SafeJournalists: Ne oklijevaj! Prijavi napade i prijetnje

    0
    69
    photo: canva

    Povodom 2. novembra, Međunarodnog dana borbe protiv nekažnjivosti zločina nad novinarima/kama, članice mreže SafeJournalists pokrenule su kampanju #NeOklijevajPrijavi. Cilj kampanje je da se podigne svijest o problemu nekažnjivosti napada na novinare/ke, koji je prisutan u svim zemljama Zapadnog Balkana i da se novinari/ke ohrabre i prijave sve vrste napada koji su u vezi sa njihovim radom. 

    Na teritoriji Zapadnog Balkana u poslednjih 30 godina tokom rata 110 lokalnih novinara/ki izgubilo je živote. U vremenima bez rata, život je izgubilo pet novinara. Samo dva slučaja su riješena pravosnažnom presudom.

    Novinari/ke su zbog svog posla izloženi prijetnjama i napadima, a zbog malog broja riješenih slučajeva, često odustaju od prijavljivanja. Kako bi ohrabrili novnare/ke da ipak prijave napade, SafeJournalists mreža pokrenula je kampanju #NeOklijevajPrijavi. Od danas će na sajtu  SafeJournalists.net novinari/ke iz AlbanijeHrvatskeBosne i HercegovineCrne GoreSeverne MakedonijeKosova i Srbije moći da prijave napade. Pored prijave, na sajtu se mogu naći i informacije o kontakt osobama za novinare/ke iz tužilaštva i policije za one države koje ih imaju. 

    Iako je u proteklom periodu mali broj slučajeva pravosnažno okončan osuđujućim presudama, jako je važno da novinari/ke ne budu obeshrabreni/e i da nastave da prijavljuju sve vrste napada nadležnim institucijama i novinarskim udruženjima jer samo tako se možemo izboriti za bolje i bezbjednije okruženje.

    Takođe, bitno je da ukažemo javnosti na značaj posla koji novinari/ke obavljaju u javnom interesu kako bi dobili veću podršku, jer novinari/ke su oči i uši demokratije, njeni čuvari i produžena ruka građana/ki.

    I novinari/ke širom sveta se suočavaju sa prijetnjama po sopstvenu bezbjednost. Međunarodne organizacije su prepoznale taj problem i na razne načine pokušavaju da poboljšaju uslove u kojima oni rade. Tako je početkom oktobra, Savjet Evrope pokrenuo kampanju na cijelom kontinentu koja se vodi pod sloganom „Novinari/ke su važni/e“ (“Journalists matter”). Glavni cilj kampanje je unapređenje bezbjednosnih uslova u kojima novinari/ke rade širom Evrope, posebno kroz usvajanje i sprovođenje nacionalnih akcionih planova za zaštitu novinara/ki i unapređenih pravnih i institucionalnih standarda. Drugi ključni ciljevi kampanje su uspostavljanje djelotvornih pravnih lijekova na nacionalnom nivou za rješavanje kršenja slobode medija, unapređenje istrage zločina protiv novinara/ki i obezbjeđivanje odgovarajućeg sankcionisanja počinilaca.

    SafeJournalists mreža poziva nadležne organe da preduzmu sve mjere u cilju efikasnijeg i bržeg procesuiranja slučajeva i na taj način pokažu spremnost u borbi protiv nekažnjivosti jer samo na takav način možemo da pošaljemo jasnu poruku potencijalnim počiniocima da su napadi i prijetnje nedopušteni.

     

    Podrška novinarima/kama od strane zvaničnih institucija

    U svim zemljama Zapadnog Balkana postoje mehanizmi koje se bave problemom napada na novinare/ke. Njihovi predstavnici/e, kao i pojedinci upoznati sa problemom napada na novinare/ke, su ove godine izrazili svoju podršku novinarima/kama:

     

    Srbija

    Važno je da novinari/ke, odnosno medijski radnici/e znaju da čim se dogodi napad ili ugrožavanje u vezi sa poslom koji obavljaju, odmah prijave slučaj nadležnim organima, odnosno da odu u prvu policijsku stanicu, u nadležno tužilaštvo, ili da se jave udruženju novinara/ki koji prate napade na novinare/ke i sarađuju sa organima gonjenja. Posebno je značajno da se krivična prijava podnese bez odlaganja, čime se omogućava efikasno obezbjeđivanje dokaza u predmetnom postupku, imajući u vidu da je obaveznim uputstvom Vrhovnog tužioca određeno da se prva radnja mora preduzeti u roku od 48 časova od prijema krivične prijave u tužilaštvo“Vanja Ćulibrk, javna tužiteljka u Prvom osnovnom javnom tužilaštvu u Beogradu i kontakt tačka za bezbjednost novinara/ki

