Home Blog

EK o stanju medija u Hrvatskoj: I dalje problem SLAPP, netransparentno vlasništvo i dodjela javnog novca, politizirani HRT i VEM

0

Europska komisija objavila je danas godišnje Izvješće o vladavini prava (Rule of Law Report 2024) u kojem je, osvrćući se na stanje medija, zaključila kako u Hrvatskoj nema napretka u jačanju okvira za pravednu i transparentnu raspodjelu državnog oglašavanja kroz uspostavu jasnih kriterija, dobrih praksi i nadzora da bi se osigurala učinkovita provedba javnih natječaja za sufinanciranje lokalnih i regionalnih medija, zbog čega je izrazila zabrinutost. Također, Izvješće je utvrdilo samo djelomični napredak u naporima da se riješi problem sa SLAPP-om, odnosno tužbama protiv novinara i medija. I dalje postoji zabrinutost EK za političku neovisnost Vijeća za elektroničke medije i Hrvatske radiotelevizije te se uočava da se HRT suočava s kritikama u vezi s potencijalnim sukobom interesa, a problem je i (ne)transparentnost vlasništva u medijima.

Izvješće o vladavini prava Europske komisije svake godine ocjenjuje i stanje slobode medija i medijskog pluralizma u 27 država članica EU-a i četiri zemlje kandidatkinje, Albaniji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji.

U Izvješću o vladavini prava Europska je komisija podsjetila na obaveze koje je Hrvatska preuzela u okviru Plana oporavka i otpornosti pa joj preporučila da: pojača napore za jačanje pravnog okvira i mehanizama nadzora kako bi se osigurala pravedna i transparentna raspodjela državnog oglašavanja na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, uključujući postupak javnog natječaja. Također je preporučila Vladi da nastavi napore u rješavanju SLAPP-a te da preispita zakonske odredbe o kleveti i potakne da se šire primjenjuje proceduralna pravila koja omogućavaju odbacivanje neutemeljenih tužbi protiv novinara, uzimajući u obzir europske standarde o zaštiti novinara.

O financiranju medija i VEM-u

Izvješće o vladavini prava za 2023. preporučilo je Hrvatskoj da “napreduje u jačanju okvira za pravednu i transparentnu raspodjelu državnog oglašavanja, uspostavljanjem jasnih kriterija, dobrih praksi i nadzornih mjera kako bi se osigurala učinkovita provedba postupka javnog natječaja za lokalne i regionalne medije”.

Prema najnovijim dostupnim podacima koji obuhvaćaju 2022. godinu, registar Agencije za elektroničke medije o sredstvima potrošenim prema ovoj odredbi uključuje informacije iz 41 javne vlasti i institucije te pretežno državnih poduzeća, što ukazuje na značajne nedostatke u izvještavanju od tih subjekata. Iako zakon zahtijeva da se takva sredstva raspodjeljuju na temelju javnog natječaja s relevantnim kriterijima, on ne specificira te kriterije ni bilo kakve proceduralne zaštitne mjere. Od uvođenja ove odredbe 2021. godine dionici su izrazili zabrinutost u vezi s pravednom i transparentnom raspodjelom predmetnih sredstava, stoji u Izvješću te se navodi da se dionici često pozivaju na bliske veze između lokalnih vlasti i regionalnih ili lokalnih medija te na nedostatak neovisnog i kritičkog izvještavanja na lokalnoj razini zbog snažne financijske ovisnosti tih medija o državnom oglašavanju. U tom kontekstu nedostaju jasni kriteriji, dobre prakse i nadzorne mjere kako bi se osigurala učinkovita i transparentna provedba postupka raspodjele.

Nadalje, dionici i dalje izražavaju zabrinutost u vezi s raspodjelom državnog oglašavanja medijskim kućama na nacionalnoj razini. U tom pogledu, izvješće Euromedia Ownership Monitor ukazuje na nedostatak transparentnosti u vezi s praksama državnog oglašavanja na konferencijama koje organiziraju ministarstva i Vladine agencije te povezanim medijskim pokrivanjem, stoji u Izvješću.

U siječnju 2024. kaznena istraga o navodnom slučaju korupcije u koji je uključen javni dužnosnik zbog navodnog zloupotrebljavanja sredstava za oglašavanje dovela je do smjene tog dužnosnika i relevantnog ministra. Iako je istraga u tijeku, dionici su izrazili zabrinutost da to možda nije izoliran slučaj, postavljajući dodatna pitanja o pravednoj i transparentnoj raspodjeli državnog oglašavanja.

Iako su određene općine navodno usvojile dobre prakse koje su predložili predstavnici novinara kako bi se osigurale objektivne i transparentne procedure u okviru postupka javnog natječaja, Vlada nije poduzela mjere u vezi s pravednom raspodjelom državnog oglašavanja. Stoga nije bilo napretka u provedbi preporuke dane u prethodnim godinama.

O transparentnosti vlasništva

Što se tiče transparentnog vlasništva nad medijima, Komisija zaključuje kako, iako su informacije o vlasništvu medija dostupne, ostaju neki izazovi u pogledu transparentnosti. Okvir za pravednu i transparentnu raspodjelu državnog oglašavanja izaziva zabrinutost kako na nacionalnoj, tako i na lokalnoj razini, a nisu poduzeti nikakvi koraci za njegovo jačanje. Iako su informacije o vlasništvu medija javno dostupne, i dalje postoje izazovi u pogledu transparentnosti krajnjeg vlasništva.

Revidirani Zakon o elektroničkim medijima zahtijeva da informacije o vlasništvu elektroničkih medija budu javno dostupne putem registra Agencije za elektroničke medije, ali izvješća ukazuju na nedostatke glede pokrivenosti registra. Osim toga, dionici i dalje ističu da u određenim slučajevima osnovne vlasničke strukture medija mogu ostati skrivene, unatoč zahtjevu Zakona o elektroničkim medijima da se informacije u registru potkrijepe izvadcima iz registra krajnjih stvarnih vlasnika, navodi se u Izvješću EK, koje i dalje ukazuje na srednji rizik za transparentnost vlasništva medija, kao i prethodne godine, navodi Izvješće.

O HRT-u

Javni servis HRT suočava se s kritikama u vezi s potencijalnim sukobom interesa i percipiranim nedostatkom političke neovisnosti. Interna revizija HRT-a provedena 2023. godine otkrila je značajne nepravilnosti u poslovanju s vanjskim pružateljem usluga, što postavlja pitanja o upravljanju i odgovornosti javnog servisa, stoji u Izvješću.

Poslovanje s vanjskim pružateljem usluga bilo je predmetom dvaju mišljenja Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. U ožujku 2024. godine, u drugom slučaju, Povjerenstvo je kaznilo glavnog ravnatelja HRT-a zbog nepravilnosti u isplatama koje se odnose na samog – glavnog ravnatelja.

I dalje postoje zabrinutosti u vezi s političkom neovisnošću HRT-a jer postojeći okvir daje parlamentarnoj većini snažan utjecaj na javni servis. Pokazatelj Media Pluralism Monitora za 2024. godinu o neovisnosti javnih medija pokazuje srednji rizik.

