Na ljestvici slobode medija Reportera bez granica za 2017. godinu Hrvatska je u odnosu na prošlu godinu pala za 11 mjesta i nalazi se na 74. mjestu, što ju, uz Crnu Goru, čini najlošije pozicioniranom zemljom u okruženju. |
|
Hrvatska bilježi kontinuirani trend pada od 2014. godine, kada je bila na 58 mjestu. Od zemalja u okruženju lošija je jedino Crna Gora, dok su od Hrvatske bolje Mađarska, Srbija, BiH i Slovenija, koja se nalazi na visokom 37. mjestu. Veći pad bilježi i Poljska, koja “financijski guši” nezavisni oporbeni tisak te Mađarska Viktora Orbana. Prema izvješću RSF-a, hrvatske vlasti miješale su se u rad javnih medija, a novinari koji su istraživali korupciju, organizirani kriminal ili ratne zločine često su bili izloženi maltretiranju. RSF navodi da je kleveta u Hrvatskoj kriminalizirana a vrijeđanje Republike, njezinih simbola, himne ili zastave može se kazniti zatvorom do tri godine. Miješanje vlasti u rad HRT-a dovodi u pitanje medijske slobode i medijsku neovisnost u zemlji. Hrvatski Sabor smijenio je glavnog ravnatelja HRT-a u ožujku 2016., navodi RSF, i imenovao vršitelja dužnosti koji je “degradirao ili premjestio oko 70 novinara ili urednika u okviru nečega što su kritičari nazvali ideološki motiviranim čišćenjem”. Izvješće o Hrvatskoj možete vidjeti ovdje. HND traži sastanak s premijerom Predsjednik HND-a Saša Leković kazao je kako izvješće RSF nije ništa čemu bi se itko tko prati situaciju s medijskom scenom u Hrvatskoj trebao čuditi. “Ono se podudara sa svim izvješćima o stanju medija u Hrvatskoj koje su izradile stručne međunarodne organizacije i institucije, neovisno jedna o drugoj, te s onime na što Hrvatsko novinarsko društvo neprekidno godinama upozorava javnost i hrvatske vlasti. Pad od 11 mjesta za prošlu godinu je velik, ali je ovdje prvenstveno riječ o tome da se taj problem neprekidno ignorira, što je riječ o kontinuiranom trendu pada, kako i RSF upozorava”, upozorio je. HND je u više navrata tražio razgovor s hrvatskim premijerom ne bi li mu objasnio probleme s medijima, posebno javnima, u novinarstvu i prema novinarima, jer se to tiče svih građana Hrvatske, podsjeća Leković. “Nakon ovog izvješća očekujemo da nas premijer sam pozove, jer predstavljamo gotovo 2500 tisuće novinarki i novinari. Političari se ne bi smjeli sjetiti medija, novinara i novinarstva samo kada ih trebaju. U izvješću RSF je riječ o prošloj godini, u vrijeme druge Vlade, ali se ni s novom ne događa nikakav pozitivan pomak. Znamo da za to treba vremena i jasno je da hrvatsko društvo ima puno problema, ali situacija u medijima i odnos prema njima i novinarima izravno je povezan s time. Oni su u neraskidivoj vezi. Ignoriranje tih problema je dugoročno vrlo opasno”, kazao je predsjednik HND-a. Poražavajući podaci o napadima i pritiscima na novinare u Hrvatskoj Ministarstvo pravosuđa nedavno je objavilo podatak da se u prvom tromjesečju ove godine pred općinskim sudovima u Hrvatskoj vodilo 100 kaznenih predmeta protiv novinara za djela povrede časti i ugleda. Indikativan je i pregled ishoda postupaka: tijekom 2015. i 2016. godine doneseno je ukupno 20 rješenja kojima je odbačena privatna tužba te isto toliko rješenja o obustavi postupka, donesene su 2 odbijajuće presude, te 21 oslobađajuća presuda. U samo 10 slučajeva donesena je osuđujuća presuda protiv novinara, iz čega se može zaključiti da je u prosjeku svaki sedmi novinar osuđen za djelo za koje se teretio. Kada je riječ o napadima na novinare, u bazi Regionalne platforme za zagovaranje medijskih sloboda i sigurnosti novinara safejournalists.net zabilježeno je 26 napada na hrvatske novinare u posljednje tri godine – 2 pokušaja ubojstva, 7 fizičkih napada, 14 prijetnji i po jedan slučaj otvorene diskriminacije i napada na imovinu. Velika većina tih slučajeva još je u postupku istrage. Svijet se crveni Što se tiče situacije u svijetu, RSF indeks bilježi pogoršanje situacije u 60% promatranih zemalja. Sloboda tiska u “teškoj” je ili “vrlo ozbiljnoj” situaciji u 72 zemlje od 180 promatranih, među kojima su Kina, Rusija, Indija, gotovo sve zemlje Bliskog istoka, Srednje Azije i Srednje Amerike, kao i dvije trećine afričkih zemalja. RSF brine i zbog opasnosti od velikog pogoršanja situacije sa slobodom tiska u važnim demokratskim zemljama, gdje su mediji slobodni, ali u silaznoj putanji. “Opsesija nadzorom i nepoštivanje tajnosti izvora pridonose klizanju nadolje brojnih zemalja, još jučer smatranih poštenima: SAD (43. mjesto, -2 mjesta), V. Britanija (40., -2), Čile (33., -2) ili pak Novi Zeland (13., -8)”, stoji u izvješću RSF-a. Pri dnu ljestvice ostaju Rusija i Turska, koja je postala najveći zatvor na svijetu za medijske profesionalce. Kao i prošle godine, prva mjesta zauzimaju skandinavske zemlje (Norveška, Švedska, Finska, Danska), a posljednja Eritreja i Sj. Koreja gdje se zbog slušanja inozemne radio-postaje može završiti koncentracijskom logoru. Izvor: RSF, Hina |