacije su prepoznale taj problem i na različite načine pokušavaju poboljšati uvjete u kojima oni rade. Tako je početkom oktobra, Vijeće Evrope pokrenulo kampanju na cijelom kontinentu koja se vodi pod sloganom „Novinari su važni“ (“Journalists matter”). Glavni cilj kampanje je unaprjeđenje sigurnosnih uvjeta u kojima novinari_ke rade širom Evrope, posebno kroz usvajanje i provođenje nacionalnih akcionih planova za zaštitu novinara_ki i unaprijeđenih pravnih i institucionalnih standarda. Drugi ključni ciljevi kampanje su uspostavljanje djelotvornih pravnih instrumenata na nacionalnom nivou za rješavanje kršenja slobode medija, unaprjeđenje istrage zločina protiv novinara_ki i osiguranje odgovarajućeg sankcionisanja počinitelja.

    SafeJournalists mreža poziva nadležne organe da poduzmu sve mjere u cilju efikasnijeg i bržeg procesuiranja slučajeva i na taj način pokažu spremnost u borbi protiv nekažnjivosti, jer samo na takav način možemo da pošaljemo jasnu poruku potencijalnim počiniteljima da su napadi i prijetnje nedopušteni. 

     

    Podrška novinarima od strane zvaničnih institucija

    U svim zemljama Zapadnog Balkana postoje mehanizmi koje se bave problemom napada na novinare. Njihovi predstavnici, kao i pojedinci upoznati sa problemom napada na novinare_ke, ove su godine izrazili svoju podršku novinarima kroz slijedeće poruke: 

     

    Bosna i Hercegovina

    „Kantonalno tužiteljstvo Kantona Sarajevo je odlučno u poduzimanju radnji iz svoje nadležnosti kako bi osigurali najveći mogući stepen zaštite novinarske djelatnosti i osigurali  novinarima_kama  nesmetano obavljanje njihovih dužnosti u društvu. Navedena odlučnost je izražena i kroz činjenicu da je ovo Tužiteljstvo prvo u Bosni i Hercegovini imenovalo kontakt osobu za novinare_ke i odredilo prioritetni status ovim predmetima radi delotvorne i efikasne krivično-pravne zaštite novinarske profesije. Naglašavam da je za otkrivanje i procesuranje počinitelja krivičnih djela počinjenih na štetu novinara_ki od ključne važnosti da se svaki napad prijavi neposredno po njegovom dešavanju. Pozivam sve novinare_ke da bilo koji napad bez odlaganja prijave nadležnoj Policijskoj upravi ili direktno Kantonalnom tužiteljstvu Kantona Sarajevo.”, Darko Martinčević, tužtelj i kontak – osoba za prijavu napada i prijetnji novinarima u Kantonu Sarajevo

    “Županijsko tužiteljstvo Hercegovačko-neretvanske županije/kantona Mostar je, na preporuku Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća Bosne i Hercegovine, imenovalo tužitelja kao kontakt osobu za sigurnost novinara_ki. Tužiteljstvo poziva novinare iz ove Županije da prijavljuju sve napade ili prijetnje, bilo Tužiteljstvu, bilo policijskim organima, a koje primaju zbog bavljenja svojom djelatnošću i ti predmeti će imati prioritet u našem radu. Kontakt tačka – tužilac, stoji na raspolaganju kako oštećenim novinarima_kama, tako i novinskim organizacijama, za upite i informacije vezane za prijave u kojima su novinari_ke oštećeni_e.”, Jurica Knezović, tužitelj i kontakt osoba u Županijskom tužiteljstvu  Hervegovačko – nerevanske županije/kantona u Mostaru

     

    Srbija

    Važno je da novinari_ke, odnosno medijski radnici_ce znaju da čim se dogodi napad ili ugrožavanje u vezi sa poslom koji obavljaju, odmah prijave slučaj nadležnim organima, odnosno da odu u prvu policijsku stanicu, u nadležno tužteljstvo, ili da se jave udruženjima novinara koja prate napade na novinare_ke i sarađuju sa organima gonjenja. Posebno je značajno da se krivična prijava podnese bez odlaganja, čime se omogućava efikasno obezbjeđivanje dokaza u predmetnom postupku, imajući u vidu da je obaveznim uputstvom Vrhovnog tužitelja određeno da se prva radnja mora poduzeti u roku od 48 sati od prijema krivične prijave u tužiteljstvu”, Vanja Ćulibrk, javna tužiteljica  u Prvom osnovnom javnom tužilaštvu u Beogradu i kontakt tačka za sigurnost novinar

     

    Albanija

    „Ćutanje o zločinima nad novinarima_kama je ono što ubija slobodu izražavanja, dostojanstvo i integritet novinara_ki. Hrabar čin osude zločina nad novinarom_kom koji je žrtva, daje nadu i pomaže mnogima da krenu istim putem, sa ciljem da se ne plaše novinari_ke, već samo oni protiv koji se optužuju za zlodela, a koje treba da istraži tužiteljstvo i sud da ih kazni.”, Erida Skendaj, izvršna direktorica” Albanskog helsinškog komiteta.