O pristupu informacijama

Određena kašnjenja i dalje postoje u vezi s pristupom informacijama i javnim dokumentima te obradom zahtjeva novinara. Pravni okvir koji osigurava pristup informacijama i javnim dokumentima postoji. Kao što je navedeno u prethodnim izvješćima o vladavini prava, dionici ukazuju na kašnjenja u obradi zahtjeva od javnih tijela u određenim slučajevima. U 2023. godini Ured povjerenika za informiranje primio je 24 pritužbe i 30 žalbi novinara u vezi s pristupom informacijama. Pokazatelj Media Pluralism Monitora za 2024. godinu o zaštiti prava na informiranje pokazuje srednji rizik.

O „Lex AP-u“

Iako su novinari izuzeti od kaznenog djela otkrivanja informacija iz kaznenih istraga, i dalje postoji snažna kritika zainteresiranih dionika te se nastavljaju napori da se to riješi, zaključuje EK.

U lipnju 2023. Vlada je podnijela izmjene Kaznenog zakona Hrvatskom saboru kako bi uvela kazneno djelo neovlaštenog otkrivanja informacija iz kaznenih istraga koje su u tijeku. Vlada je smatrala da su te promjene nužne kako bi se spriječilo curenje informacija tijekom nejavnih predistražnih postupaka, navodi se u Izvješću te se dodaje kako su novinarske udruge i drugi dionici to snažno kritizirali izražavajući zabrinutost da bi predložene promjene mogle ugroziti istraživačko novinarstvo i općenito slobodno medijsko izvještavanje o važnim pitanjima od javnog interesa kao što su slučajevi korupcije. Također, izražena je zabrinutost da bi novo kazneno djelo moglo izložiti novinare istragama i utjecati na zaštitu novinarskih izvora.

Kao reakcija na prigovore, početkom 2024. godine izmjene su dodatno revidirane kako bi izričito izuzimale novinare i otkrivanja koja su pretežno u javnom interesu iz opsega novog kaznenog djela. Unatoč tim promjenama, predstavnici novinara nastavili su izražavati kritiku izmjena zbog potencijalnih implikacija na novinare, stoji u Izvještaju o vladavini prava.

O SLAPP-u

Europska je komisija zabilježila neki napredak u rješavanju problema strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja (SLAPP) usmjerenih na novinare, uz poboljšanu svijest o tom pitanju. Izvješće o vladavini prava za 2023. godinu preporučilo je Hrvatskoj da “nastavi s naporima u rješavanju problema strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja usmjerenih na novinare, uključujući preispitivanje zakonskih odredaba o kleveti i poticanje šire primjene proceduralnih pravila koja omogućuju odbacivanje neutemeljenih tužbi, uzimajući u obzir europske standarde o zaštiti novinara”.

Anketom provedenom među medijima, koju provodi Hrvatsko novinarsko društvo, 2024. godine zabilježene su 752 aktivne tužbe protiv novinara i medija u Hrvatskoj (u usporedbi s 945 u 2023., 951 u 2022. i 905 u 2020.), stoji u Izvještaju. Iako je teško sastaviti točne statistike i ne mogu sve te tužbe biti kvalificirane kao SLAPP, podaci pokazuju da tužbe protiv novinara i dalje predstavljaju problem.

U svibnju 2024. godine preliminarni rezultati novog detaljnog istraživanja (HND i Centar “Miko Tripalo”) koje je obuhvatilo više od 1333 presuda koje uključuju novinare, pokazali su da više od 40 posto njih ispunjava barem jedan kriterij za SLAPP. Također je utvrđeno da su prevladavale građanske parnice u kojima su tražene relativno visoke odštete. U isto vrijeme, broj novih ili istaknutih slučajeva čini se da je opao, što pruža neke znakove poboljšanja.

Analiza Ministarstva pravosuđa, javne uprave i digitalne transformacije građanskih i kaznenih slučajeva za 2023. godinu pokazala je da je od ukupnog broja zatvorenih slučajeva u 2023. godini, 39 slučajeva moglo biti predmet SLAPP-a, od kojih je osam kaznenih i 31 građanski predmet.

Stručna radna skupina za pitanje SLAPP-a usmjerenih na novinare, koju je osnovalo Ministarstvo kulture i medija 2021. godine, nastavlja podizati svijest o toj temi, kaže se Izvještaju, ali i dodaje kako nije bilo promjena u pravnom okviru kako bi se riješio ovaj problem.

Dionici i dalje vide potrebu za dekriminalizacijom klevete, navodi se. Pokazatelj Media Pluralism Monitora za 2024. godinu o novinarskoj profesiji, standardima i zaštiti pokazuje visok rizik.

U svom Akcijskom planu za razvoj kulture i medija za razdoblje od 2023. do 2024. godine, Ministarstvo kulture i medija među predviđenim mjerama navodi mehanizam za rano prepoznavanje i odbacivanje SLAPP-a, koji, međutim, još nije implementiran.

Uglavnom, postignut je samo mali napredak u provedbi preporuka navedenih u Izvješću o vladavini prava za 2023. godinu.

O sigurnosti novinara

Postoje pozitivni pomaci u pogledu sigurnosti novinara, o čemu su vlasti i predstavnici novinara, odnosno Hrvatsko novinarsko društvo i Sindikat novinara Hrvatske, zaključili Sporazum o suradnji, navodi se u Izvještaju.

Vlasti i predstavnici novinara zaključili su u rujnu 2023. sporazum o suradnji kako bi dodatno poboljšali sigurnost novinara. Cilj sporazuma je poticati međusobno razumijevanje i osigurati sigurno okruženje za novinare, posebno pri izvještavanju o javnim događajima ili prosvjedima. Sporazum je popraćen s dva provedbena protokola: jednim o ponašanju policije, novinara i medijskih djelatnika na javnim okupljanjima, i drugim o ponašanju policije u kontekstu kaznenih djela počinjenih protiv novinara i drugih medijskih djelatnika u vezi s obavljanjem medijskih aktivnosti. Iako će praktični učinak ovih protokola trebati utvrditi tijekom vremena, oni naglašavaju spremnost vlasti i predstavnika novinara da poboljšaju sigurnost novinara.

Od Izvješća o vladavini prava za 2023. godinu, Platforma Vijeća Europe za promicanje zaštite novinarstva i sigurnosti novinara zabilježila je sedam upozorenja u vezi s događajima u Hrvatskoj, a platforma Mapping Media Freedom zabilježila je 17 upozorenja.

Generalno gledajući, navodi EK u Izvještaju, predstavnici novinara i dalje smatraju da policijske vlasti odgovarajuće reagiraju u slučajevima napada ili prijetnji novinarima.