     

    Albanija

    „Ćutanje o zločinima nad novinarima/kama je ono što ubija slobodu izražavanja, dostojanstvo i integritet novinara/ki. Hrabar čin osude zločina nad novinarom/kom koji/a je žrtva, daje nadu i pomaže mnogima da krenu istim putem, sa ciljem da se ne plaše novinari/ke, već samo oni koji se optužuju za zlodjela, a koje treba da istraži tužilaštvo i sud da ih kazni.”, Erida Skendaj, izvršna direktorka Albanskog helsinškog komiteta

    „Medijske organizacije i pravosudne institucije su stubovi gdje treba prijaviti svaki čin koji narušava slobodu govora i izražavanja!“, Isa Miziraj, novinar

     

    Bosna i Hercegovina

    „Kantonalno tužilaštvo Kantona Sarajevo je odlučno u preduzimanju radnji iz svoje nadležnosti kako bi osigirali najveći mogući stepen zaštite novinarske delatnosti i omogućili novinarima/kama neometano obavljanje njihovih funkcija u društvu. Navedena odlučnost je izražena i kroz činjenicu da je ovo Tužilaštvo prvo u Bosni i Hercegovini imenovalo kontakt osobu za novinare/ke i odredilo prioritetni status ovim predmetima radi djelotvorne i efikasne krivično-pravne zaštite novinarske profesije. Naglašavam da je za otkrivanje i procesuranje počinitelja krivičnih djela počinjenih na štetu novinara/ki od ključne važnosti da se svaki napad prijavi neposredno po njegovom dešavanju. Pozivam sve novinare/ke da bilo koji napad bez odlaganja prijave nadležnoj Policijskoj upravi ili direktno Kantonalnom tužilaštvu Kantona Sarajevo.”Darko Martinčević, tužilaci i kontak – osoba za prijavu napada i prijetnji novinarima/kama u Kantonu Sarajevo

    “Županijsko Tužilaštvo HNŽ/K Mostar je, na preporuku Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine, imenovalo tužioca kao kontakt osobu za sigurnost novinara/ki u ovom Tužilaštvu. Tužilaštvo poziva novinare/ke iz ove Županije da prijavljuju sve napade ili prijetnje, bilo Tužilaštvu, bilo policijskim organima, a koje primaju zbog bavljenja svojom djelatnošću i ti predmeti će imati prioritet u našem radu. Kontakt tačka – tužilac, stoji na raspolaganju kako oštećenim novinarima/kama, tako i novinskim organizacijama, za upite i informacije vezane za prijave u kojima su novinari/ke oštećeni.”, Jurica Knezović, tužilac i kontakt osoba u Županijskom tužilaštvu Hervegovačko – nerevanske županije/kantona u Mostaru

     

    Hrvatska

    „Za novinare/ke i medijske profesionalce od najveće je važnosti da formalno prijave napade i druga krivična djela kojima mogu postati žrtve dok obavljaju svoje dužnosti. To je jedini način da novinar/ka, kao žrtva, bude formalno obavješten o svim pravima koje ima kao žrtva i da se bolje nosi sa fizičkim i psihičkim posledicama ovakvih napada. Ključno je shvatiti da formalno prijavljivanje može da spriječi počinioca da počini krivično djelo protiv drugih i odvratiti ga od ponavljanja istog protiv istog novinara/ke. Štaviše, na osnovu prijave se može procijeniti da li je konkretnom novinaru/ki ili njemu/njoj bliskima potrebna zaštita od počinioca. U suštini, prijavljivanje policiji je osnov za preduzimanje radnji“, Ivica Kropek, načelnik Odeljenje opšteg kriminaliteta pri Upravi policije

    „Napad na novinara/ku motivisan isključivo činjenicom da je novinar/ka, a zbog svoje profesije u kojoj izvještava o svim društveno značajnim događajima, predstavlja direktan napad na slobodu medija, osnovno pravo svakog organizovanog demokratskog društva. Uprkos potencijalnom klišeu ove izjave, to je nešto što, po mom mišljenju, treba uporno ponavljati kada se raspravlja o ovom pitanju, posebno u javnom diskursu. Zato smatram da novinari/ke svaki ovakav napad treba da prijave policiji ili drugim nadležnim državnim organima, ne samo radi sebe, već i da bi podigli svijest javnosti o ovakvim pojavama. Ne mislim samo na neposredne fizičke prijetnje, već i na sve druge oblike napada u vidu prijetnji, zastrašivanja ili pritisaka, koji mogu ometati novinare/ke u upornom i objektivnom izvještavanju”, sudija Krešimir Devčić, portparol Županijskog suda u Zagrebu

