Tematska sjednica Odbora za medije: Napadi na novinare ohrabreni, umjesto sankcionirani

0
128

ZAGREB, 26.11.2016. – Saborski odbor za medije održao je tematsku sjednicu o prijetnjama i napadima na novinare na kojoj je zaključeno da je nužno osigurati političku i pravnu podršku za iskorjenjivanje nasilja prema novinarima, ali na kojoj je dio članova Odbora iznio stav da dio odgovornosti za napade snose sami novinari.

Sjednica je sazvana zbog eskalacije govora mržnje i nasilja prema novinarima, a na njoj su sudjelovali predstavnici strukovnih novinarskih organizacija, policije i drugih državnih institucija.

Prema podacima policije, koje je na sjednici iznio privremeni glavni ravnatelj policije Zvonimir Vnučec, od 2010. do danas zabilježeno je 78 napada na novinare koji su u izravnoj ili posrednoj vezi s obavljanjem njihovog posla, od čega je utvrđeno 50 kaznenih djela i 10 prekršaja, 5 djela su još u postupku utvrđivanja, dok u 13 djela nisu pronađeni elementi kažnjive radnje.

U podacima policije može se vidjeti da je eskalacija napada počela 2014., kada se broj napada udvostručio, a kulminirala 2015., kada se taj broj utrosturčio. Broj napada ove se godine, prema dosad poznatim podacima, vratio na razinu iz 2014.

Od 50 kaznenih djela, 46 je prijetnji, dvije teške tjelesne ozlijede, jedna teška krađa u pokušaju i jedno nasilničko ponašanje. Počinitelji 35 slučajeva su poznati ili otkriveni, što je, prema privremenom ravnatelju policije Vnučecu, dobar rezultat.

‘Napadači moraju biti kažnjeni’

S time se nije složio SDP-ov Nenad Stazić, koji smatra da se nasilje nad novinarima i nasilja uopće može zaustaviti jedino efikasnijim radom državnih institucija. „Zanima me je li se nešto dogodilo nakon tih istraga i na koji način obeshrabrujemo počinitelje napada? Napadači se mogu obeshrabriti samo ako budu procesuirani. Ako je problem u legislativi, mijenjat ćemo ju“, rekao je Stazić.

HNS-ov Goran Beus Richenberg smatra da je radikalizacija govora mržnje ohrabrena od politike „time što se u javni diskurs unosi vulgaran jezik. Kada se u saboru ili nekim drugim institucijama ide u difamaciju, vrijeđanja, onda se takvim govorom šalje loša poruka javnosti“.

Predsjednik HND-a Saša Leković u svom je izlaganju ustvrdio da dio političara svojim porukama odobrava ili čak potiče nasilje, u čemu ih, na žalost, podržava i dio novinara. Ocijenio je kako je „bilo krajnje vrijeme da se u parlamentu razgovara o prijetnjama i napadima na novinare“.

‘Novinari su (i) sami krivi’

Predsjednica Hrvatskih novinara i publicista Katja Kušec ocijenila je kako „u zadnje vrijeme nije bilo nikad veće slobode, ali ni više neprovjerenih činjenica, novinarskog šlamperaja i spinova”.

Dio članova Odbora ocijenio je kako treba jasno osuditi nasilje, ali kako i novinari trebaju snositi dio odgovornosti, što odgovara stavu kojeg su još ranije izrazili bivši ministar kulture Zlatko Hasanbegović, predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i premijer Andrej Plenković, koji je prije dva dana na obljetnici prosvjeda za Radio 101 rekao kako „za izgovorenu riječ svi trebaju biti odgovorni“.

Najradikalniji stav na sjednici iznio je HDZ-ov član Odbora Stevo Culej koji je rekao mu se izlaganje predsjednika HND-a Saše Lekovića učinilo kao “promiloševićevska gebelština iz 1990. i 1991. koja je uzrokovala Domovinski rat, jer se u obraćanju razračunava i proizvodi ustašizaciju, zanemarujući izvješće SOA-e o pojavi četništva u našem društvu“.

HDS-ov zastupnik Goran Dodig ustvrdio je da novinari potiču agresiju i onda postaju žrtvama agresije, na što je tajnik HND-a Vladimir Lulić odgovorio kako je relativizirati stvari i reći da su novinari krivi što im se prijeti identično kao i tvrdnja da je žena silovana jer je nosila kratku suknju.