Međunarodne novinarske organizacije pozvale vladu da ne dopusti da napadi na novinarku Melitu Vrsaljko prođu nekažnjeno

0
slika: MFRR

Potpisane organizacije izražavaju duboku zabrinutost zbog fizičkih napada na Melitu Vrsaljko, novinarku koja radi za portal za provjeru činjenica Faktograf.hr i Klimatski portal. Vrsaljko je u istom tjednu dva puta napadnuta, na ulici i u svom domu u Nadinu zbog novinarskog posla. Pozivamo hrvatske vlasti da ne dopuste da ovi napadi bez presedana prođu nekažnjeno.

15. srpnja 2024. novinarka Melita Vrsaljko i snimatelj radili su na dokumentarnom filmu u koprodukciji Klimatskog portala koji se bavi temom klimatskih promjena i otpada. Dok su bili na zadatku, napao ih je stariji muškarac nakon što su prošli pokraj njegovog zemljišta za koje je Vrsaljko rekla da je postalo divlje odlagalište otpada u Nadinu. Prema riječima novinarke, muškarac je iznenada potrčao prema njima, prvo prijeteći snimatelju da će mu oštetiti kameru, koja je, prema njihovim riječima, bila isključena kamera i u tom trenutku nije snimao.

Vrsaljko, koja se predstavila kao novinarka, muškarac je fizički napao, zgrabio ju je za ruku i oteo joj mobitel. U samoobrani, novinarka je rekla da nije imala izbora nego da ga udari nogom kako bi se oslobodila i pozvala policiju. Na mjesto događaja izašli su policijski službenici Policijske postaje Benkovac-Obrovac koji su događaj kvalificirali kao prekršaj protiv javnog reda i mira (nije utvrđeno kazneno djelo) pri čemu su novinarka i napadač podjednako krivi. Policija je izdala naredbu da se jedan drugome ne smiju približavati najmanje 50 metara. Vrsaljko je na društvenim mrežama objavila da je muškarac prvi napao nju, i to je vidljivo na kratkosnimci na kojoj se vidi da trči prema njoj, a koju je objavila .

Sljedećeg dana Vrsaljko je doživjela drugi fizički napad, ovoga puta u svom domu. Napadačica je bila kći napadača, Iva Perić, 36-godišnjakinja koja je Melitu Vrsaljko cijeli dan uznemiravala brojnim telefonskim pozivima i porukama tražeći da izbriše snimke svog oca. Unatoč uvjeravanju da nema namjeru pisati o napadu, Perić ju je nastavila maltretirati, a svađa je prerasla u fizički napad u kojem je novinarka ozlijeđena.

“Tri sata nakon posljednje poruke na vrata mi je pokucala Iva Perić. Pomislivši da je to moja majka, otvorila sam vrata. Nakon što mi je otela mobitel i prijetila da će obrisati snimke njenog oca, čupala me za kosu i davila”, rerkla je Vrsaljko partnerima MFRR-a. “Bila sam prisiljena ugristi joj ruku dok nije prokrvarila kako bih je odgurnula, uzela natrag svoj telefon i pozvala policiju”, dodala je novinarka. Hrvatsko novinarsko društvo (HND) priopćilo je da policijske vlasti, koje je novinarka pozvala odmah nakon incidenta, nisu prepoznale njen novinarski rad kao motiv napada, te su agresiju ponovno proglasili prekršajem.

Vrsaljko je od tučnjave zadobila modrice i ožiljke, kao i bolove u grlu od davljenja. Novinarka će, prema riječima njezina odvjetnika, zbog oba napada kojima je bila žrtva podnijeti kaznenu prijavu Državnom odvjetništvu u Zadru.

Napadači su u rodbinskoj su vezi s Dariom Vrsaljkom, vijećnikom u Skupštini Zadarske županije. Svo troje su dalji rođaci napadnute novinarke. Unatoč istom prezimenu, novinarka kaže da nije imala nikakav osobni kontakt s njima te da je bila cnapadnut samo zbog svog posla.

“Faktograf – Udruga za informiranu javnost godinama trpi nasilne prijetnje. Naši su novinari u više navrata bili izloženi uznemiravanju i napadima, no ovaj fizički napad na Melitu Vrsaljko u vlastitom domu označava neviđenu i užasavajuću eskalaciju nasilja”, objavio je Faktograf na svom portalu.

Hrvatski novinari nisu često izloženi fizičkim napadima u usporedbi s nekim drugim članicama EU i zemljama kandidatima. Od 1. siječnja 2023. godine na platformi Media Freedom Rapid Response (MFRR) zabilježena su samo dva fizička napada . Napad na Melitu Vrsaljko alarmantan je primjer fizičkog nasilja kojim se novinari zastrašuju i ušutkavaju. Dolje potpisane organizacije pozivaju vlasti da ovaj slučaj tretiraju s ozbiljnošću koju zaslužuje. MRR se pridružuje mreži SafeJournalists u pozivu nadležnima da procesuiraju počinitelje koji su jasno identificirani.

Potpisnici izjave:

Europska federacija novinara (EFJ)
Međunarodna federacija novinara (IFJ)
Međunarodni institut za tisak (IPI)
OBC Transeuropa (OBCT)
Europski centar za slobodu tiska i medija (ECPMF)
Free Press Unlimited (FPU)

Ova je izjava sastavljena u sklopu Brzog odgovora na slobodu medija (MFRR), mehanizma koji djeluje diljem Europe koji prati, nadzire i reagira na kršenja slobode tiska i medija u državama članicama EU i zemljama kandidatima.

HND: tražimo oštru reakciju države na pokušaj ubojstva novinarke Melite Vrsaljko

0

Hrvatsko novinarsko društvo (HND) traži od državnih institucija i najviših predstavnika države da promptno oštro i nedvosmisleno reagiraju na po život opasan napad koji je jučer – u svojem domu – preživjela kolegica Melita Vrsaljko, nagrađivana novinarka Faktografa i Klimatskog portala.

Na vrata kuće kolegice Vrsaljko u Nadinu kod Benkovca banula je Iva Perić, kći Ivana Vrsaljka, čovjeka koji je našu kolegicu fizički napao dan ranije, te ju počela vući za kosu i gušiti ne bi li ju natjerala da obriše snimke na kojima se vidi kako njezin otac fizički nasrće na novinarku jer je sa snimateljem prolazila pokraj njegova terena na kojem se počeo gomilati otpad. Pritom je prijetio nasiljem i razbijanjem opreme govoreći da je branitelj i da se borio u ratu. Kako nam je rekla, Melita Vrsaljko u samoobrani je bila prisiljena napadača udariti nogom da bi ga se oslobodila te je pozvala policiju. Policija je, međutim, umjesto da postupi prema odredbi Kaznenog zakona koja napad na novinare tretira kao kazneno djelo napada na osobu koja obavlja posao od javnog interesa, protiv novinarke podignula optužni prijedlog za remećenje javnog reda i mira, što je za HND neprihvatljiva odluka.

Kolegica Vrsaljko je kratku snimku napada isti dan objavila na svom profilu na Instagramu, a dan nakon toga u svojem je domu bila prisiljena boriti se za život i gristi svoju napadačicu kako je ova ne bi ugušila. Za HND je ovo pokušaj ubojstva. Policija je, prema informacijama koje ima HND, privela napadačicu na našu kolegicu.

