SafeJournalists: Novinarke na Zapadnom Balkanu i dalje rade pod pritiskom i prijetnjama

    0
    111

    Povodom Međunarodnog dana žena, mreža SafeJournalists ističe da je položaj novinarki na Zapadnom Balkanu i dalje težak. Iako novinarke uglavnom rade pod sličnim uvjetima kao i njihove kolege, čini se da još uvijek postoji rodni jaz te da na nekim pozicijama u medijskom sektoru novinarke i dalje zarađuju manje od svojih kolega, a manje ih je i na rukovodećim pozicijama u medijima. Često novinarke nemaju odgovarajuće ugovore o radu i stoga ne mogu ostvariti svoja prava na zdravstvenu zaštitu.

    Žene su u medijima također izložene uvredama i prijetnjama na društvenim mrežama, često seksističkim i temeljenim na rodnim stereotipima, što utječe na njihovu osobnu i profesionalnu reputaciju, a ti pritisci često ostaju neprijavljeni.

    Iako novinarke u Albaniji i dalje prijavljuju seksualno uznemiravanje, nasilje na internetu i klevetničke kampanje kao najčešće oblike rodno uvjetovanog pritiska s kojim se suočavaju, neki slučajevi još uvijek ostaju neprijavljeni jer mnoge novinarke smatraju da njihove pritužbe neće biti shvaćene ozbiljno ili da bi se suočile s odmazdom zbog progovaranja. Štoviše, raste zabrinutost u vezi s rodnim dezinformacijama i internetskim nasiljem nad novinarkama.

    Novinarke u Albaniji navode da primaju velik broj mizoginih i prijetećih komentara na društvenim mrežama, a neki su komentari eksplicitno nasilne ili seksualne prirode. Ova vrsta uznemiravanja i dezinformacija na internetu šteti karijerama žena jer ih može obeshrabriti da prate određene priče ili preuzimaju određene uloge u medijskoj industriji.

    U Sjevernoj Makedoniji opća je ocjena da se položaj novinarki u redakcijama ne razlikuje mnogo od položaja muških kolega. No, činjenica je da novinari često ne prepoznaju rodnu diskriminaciju i nepovoljan položaj žena u odnosu na muškarce na radnom mjestu. Izvještavajući o osjetljivim temama, novinarke trpe uvrede i poniženja koja uništavaju njihov osobni i profesionalni ugled. Ove kvalifikacije odnose se isključivo na žene, u pejorativnom smislu, temeljene na predrasudama i rodnim stereotipima, navodi Udruženje novinara Makedonije (ZNM).

    Kako navode iz ZNM-a, čini se da se uznemiravanje, prijetnje i pritisci na društvenim mrežama češće događaju novinarkama jer je još uvijek takvo okruženje da one trpe veće uvrede, za razliku od svojih muških kolega, samo zato što su žene. Manje je vjerojatno da će komentari i/ili poruke kritizirati njihov profesionalni učinak, za razliku od njihovog fizičkog izgleda ili osobnog života.

    Iako u zadnje vrijeme nema velike razlike u broju napada i prijetnji upućenih muškarcima i ženama u Hrvatskoj, primjećuje se da su ženama upućene oštrije prijetnje, kao i da su u posljednjih nekoliko godina češće bile žrtve fizičkih napada.

    Novinarke obično rade pod sličnim uvjetima kao i novinari, no čini se da još uvijek postoji rodni jaz te da na nekim pozicijama u medijskom sektoru novinarke i dalje zarađuju manje od muškaraca. Atipične radnice, poput slobodnih novinarki, često nemaju neka prava, poput porodiljnog dopusta, jer nemaju ugovore o radu.

    Udruženje novinara Kosova (AJK) zabrinuto je zbog porasta broja napada na novinare na Kosovu, posebno uznemirujućeg trenda napada na novinarke. AJK navodi da su žene često lakše mete te da je potrebno zaštititi njihovu sigurnost i prava. Pozivaju sve novinare, posebice žene, da prijave sve napade ili prijetnje s kojima se susreću radi hitnog djelovanja i podrške.