     

    Kosovo

    „Napadi i prijetnje novinarima/kama podrivaju slobodu govora. Kosovska policija je dosledno preduzimala pravne mjere protiv pojedinaca umješanih u takve incidente. Svaki napad ili prijetnja medijima/novinarima zabranjen je i sankcionisan zakonom. Zbog toga apelujemo na novinare/ke da sve takve incidente prijave organima za sprovođenje zakona. Prijavljivanjem i postavljanjem prioriteta ovih slučajeva, možemo efikasno spriječiti buduće incidente”, Baki Kelani, portparol Kosovske policije

    „Državni tužilac i policija dužni su da preduzmu sve neophodne radnje na otkrivanju počinilaca krivičnih djela, blagovremenom sprovođenju istrage i procesuiranju krivičnih djela. Ovo osigurava da se odgovorni za zločine nad novinarima/kama odmah privedu pravdi. Nadalje, dužnost državnog tužioca je da da prioritet ovim slučajevima, te ohrabrujemo sve novinare/ke da slučajeve nasilja nad njima bez odlaganja prijave Tužilaštvu i policiji.”Baškim Zekaj, državni tužilac

     

    Crna Gora

    „Kao rukovodilac najvećeg Osnovnog državnog tužilaštva u Crnoj Gori po broju predmeta, uključujući i predmete koji se tiču bezbjednosti novinara/ki, izražavam punu podršku radu na rasvjetljavanju ovih predmeta i zalažem se za stvaranje što sigurnijeg ambijenta u kojem bi se novinari/ke nesmetano bavili svojom profesijom, što smo i pokazali u dosadašnjem radu. Novinarska profesija zaslužuje punu podršku državnog tužilaštva i sa ove pozicije ću se i dalje zalagati za nju.“Duško Milanović, načelnika Osnovnog tužilaštva u Podgorici

    „Nasilje je neprihvatljivo. Prijavite svaku prijetnju i napad“, Predrag Nikolić, Član Komisije za praćenje istraga napada na novinare/ke

     

    Sjeverna Makedonija 

    ,,Novinari/ke su stub slobode izražavanja, a njihovom zaštitom od napada i drugih zločina štite se demokratska načela čitavog društva. Državno tužilaštvo je posvećeno zaštiti slobode govora i krivično goni svakoga ko ugrozi tu slobodu.”Iskra Hadji Vasileva, imenovani javni tužilac iz Osnovnog javnog tužilaštva Skoplje za praćenje predmeta vezanih za bezbjednost novinara/ki

    ,,Mi kao Ministarstvo unutrašnjih poslova predano radimo na obezbjeđivanju bezbjednih uslova za rad medijskih radnika/ca. Jedna od primarnih obaveza svake institucije je da stalno radi na obezbjeđivanju uslova za djelanje novinara/ki i da konstantno sarađuje sa medijima.”, Toni Angelovski, pomoćnik Ministra unutrašnjih poslova za odnose sa javnošću

     

    Podrška međunardnih organizacija 

    Podršku novinarima iz zemalja Zapadnog Balkana pružile su partnerske organizacije Media Freedom Rapid Response.

    ,,Da bismo zaštitili slobodu štampe i medija, potrebno je da imamo preciznu sliku o silama koje joj prijete. Prijavljivanje napada na novinare/ke stvara svijest o problemu, omogućava ciljanu podršku, doprinosi efikasnim politikama i pravnim odgovorima i šalje jasan signal da napade i prijetnje novinarima/kama i medijskim radnicima/ama ne treba normalizovati ili tolerisati.”, Media Freedom Rapid Response (MFRR).

    „Ćutati pred bilo kojim oblikom agresije znači dati slobodu napadačima i novim aktima nasilja. Pasivnost je oblik saučesništva u ovoj spirali nasilja. Javno osuđivanje nasilja i zastrašivanja i izlaganje počinilaca krivičnom gonjenju je moralna dužnost. To je jedini mogući izbor za svakog savjesnog i odgovornog novinara/ku.”, Rikardo Gutjerez, generalni sekretar EFJ-a.