HND smatra kako ovaj slučaj drastično upozorava na uvjete u kojima rade novinari i novinarke te svi medijski radnici, koji su svakodnevno izloženi brojnim verbalnim, pa i fizičkim napadima, posebno u malim sredinama gdje do izražaja dolazi sprega institucija i lokalnih moćnika.

HND daje punu podršku kolegici Meliti Vrsaljko, a ovaj će slučaj prijaviti mreži Safe Journalist i svim ostalim međunarodnim partnerskim organizacijama i europskim institucijama.

Za kazneno djelo napada na novinare predviđena je zatvorska kazna u trajanju do tri godine, a ako je žrtva u takvom napadu ozlijeđena, i do pet godina zatvora.

Država bi u konkretnom slučaju trebala poslati jasnu poruku da ovakav odnos prema novinarima i novinarkama samo zato što rade svoj posao nikome neće tolerirati. Napokon, HND i Sindikat novinara Hrvatske potpisali su s Ministarstvom unutarnjih poslova i posebne protokole prema kojima je policija dužna postupati kako bi što brže i odlučnije reagirala na svaki napad i prijetnju upućenu novinarima s ciljem njihove zaštite od ovakvih nasrtaja.

Za Izvršni odbor HND-a

Hrvoje Zovko, predsjednik

Chiara Bilić, potpredsjednica

Dragutin Hedl, potpredsjednik

Alarmantni rezultati istraživanja o seksističkom medijskom sadržaju i izvještavanju o rodno utemeljenom nasilju

0

Centar za građanske inicijative Poreč (CGI) u suradnji s dr. sc. Marinom Štambuk proveo je istraživanje o doživljaju seksističkog medijskog sadržaja i izvještavanja o rodno utemeljenom nasilju među ženama koje su doživjele rodno utemeljeno nasilje i rezultati su alarmantni: neprimjereno medijsko izvještavanje vodi manjoj spremnosti na prijavljivanje nasilja i traženje pomoći, priopćili su iz CGI-ja.

Istraživanje je pokazalo kako sudionice, odnosno žene žrtve rodno utemeljenog nasilja, smatraju da neprimjereno izvještavanje produbljuje strah, nepovjerenje i beznadnost te stvara dodatnu prepreku za traženje pomoći i prijavljivanje nasilja među ženama koje trenutno doživljavaju ili su doživjele nasilje. Ocjenjuju da je rodno utemeljeno nasilje senzacionalistički i pojednostavljeno prikazano, s naglaskom na stereotipni prikaz i okrivljavanje žrtve, bez brige za njihovu privatnost, te kroz opravdavanje počinitelja nasilja i uzimanje izjava od osoba koje nisu relevantne. Također, navode da ovakvo portretiranje žrtava i počinitelja te općenito rodno utemeljenog nasilja pridonosi iskrivljenoj slici u javnosti o ovim temama.

Istraživanje je ukazalo na brojne štetne posljedice neetičkog medijskog izvještavanja na žrtve. Sudionice istraživanja imale su podjednako negativne i slične reakcije kada su bile izložene seksističkom medijskom sadržaju i kada su bile izložene medijskim člancima o rodno utemeljenom nasilju. Izrazile su visoku razinu uzrujanosti kao reakciju na takav medijski sadržaj, a dominantni osjećaji uključivali su tugu, gađenje, strah, bijes i ljutnju. Kod nekih su ti osjećaji doveli do osjećaja bespomoćnosti, dok su druge potaknuli na aktivaciju, povezivanje s drugim ženama i traženje promjene.

Većina sudionica opisala je negativne promjene u stavovima i ponašanju, veći osjećaj osobne nesigurnosti te manju spremnost na prijavljivanje nasilja i traženje pomoći. Smatrale su da su empatija prema žrtvama i razumijevanje dinamike nasilja rijetki, dok su nerazumijevanje žrtava, teškoće oko prijavljivanja nasilja, okrivljavanje žrtava i simplificiranje nasilja česti u stavovima javnosti, što je rezultat česte izloženosti senzacionalističkom prikazu nasilja u medijima, pokazalo je istraživanje.

Unatoč negativnim efektima, žene koje su doživjele rodno utemeljeno nasilje vrlo pomno prate medijske izvještaje o istom, najčešće zbog osobnog iskustva i identifikacije sa žrtvama. Posebno ih pogađaju komentari na društvenim mrežama ispod medijskih članaka, koje smatraju neophodnim čitati, iako im to izaziva frustraciju i bijes. Naglašavaju kako im je teško ograničiti vrijeme provedeno u iščitavanju komentara, često se osjećaju preplavljene negativnim mišljenjima i neprimjerenim reakcijama. Neke od ispitanica govore da je njihova potreba za praćenjem ovih tema postala gotovo opsesivna, dok druge povremeno odlučuju ograničiti izloženost kako bi zaštitile svoje mentalno zdravlje, kažu i CGI-ju.

Seksistički i stereotipni prikazi žena u medijima pridonose normalizaciji nasilja i dodatnoj stigmatizaciji žrtava. Istraživanje je također pokazalo da učestala izloženost banaliziranju nasilja, romantiziranju femicida, i prikazivanju žrtava kao fatalističkih ili krivih za nasilje koje su doživjele, smanjuje prirodne reakcije uznemirenosti i suosjećanja za žrtve. Istovremeno, počinitelji su često prikazani kao ugledni članovi društva, što doprinosi nevjerici da su počinili nasilna djela. Sudionice koje su doživjele više nasilja imale su snažnije i negativnije reakcije na ovakve medijske sadržaje.

Rezultati istraživanja jasno ukazuju na potrebu za etičnijim i odgovornijim medijskim izvještavanjem o rodno utemeljenom nasilju, kao i ženama općenito.

Senzacionalistički, seksistički i neprimjereni medijski sadržaji produbljuju osjećaje straha, nepovjerenja i beznađa među žrtvama, te smanjuju njihovu spremnost za prijavljivanje nasilja i traženje pomoći. Nužno je podići svijest o posljedicama takvog izvještavanja i poticati medije na prikazivanje ovih tema s više empatije i razumijevanja prema žrtvama, kažu u CGI-ju te navode nekoliko citata sudionica istraživanja: “Žena je uvik kriva i kad je kriva i kad nije kriva, žena je kriva”, “Fokus nije na činu nasilja, nego kako je ona pridonijela tome da se to dogodi”, “Svaki put se uznemirim zapravo na svako nasilje koje bude tako u medijima. Ne mogu to izbaciti iz glave i svaki put opet proživim sve to svoje”, “Fatalne, atraktivne” vs. „Poduzetnik, ministar, uzorni vjernik, otac dvoje djece”, „”Ide se na to da bude nevjerojatno da bi on bio nasilnik uopće”, “Susjedi su rekli da su bili divna obitelj.”

Cijelo istraživanje dostupno je OVDJE.

Istraživanje je provedeno u sklopu projekta “Seksizam naš svagdašnji” koji provodi Centar za građanske inicijative Poreč, a podržava ga Zaklada Solidarna kroz Fond za žene u sklopu Programskih potpora za OCD-e.