    „Medijske organizacije i pravosudne institucije su stubovi gde treba prijaviti svaki čin koji narušava slobodu govora i izražavanja!“, Isa Miziraj, novinar

     

     

    Hrvatska

    „Za novinare_ke i medijske profesionalce_ke od najveće je važnosti da formalno prijave napade i druga krivična djela kojima mogu postati žrtve dok obavljaju svoje dužnosti. To je jedini način da novinar_ka, kao žrtva, bude formalno obaviještena o svim pravima koje ima kao žrtva i da se bolje nosi sa fizičkim i psihičkim posljedicama ovakvih napada. Ključno je shvatiti da formalno prijavljivanje može spriječiti počinitelja da počini krivično djelo protiv drugih i odvratiti ga od ponavljanja istog protiv istog novinara_ke. Štaviše, na osnovu prijave se može procijeniti da li je konkretnom novinaru_ki ili njemu_njoj bliskima potrebna zaštita od počinitelja. U suštini, prijavljivanje policiji je osnov za poduzimanje radnji“, Ivica Kropek, načelnik Odjeljenje općeg kriminaliteta pri Upravi policije

    „Napad na novinara motiviran isključivo činjenicom da je novinar_ka, a zbog svoje profesije u kojoj izvještava o svim društveno značajnim događajima, predstavlja direktan napad na slobodu medija, osnovno pravo svakog organiziranog demokratskog društva. Uprkos potencijalnom klišeu ove izjave, to je nešto što, po mom mišljenju, treba uporno ponavljati kada se raspravlja o ovom pitanju, posebno u javnom diskursu. Zato smatram da novinari_ke svaki ovakav napad trebaju prijaviti policiji ili drugim nadležnim državnim organima, ne samo radi sebe, već i da bi podigli svijest javnosti o ovakvim pojavama. Ne mislim samo na neposredne fizičke prijetnje, već i na sve druge oblike napada u vidu prijetnji, zastrašivanja ili pritisaka, koji mogu ometati novinare_ke u upornom i objektivnom izvještavanju”, sudija Krešimir Devčić, glasnogovornik Županijskog suda u Zagrebu

     

    Kosovo

    „Napadi i prijetnje novinarima_kama podrivaju slobodu govora. Kosovska policija dosljedno poduzima pravne mjere protiv pojedinaca umiješanih u takve incidente. Svaki napad ili prijetnja medijima/novinarima zabranjen je i sankcioniran zakonom. Zbog toga apeliramo na novinare_ke da sve takve incidente prijave organima za provođenje zakona. Prijavljivanjem i postavljanjem prioriteta ovih slučajeva, možemo efikasno spriječiti buduće incidente”, Baki Kelani, glasnogovornik Kosovske policije

    „Državni tužitelj i policija dužni su da poduzmu sve neophodne radnje na otkrivanju počinitelja krivičnih djela, blagovremenom provođenju istrage i procesuiranju krivičnih djela. Ovo osigurava da se odgovorni za zločine nad novinarima_kama odmah privedu pravdi. Nadalje, dužnost državnog tužitelja je dati prioritet ovim slučajevima, te ohrabrujemo sve novinare_ke da slučajeve nasilja nad njima bez odlaganja prijave Tužiteljstvu i policiji.”, Baškim Zekaj, državni tužitelj.

     

    Crna Gora

    „Kao rukovodilac najvećeg Osnovnog državnog tužiteljstva u Crnoj Gori po broju predmeta, uključujući i predmete koji se tiču sigurnosti novinara, izražavam punu podršku radu na rasvjetljavanju ovih predmeta i zalažem se za stvaranje što sigurnijeg ambijenta u kojem bi se novinari_ke nesmetano bavili svojom profesijom, što smo i pokazali u dosadašnjem radu. Novinarska profesija zaslužuje punu podršku Državnog tužiteljstva i sa ove pozicije ću se i dalje zalagati za nju.“, Duško Milanović, načelnika Osnovnog tužiteljstva u Podgorici

    “Nasilje je neprihvatljivo. Prijavite svaku prijetnju i napad”, Predrag Nikolić, Član Komisije za praćenje istraga napada na novinare_ke.

     

        

    Sjeverna Makedonija 

    ,,Novinari_ke su stub slobode izražavanja, a njihovom zaštitom od napada i drugih zločina štite se demokratska načela čitavog društva. Državno tužiteljstvo je posvećeno zaštiti slobode govora i krivično goni svakoga ko ugrozi tu slobodu.”, Iskra Hadji Vasileva, imenovani javni tužtelj iz Osnovnog javnog tužiteljstva Skopje za praćenje predmeta vezanih za sigurnost novinara.

    ,,Mi kao Ministarstvo unutrašnjih poslova predano radimo na obezbjeđivanju sigurnih uvjeta  za rad medijskih radnika_ca. Jedna od primarnih obaveza svake institucije je da stalno radi na osguranju uvjeta za djelovanje novinara_ki i da konstantno sarađuje sa medijima.”, Toni Angelovski, pomoćnik Ministra unutrašnjih poslova za odnose sa javnošću

     

    Podrška međunardnih organizacija 

    Podršku novinarima iz zemalja Zapadnog Balkana pružile su partnerske organizacije Media Freedom Rapid Response.

    ,,Da bismo zaštitili slobodu štampe i medija, potrebno je da imamo preciznu sliku o silama koje joj prijete. Prijavljivanje napada na novinare_ke stvara svijest o problemu, omogućava ciljanu podršku, doprinosi efikasnim politikama i pravnim odgovorima i šalje jasan signal da napade i prijetnje novinarima_kama i medijskim radnicima_cama ne treba normalizirati ili tolerirati.”, Media Freedom Rapid Response (MFRR).

    „Ćutati pred bilo kojim oblikom agresije znači dati slobodu napadačima i novim aktima nasilja. Pasivnost je oblik saučesništva u ovoj spirali nasilja. Javno osuđivanje nasilja i zastrašivanja i izlaganje počinilaca krivičnom gonjenju je moralna dužnost. To je jedini mogući izbor za svakog savesnog i odgovornog novinara_ku.”, Rikardo Gutjerez, generalni sekretar EFJ-a.