    Novinarke u Srbiji trpe manje napada i prijetnji nego novinari općenito, ali su prijetnje upućene njima izuzetno žestoke i teške. Novinarke su posebno na udaru u online sferi, gdje su krajnje oštre prijetnje popraćene mizoginim uvredama. Komentira se njihov izgled, a komentiraju se i njihovi stavovi u vezi s osjetljivim temama, a posebno su na udaru stavovi novinarki prema ženama i LGBT skupinama.

    Novinarkama je teže prolaziti procese pred nadležnim tijelima jer se institucije prema njima odnose grubo i ne poštuju njihovo pravo na privatnost; osim toga, tijekom postupka su izložene nepotrebnim i posebno opasnim kontaktima s onima koji im prijete. Istodobno trpe pritisak okoline, kolega, često obitelji i prijatelja, koji ih smatraju dijelom odgovornima za ono što im se događa. To je jedan od razloga zašto mnoge novinarke nerado prijavljuju prijetnje vlastima.

    Posebno zabrinjava činjenica da iza verbalnih prijetnji i napada u Bosni i Hercegovini često stoje ljudi na visokim javnim pozicijama, navode iz Udruženja BH novinari. Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ističe se u negativnom kontekstu kao “rekorder” po broju napada na novinarke, mizoginih komentara i brutalnog kršenja ljudskih prava žena. Niti u jednom slučaju prijetnji Milorada Dodika nadležni pravosudni organi ili institucije vlasti, poput Gender centra Republike Srpske ili Agencije za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, nisu postupale po službenoj dužnosti niti poduzele bilo kakve zakonske mjere u zaštiti novinarki.

    U BiH postoji ozbiljan problem u zaštiti novinarki u slučajevima online nasilja i prijetnji jer nije podignuta niti jedna optužnica protiv jedne ili više osoba koje dugogodišnjim targetiranjem, govorom mržnje i rodno utemeljenim verbalnim vrijeđanjem dovode u pitanje sigurnost te profesionalni i ljudski integritet novinarki.

    Sindikat medija Crne Gore (SMCG) je u 2023. dokumentirao 6 alarmantnih napada i prijetnji upućenih hrabrim ženama u medijskoj industriji u Crnoj Gori. To uključuje i prvi slučaj seksualnog uznemiravanja u ovom sektoru.

    Status žena u novinarstvu u Crnoj Gori i dalje stagnira, iako su one većina medijskog osoblja, navodi SMCG. U istraživanju ovog sindikata naglašeni su izazovi s kojima se žene suočavaju u usklađivanju svojih osobnih i profesionalnih života, što je često pogoršano nedostatkom podrške urednika i kolega u rješavanju ovih izazova. SMCG poziva novinare i medijske djelatnike da se ujedine u borbi da se svakom novinaru, bez obzira na spol, omogući rad bez straha od uznemiravanja ili nasilja. “Stvorimo zajedno sigurnije okruženje s više poštovanja prema svima”, rekli su iz SMCG-a.

    Prošle godine, na Međunarodni dan žena, mreža SafeJournalists pokrenula je kampanju “Novinarke u prvim redovima” (women.safejournalists.net) čiji je cilj ukazati na nesigurni položaj žena u novinarstvu i njihovu izloženost napadima i prijetnjama.

    Od 2016. godine u bazi Mreže zabilježeno je više od 1650 slučajeva napada i prijetnji novinarima i drugim medijskim djelatnicima. Iz godine u godinu sve je veći broj prijetnji i napada usmjerenih na novinarke i medijske djelatnice. Zato je mreža SafeJournalists odlučila pokrenuti kampanju s prvom online izložbom na kojoj četrnaest novinarki iz zemalja zapadnog Balkana priča svoje priče o proživljenoj diskriminaciji, pritiscima, prijetnjama, pa čak i fizičkim napadima.

    Mreža SafeJournalists ostat će predana praćenju, analizi i izvješćivanju o kršenju prava novinarki kako bi zaštitila njihovu sigurnost.

    Posjetite online izložbu “Novinarke u prvim redovima”: https://women.safejournalists.net/

    Pridružite nam se u zalaganju za sigurnost i dostojanstvo novinarki!