Dodatno, CGI je proveo analizu rada Vijeća za elektroničke medije u području diskriminacije na temelju spola, rodnog identiteta i spolne orijentacije. Analiza ukazuje na niz ozbiljnih nedostataka u postupanju s prijavama za diskriminaciju u medijima. Nedostatak transparentnosti, nedorečenost u tumačenju zakona te odsutnost sankcija za diskriminatorni sadržaj stvaraju okruženje koje potencijalno podržava i normalizira takvo izvještavanje. Ovo propuštanje Vijeća da dosljedno reagira na prekršaje negativno utječe na žrtve nasilja i diskriminacije te šalje pogrešne signale medijima, kažu u Centru za građanske inicijative Poreč.

Analiza je dostupna OVDJE.

 

Ugašeni radio 101 bez imovine i novca na računima

0

Trgovački sud u Zagrebu je u postupku za utvrđivanje pretpostavki za otvaranje stečaja Radija 101 zaprimio dopis odvjetnice koji zastupa tu tvrtku u kojem se ističe da bivši vlasnik Thomas Alexander Thimme više ne zastupa tvrtku i da Radio 101 nema imovinu i novca na računima.

Dopis je uslijedio nakon što je sud sredinom lipnja naredio odgovornoj osobi Radija 101 Thomasu Alexanderu Thimmeu da u roku od osam dana dostavi pisano izvješće o financijsko-gospodarskom stanju tvrtke u kojem će, među ostalim, biti naznačeni podaci o imovini dužnika.

Prije svega, sud je zatražio popis nekretnina i pokretnina te gdje se nalaze, ali i gdje se nalaze i kome pripadaju tuđe stvari na kojima dužnik ima određena imovinska prava.

Osim toga, zatražen je i pisani odgovor bivšeg vlasnika ima li Radio 101 d.o.o. kakvu novčanu ili koju drugu tražbinu, koja druga prava čine imovinu dužnika, ima li na računima dužnika i kod koga novac te ima li dužnik kakvu drugu imovinu.

No, u podnesku odvjetnice Lane Popadić Katić, navodi se da “Thomas Alexander Thimme nije ovlaštena osoba za zastupanje dužnika pa isti niti ne može postupiti po naloženom”. Ističe i da je osnivač Radija 101 – tvrtka Impossibile Egressus d.o.o. brisana iz sudskog registra lani u kolovozu te da je Thomas Alexander Thimme dao ostavku i prije toga.

“Također se navodi, prema saznanjima iako nije osoba koja ih ima, kako Radio 101 d.o.o. nema imovine, pokretne ni nepokretne kao i novčanih sredstava na računima”, zaključuje se u dopisu odvjetnice.

Postupak za utvrđivanje pretpostavki za otvaranje stečaja Radija 101 d.o.o. bio je pokrenut u svibnju na prijedlog vjerovnika Ilka Dugandžića koji potražuje preko 41.000 eura. Tada je i Thimme bio prvi puta pozvan da prijavi imovinu Radija 101.

Stojedinica prestala emitirati 2021. nakon 37 godina

No, osim naredbe vlasniku, Trgovački sud u Zagrebu pozvao je Državni zavod za intelektualno vlasništvo (DZIV) da za potrebe ovog stečajnog postupka dostavi uvjerenje je li Radio 101 upisan kao nositelj žiga, patenta ili nekog drugog prava industrijskog vlasništva.

Trgovački sud u Zagrebu 2022. prekinuo je predstečaj Radija 101 d.o.o., bivšeg koncesionara frekvencije 101 MHz, do pravomoćne presude Upravnog suda o tužbi protiv rješenja kojim je ta koncesija bila dodijeljena Top Radiju d.o.o.

Vlasnik Radija 101 Thomas Alexander Thimme još je sredinom listopada 2021., nakon prestanka emitiranja, zatražio produljenje roka za otvaranje predstečaja navodeći da plan restrukturiranja tvrtke namjerava dopuniti uz planirano vraćanje koncesije za emitiranje radijskog programa.

U dokumentaciji za pokretanje predstečaja bile su navedene i obaveze Radija 101 prema kreditorima, najviše – čak 7.3 milijuna kuna prema tvrtki Impossibile Egressus kojoj je na čelu Thimme, a i on je osobno naveden kao kreditor koji potražuje oko 33.000 kuna.

Kao kreditori navedeni su berlinski Power radio i zagrebački My power station, prijavljen na istoj adresi kao i Radio 101, s nešto više od 1,5 milijuna kuna nepodmirenih obaveza.

Radio 101 prestao je emitirati nakon 37 godina 31. svibnja 2021. u ponoć nakon što mu u svibnju nije bila produljena koncesija zbog nepotpune dokumentacije.

Monitor medijskog pluralizma 2024.: Hrvatska među tri najgore po uvjetima rada novinara

0

Najnovije izvješće “Monitora medijskog pluralizma” MPM-a za 2024. godinu, koje je objavio Centar za medijski pluralizam i medijske slobode (CMPF), pokazuje sveukupno pogoršanje situacije medijskog pluralizma diljem Europe. Nažalost i Hrvatska je u 2024. ostala u skupini visoko rizičnih zemalja u kojima nije u potpunosti zajamčen pristup raznolikim i neovisnim izvorima informacija. Koliko loše stoji Hrvatska pokazuje i činjenica da je po uvjetima rada novinara u skupini s Crnom Gorom i Rumunjskom najgora. Od 32 analizirane europske zemlje, samo u njih sedam stanje je zadovoljavajuće: Njemačka, Švedska, Danska, Nizozemska, Belgija, Finska i Litva.

Zaštita novinarske profesije. Sigurnost novinara, uvjeti njihovog rada i pravne prijetnje s kojima se suočavaju, digitalna sigurnost bili neki od ključnih kriterija koji su bili istraživani u Izvješću. Kako se navodi opći trendovi pokazuju sve veće komercijalno i političko uplitanje u medije. Izvješće također pokazuje pasivnost europskih vlada i medijskih kompanija pred ovom demokratskom prijetnjom.

Studija je procjenjivala rizik za medijski pluralizam u 32 europske zemlje: 27 država članica EU-a i pet zemalja kandidatkinja. Izvješće dokumentira zdravlje medijskih ekosustava, detaljno iznoseći prijetnje pluralizmu i slobodi medija, a pokazalo se da su zemlje s najvećom stopom rizika i dalje Turska, Mađarska, Albanija, Srbija, Rumunjska i Crna Gora.

Nerazvijeni tržišni pluralizam i politička neovisnost

Kada je u pitanju Hrvatska za nju je izrečena ocjena srednjeg rizika u osnovnoj zaštiti (53 posto), političkoj neovisnosti (60 posto) i društvenoj uključivosti (59 posto), a doseže visok rizik u području tržišnog pluralizma (68 posto). Rezultati po područjima tek neznatno variraju u usporedbi s prethodnom godinom i nije bilo značajnijih sustavnih promjena koje bi zahtijevale izrazitije povećanje ili smanjenje rizika. Cijelo izvješće za Hrvatsku možete pročitati ovdje.

Naglašeno je da se u Hrvatskoj neki problemi i dalje ne rješavaju sustavno, uključujući zlouporabu optužbi za klevetu i tužbe SLAPP-a, nominacije i imenovanja za regulatorna tijela i javni medijski servis, nerazvijenu politiku prema digitalnim medijima, nedostatak transparentnosti i podataka o održivosti medija, lošu samoregulaciju novinarstva i uređivačku neovisnost, društvenu uključenost ustavno priznatih i nepriznatih manjina, fragmentiranu i nerazvijenu politiku medijskog opismenjavanja.

Kao i prethodnih godina, pokazatelj visokog rizika u osnovnoj zaštiti je sama novinarska profesija, standardi i zaštita. Prema istraživanju HND-a (2023.) u svibnju 2023. bilo je aktivno 945 tužbi protiv novinara, od čega se 910 odnosi na optužbe za klevetu. Osim široj javnosti nepoznatih fizičkih osoba, tužitelji su često iz javnog i političkog života, uključujući političare na vlasti, pravne osobe i suce. Hrvatska je na ljestvici slobode medija Reportera bez granica (RSF, 2023.) zauzela 42. mjesto. Nominacijski postupak glavni je problem neovisnosti jedinog hrvatskog medijskog regulatora (nadležnog za elektroničke medije, a ne za tiskane niti digitalne usluge prema DSA). Hrvatski sabor imenuje predsjednika i ostale članove Vijeća za elektroničke medije na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, ostavljajući prostor za izravni politički utjecaj.

U području političke neovisnosti visokorizični pokazatelji uključuju političku neovisnost medija i uređivačku autonomiju. Politička ovisnost vidljiva je u svim vrstama medija, a posebice na regionalnoj i lokalnoj razini. Zbog općeg nedostatka izvora prihoda i financijske stabilnosti, mediji mogu ovisiti o financiranju iz izvora gradske ili županijske lokalne samouprave.

Pokazatelji uredničke autonomije i političke nezavisnosti medija također su i dalje izloženi visokom riziku. Audiovizuani mediji, online platforme i izbori te regulacija državnih resursa i potpora medijskom sektoru ostaju pokazatelji niskog odnosno srednjeg rizika. Nezavisnost javnih medijskih servisa također je pod srednjim rizikom.

Smanjiti utjecaj države

U istraživanju se iznose posebne preporuke i za Hrvatsku te navodi kako se treba osigurati da se optužbe za klevetu u Kaznenom zakonu ne zloupotrebljavaju za ograničavanje slobode izražavanja. Također treba smanjiti utjecaj države na imenovanje članova Vijeća za elektroničke medije.

Isto tako Vijeće za elektroničke medije i Hrvatska gospodarska komora trebali bi poboljšati svoje strategije prikupljanja podataka kako bi bolje razumjeli i regulirali digitalno gospodarstvo, posebice u području medija. Unaprijediti ograničenja koncentracije u Zakonu o medijima i Zakonu o elektroničkim medijima kako bi se vrednovali udjeli u publikama.

Treba razviti mehanizme neovisnog nadzora nad provedbom medijskih statuta i smanjiti komercijalni utjecaj na uređivačku politiku. Kada je u pitanju politička neovisnost ističe se da je ograničenja vlasništva nad medijima u Zakonu o elektroničkim medijima i Zakonu o medijima potrebno pobliže uskladiti sa Zakonom o sprječavanju sukoba interesa. Zakon o Hrvatskoj radioteleviziji treba izmijeniti kako bi se promijenio postupak imenovanja na rukovodeća mjesta i smanjilo političko uplitanje.

Nužno je razviti učinkovitiji sustav izvješćivanja o državnom oglašavanju. Zakon o medijima i Zakon o elektroničkim medijima treba izmijeniti i dopuniti odredbama koji posebno štite od političkog utjecaja i osiguravaju autonomiju u imenovanju i razrješenju glavnih urednika.

Po pitanju društvene uključivost treba adresirati društvenu uključivost manjina koje nisu priznate ustavnim zakonom. Izraditi nacionalnu strategiju razvoja medijske pismenosti, jačajući formalno i cjeloživotno obrazovanje u medijima. Razviti sveobuhvatnu politiku pristupačnosti medija za osobe s invaliditetom te nadzirati primjenu nove politike rodne ravnopravnosti na HRT-u.

Upitna uređivačkla neovisnost

Inače. izvješće “Monitora medijskog pluralizma” MPM-a za 2024. , pokazuju da nijedna od analiziranih zemalja nije slobodna od rizika za medijski pluralizam, a još jedan alarmantan trend koji proizlazi iz izvješća tiče se uređivačke neovisnosti, koja ove godine bilježi povijesno visokorizičnu razinu. Komercijalni pritisci ugrožavaju uređivačku neovisnost, a vlasnici medija i oglašivači utječu na izvještavanje.

“Loši radni uvjeti, napadi na novinare u online okruženju i vlade koje ne ispunjavaju svoje pozitivne obveze prema medijima i dalje su najhitniji problemi”, navodi se u izvješću.

Što se tiče uvjeta rada novinara u Izvješću stoji da unutar podindikatora radnih uvjeta, kao i prošle godine, samo su Danska, Njemačka, Irska i Švedska ocijenjene kao niskorizične, dok je 13 od 32 zemlje ocijenjeno visokorizičnim (Albanija, Austrija, Hrvatska, Grčka, Mađarska, Italija , Latvija, Crna Gora, Rumunjska, Srbija, Češka, Republika Sjeverna Makedonija i Turska). Među zemljama koje su ocijenjene visokim rizikom, Hrvatska, Crna Gora i Rumunjska imale su ocjenu od 97%, što je najviša moguća razina rizika korištena u MPM metodologiji. Izvješće kaže da je “vrijedno primijetiti vrlo velik broj visokorizičnih zemalja za ovaj podindikator, u usporedbi s drugim pitanjima koja se analiziraju u MPM-u”.

Fizička sigurnost još je jedan podindikator temeljan za ocjenu preduvjeta za slobodno novinarstvo. U MPM2024, osam zemalja (tri više nego prošle godine) ocijenjeno je visokorizičnim: Bugarska, Francuska, Grčka, Poljska, Španjolska, Srbija, Nizozemska i Turska. Napadi i zastrašivanja ponekad dolaze od najviših političara pa je tako u Slovačkoj, na primjer, ocjena rizika za ovaj podindikator značajno porasla ove godine, s obzirom na kontinuirani trend ove vrste zastrašivanja. U studenom 2023. premijer Robert Fico napao je četiri velika medija označivši ih kao neprijatelje i neprijateljske medije. U Latviji, „novinari su redovito u javnim intervjuima priznavali da su određeni političari pokušavali redovito napadati novinare smatrajući da će tijekom rata [u Ukrajini] profesionalno novinarstvo predstavljati državnu i/ili stvarnu političku poziciju, umjesto da pokušava pružiti profesionalni sadržaj i različitost mišljenja. Ovi napadi političara i politički angažiranih korisnika platformi društvenih mreža stvorili su rizike od autocenzure, povećali mržnju prema novinarima i naštetili raznolikosti sadržaja”.

Preporuke

U svojim zaključcima MPM iznosi preporuke i izvješće poziva države i javne vlasti:

-poboljšati uvjete rada novinara donošenjem zakonskih okvira koji omogućuju bolje uvjete rada u sektoru. To bi uključivalo proširenje javnih shema socijalne zaštite na sve osobe koje se profesionalno bave novinarstvom (bilo da su redovno zaposleni ili slobodnjaci) i poticanje kolektivnog pregovaranja za uvođenje novih vrsta ekonomske zaštite od pada tržišta.

-promicati sigurnost novinara podizanjem svijesti među državnim institucijama (npr. pravosuđe i policija) o važnosti medija za demokraciju, te izbjegavanjem neopravdanih uhićenja i nekažnjivosti za zločine koji su povezani s novinarstvom.

-poticati suradnju države i medija u osiguravanju sigurnosti novinara, npr. organizirati obuku o ponašanju tijekom praćenja prosvjeda ili drugih visokorizičnih događaja; potaknuti novinare da osude zastrašivanja i napade koje primaju kao posljedicu svog posla; uspostaviti sustavne sustave praćenja SLAPP-ova i drugih oblika napada na novinare, s posebnim osvrtom na rodnu dimenziju ovih prijetnji.

-osuditi napade političke elite na novinare.

-za provedbu Preporuke Europske komisije “o osiguravanju zaštite, sigurnosti i osnaživanja novinara i drugih medijskih djelatnika u Europskoj uniji”.

-promicati provedbu učinkovitog pravnog okvira protiv SLAPP-a koji je u stanju spriječiti proizvoljne i nezakonite pokušaje ušutkavanja legitimnih profesionalnih novinarskih aktivnosti i aktivnosti civilnog društva, uključujući dopuštanje sucima da ekspeditivno odbace neutemeljene tužbe protiv novinara i branitelja ljudskih prava. Načela i prakse sadržane u Direktivi EU protiv SLAPP-a iz 2024. za prekogranične zlonamjerne tužbe i u Preporuci Vijeća Europe CM/Rec(2024)2 „o suzbijanju korištenja strateških tužbi protiv sudjelovanja javnosti (SLAPP-ovi)” trebale bi biti maksimalno uzete u obzir i u nacionalnom pravnom poretku.

-kako bi se izbjegla uporaba špijunskog softvera i drugih intruzivnih tehnologija za nadzor novinara i drugih javnih nadzornika, čak i izvan ograničenja postavljenih čl. 4. Europskog zakona o slobodi medija (EMFA).

-Izvješće također poziva medijske tvrtke “da osiguraju pristojne radne uvjete za svoje zaposlenike, npr. izbjegavaju prisiljavanje novinara da postanu samozaposleni iako priroda njihove suradnje oponaša standardne ugovore o radu na puno radno vrijeme”.

Direktor CMPF-a Pier Luigi Parcu istaknuo je da je u deset godina provedbe Monitora medijskog pluralizma uočena pojava brojnih novih izazova paralelno s digitalnom transformacijom. – Danas, više nego ikad, postoji prijeka potreba za podrškom novinarstvu i medijskom pluralizmu. Radujemo se procjeni učinaka Europskog zakona o slobodi medija u državama članicama i pozivamo vlade da se obvežu zaštititi slobodu medija kao stup naše demokracije, kazao je Parcu.

Komentirajućui rezultate ovog istraživanja predsjednica EFJ_a Maja Sever istaknula je da strašno za primijetiti da se situacija medijskog pluralizma pogoršava iz godine u godinu, a da većina europskih vlada ili medijskih kompanija ne poduzima potrebne mjere da zaustave to pogoršanje. – EFJ je godinama pozivao na ove mjere. Izvješće MPM ima tu prednost da upire prstom u one koji su odgovorni za ovu pasivnost: što javne vlasti čekaju da očuvaju pravo građana na pristup neovisnim i pluralističkim informacijama? Nastavit ćemo osuđivati ​​najoštrije moguće one donositelje političkih odluka koji djeluju kao grobari slobode tiska, bilo aktivno ili svojom krivom pasivnošću, navela je Sever.

Analiza ARTICLE 19 pokazala: “LEX AP” pada na testu Europskog suda za ljudska prava

0
Foto Nikola Šolić

Article 19, međunarodna organizacija koja promovira slobodu izražavanja i dio je uglednoga konzorcija Media Freedom Rapid Response (MFRR), poziva hrvatske vlasti da u cijelosti povuku sporni članak 307. a Kaznenog zakona, poznatiji kao “Lex AP”, jer predstavlja značajnu prijetnju slobodi izražavanja te se mora hitno ponovo razmotriti.

Također, “Lex AP” ne bi prošao trodijelni test Europskog suda za ljudska prava, kojim se ispituje nužnost ograničenja slobode govora. Ekipa Article 19 koja se bavi analizom zakona i politika ocijenila je kako uvođenje članka 307. a predstavlja nerazmjerno miješanje u slobodu govora te ograničava mogućnost novinara i drugih aktera da objavljuju informacije od iznimnog javnog značaja. Dodatno, Article 19 ovakve izmjene smatra suprotnima međunarodnim standardima slobode izražavanja.

Foto: HND/ Nikola Šolić

Suprotno argumentaciji vladajućih da je riječ o zakonskom rješenju kakvo postoji u većini zemalja članica Europske unije, Article 19 ustvrdio je da bi se Hrvatska pri ograničavanju otkrivanja informacija o kaznenim istragama radi zaštite prava na pošteno suđenje i nepristranosti pravosuđa trebala voditi standardima razvijenim u praksi Europskog suda za ljudska prava. Taj sud u svojoj ocjeni opravdanosti, odnosno neopravdanosti miješanja vlasti u nečiju slobodu izražavanja u svakom slučaju, bez iznimke, primjenjuje trodijelni test kojim ispituje nužnost ograničenja slobode govora te postoji li za takvo ograničenje pretežita društvena potreba i proporcionalnost sankcija. Sporni članak 307. a, prema analizi Articlea 19, pada na sva tri dijela.

Nužnost ograničenja

Article 19 napominje da Kazneni zakon već štiti tajnost i integritet pravosudnog postupka. Povreda tajnosti sudskog postupka i odavanje “profesionalne tajne” već se, naime, kažnjava. Stoga smatraju da nema potrebe za uvođenjem još jednog kaznenog djela jer će neminovno biti kontraproduktivno, odnosno ograničit će pristup informacijama.

Navedene izmjene KZ-a također zanemaruju mogućnost da otkrivene informacije već mogu biti dostupne u javnom prostoru, čime se eliminira potreba za zabranom njihova otkrivanja. Kao što pokazuje sudska praksa Europskog suda za ljudska prava, dopušteno je ograničiti otkrivanje samo u onoj mjeri u kojoj može značajno ometati ključni element pravosudnog procesa kao što je nepristranost sudaca ili presumpcija nevinosti.

Pretežita društvena potreba

Unatoč odredbi kojom se isključuje kažnjavanje novinara i otkrivanje informacija s ciljem zaštite žrtava kaznenih djela, postoji opasnost da se pojam novinarstva tumači usko i isključuje rad freelancera, blogera, aktivista za ljudska prava i drugih koji obavljaju novinarsku funkciju.

Article 19 dijeli zabrinutost Hrvatskog novinarskog društva (HND) zbog izmjena KZ-a koje potencijalno onemogućavaju novinare u prikupljanju informacija o kaznenim istragama. To bi potencijalno moglo dovesti do smanjenja broja medijskih izvještaja i smanjiti pristup javnosti relevantnim informacijama o kaznenim procesima i istragama koje su u tijeku. Strah od kaznenog progona pokolebat će potencijalne zviždače da otkriju slučajeve kršenja ljudskih prava, korupcije i zloupotrebe ovlasti, smatra Article 19. Također, kako se trenutno tumači, iznimka javnog interesa ovisi o pragu ‘prevladavajućeg’ javnog interesa, što otvara daljnju mogućnost zloupotrebe vlasti.

Proporcionalnost sankcija

Posezanje za kaznenim pravom da bi se reguliralo otkrivanje informacija problematično je samo po sebi, smatra Article 19. Postoje održive alternative koje bi mogle zaštititi integritet pravosudnog procesa, a da se ne pribjegava kaznenim sankcijama. Nadalje, zatvorska kazna kao primjenjiva sankcija krajnje je nerazmjerna i sigurno će obeshrabriti razne dionike iz kaznenog pravosuđa da se druže s novinarima ili prijavljuju potencijalna kršenja i zloupotrebe u pravosudnom sustavu.

Cjelovitu analizu pronađite na linku.

HND: Bartulica pokrenuo linč na kolegu Dimitrijevića da bi izbjegao neugodna pitanja o imovini

0

Hrvatsko novinarsko društvo (HND) oštro osuđuje istup saborskog zastupnika Domovinskog pokreta (DP) Stephena Nikole Bartulice, koji je kolegu Andreja Dimitrijevića, novinara portala Faktograf, lažno optužio za maltretiranje pred djecom samo zbog toga što mu se nije svidjelo pitanje koje mu je postavio. Pritom je Bartulica u svojim statusima na društvenim mrežama objavio i fotografiju novinara koji mu se, kako navodi, obratio dok su mu djeca sjedila u automobilu. Kolega Dimitrijević, međutim, ima dokaze da djeca zastupnika Bartulice nisu bila prisutna u trenutku kada mu se predstavio kao novinar i upitao ga zašto u imovinskoj kartici nije prijavio ni automobil koji vozi. Svoju djecu u ovaj je javni poziv na linč jednog novinara uključio sam Bartulica.

Foto: HND/ Nikola Šolić

Riječ je tek o posljednjem u nizu obračuna u ratu koji Bartulica vodi protiv novinara nakon što je kolega Ilko Ćimić na portalu Index istrage objavio podatke njegove imovinske kartice. Iz tih je podataka vidljivo kako Bartulica skriva kuću za koju je podigao kredit u iznosu od 300.000 eura, a da bi izbjegao pitanja o podrijetlu svoje imovine. Umjesto da javnosti objasni tko ga financira, što je kao zastupnik u Hrvatskom saboru i po zakonu obavezan učiniti, Bartulica se obrušava na novinare i optužuje ih za “medijsko zlostavljanje” pritom i dalje uporno izbjegavajući legitimna pitanja o tome čije interese u Saboru zapravo zastupa jer teško je povjerovati u to da uspijeva preživjeti od prihoda koje je prijavio u svojoj imovinskoj kartici.

Bartuličin obračun s novinarima također je jedan u nizu sličnih koje u posljednje vrijeme dolaze od njegovih stranačkih kolege iz DD-a. U nizu napada na novinare i medije, koji su se intenzivirali s početkom poslijeizbornih pregovora te stranke s HDZ-om o sastavljanju nove vlade, posljednji je današnji predsjednika DP-a Ivana Penave, koji je ponovo napao tjednik Novosti označivši ga kao “podvalu” koja živi od “naših novaca”.

HND upozorava Bartulicu, ali i njegove stranačke kolege te sve političare koji pokušavaju pobjeći od odgovornosti tako da  prozivaju novinare i stavljaju im metu na čelo, da ih smatramo odgovornima za sve veći broj sve opasnijih prijetnji našim kolegicama i kolegama. Javno izgovorena riječ nosi sa sobom i odgovornost.

Za Izvršni odbor Hrvatskog novinarskog društva

Hrvoje Zovko, predsjednik HND-a

Chiara Bilić, potpredsjednica HND-a

Dragutin Hedl, potpredsjednik HND-a

Uprava prekinula kolektivne pregovore u Hanza mediji

0
Source: SNH

Sindikata novinara Hrvatske i Sindikata grafičara i medija zaprimili su kratku obavijest Pregovaračkog odbora HANZA MEDIJE doo da raskidaju kolektivno pregovaranje za sklapanje Kolektivnog ugovora. priopćili su iz Sindikata novinara Hrvatske.

Na upit SNH-a zašto je došlo do prekida pregovora iz Hanza Media je odgovoreno sljedeće: “Hanza Media je ušla u kolektivne pregovore u dobroj vjeri s namjerom poboljšanja položaja zaposlenika. Tijek i način vođenja pregovora, kao i pojedini prijedlozi, naročito vezani uz materijalna prava zaposlenika, uvjerili su nas da je u ovome trenutku nemoguće postići suglasje pregovaračkih strana o ključnim pitanjima, stoga smo odlučili prekinuti pregovaranje do daljnjega. To ne znači da će prestati naša nastojanja usmjerena na unaprjeđenje položaja zaposlenika Društva” ”

U Sindikatu pak ističu da je četiri mjeseca pregovora koji su se sa strane Sindikata činili konstruktivnim uprava Hanza Media iznenada i jednostrano prekinula pregovaranje. – Pregovarački tim sindikata nada se da će poslodavac ubrzo promijeniti stajalište i ponovno krenuti u pregovore. Prema Zakonu o radu upravo kolektivni ugovor treba biti temeljni način reguliranja prava radnika, prije pravilnika o radu, a jedan od prioritetnih ciljava Europske unije da se preko 80% radnika pokrije kolektivnim ugovorima. Poboljšanje materjalnih prava radnika/ca jedan je od najvažnijih ciljeva našeg sindikalnog rada, i vjerujemo da će i poslodavac prepoznati važnost socijalnog dijaloga i prava radnika da se čuje i uvažava glas njihovih predstavnika, te vjerujemo da ćemo uskoro ponovo sjesti na pregovarački stoli i razgovarati o sklapanju Kolektivnog ugovora za radnike Hanza Media, stoji u priopćenju SNH-a.