Europska komisija danas je odgovorila na HND-ov dopis u kojem HND izražava zabrinutost zbog mogućih posljedica uvođenja novog kaznenog djela na rad novinara. Kako navode u odgovoru, pomno su pratili razvoj događaja, osobito u sklopu priprema za Godišnje izvješće Komisije o vladavini prava.

U odgovoru Europske komisije također se navodi da su upoznati i s otvorenim pismom HND-a i urednika 19 redakcija hrvatskih medija te će nastaviti vrlo pažljivo pratiti relevantna kretanja u Hrvatskoj s obzirom na praktične posljedice nedavnih izmjena Kaznenog zakona.

Podsjetimo kako Hrvatsko novinarsko društvo smatra da su izmjene Kaznenog zakona o neovlaštenom otkrivanju informacija iz istraga, kolokvijalno zvane „Lex AP“ opasne za slobodu medija i pravo javnosti da bude informirana. HND-u je članak 307.a Kaznenog zakona „Neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje“ neprihvatljiv i traženo je njegovo povlačenje.

Zbor znanstvenih novinara Hrvatskog novinarskog društva uputilo je deset pitanja o sustavu znanosti i znanstvenoj politici svim političkim strankama u našoj zemlji. Sve odgovore koji pristignu do početka predizborne šutnje Zbor će objavljivat na web stranicama HND-a, redoslijedom kojim će pristizati.

-Nadamo se da će naše političke stranke iskoristiti ovu priliku da predstave svoje viđenje problema u sustavu znanosti i širu javnost izvijeste o rješenjima koja planiraju ponuditi nakon izborne pobjede, navode iz Zbora znanstvenih n ovinara HND-a. Pitanja donosimo u nastavku:

1) Kad osvojite vlast, koju osobu bi vaša stranka predložila za ministra znanosti i obrazovanja? Dodatno, koju osobu biste, neovisno o njezinoj stranačkoj pripadnosti odnosno nepripadnosti, voljeli vidjeti na čelu tog ministarstva?

2) Znate li koliki postotak BDP-a RH izdvaja za znanost i istraživanja u RH i na kojem smo mjestu po tome u EU? Mislite li povećati taj postotak nakon što dobijete izbore?

3) Kako ocjenjujete važnost bazičnih znanosti u odnosu na primijenjene, te kako ćete postaviti omjer u financiranju te dvije kategorije kad postanete dio izvršne vlasti?

4) Koja su dva goruća problema sustava znanosti u RH koja vidite i što će vaša stranka napraviti kao dio vladajuće koalicije nakon izbora da ih riješi?

5) Kojim mjerama ćete kao dio vlasti zaustaviti odljev mladih i visokoobrazovanih kadrova u inozemstvo, s naglaskom na osobe koje su već dio sustava znanosti i visokog obrazovanja?

6) Zašto je u našoj zemlji tek nekoliko projekata dobilo potporu prestižnog ERC fonda, rezerviranog samo za najperspektivnije znanstvene projekte na području EU, dok ih u našem neposrednom susjedstvu čak i pojedine znanstvene institucije imaju višestruko više od nas?

7) Slažete li se da je jedan od velikih društvenih problema kod nas i u svijetu pad povjerenja javnosti u znanost i jačanje pseudoznanosti? Ako da, na koji će način vaša stranka u Vladi usmjeravati državnu politiku prema rješenju tog velikog problema?

8) Kojim mjerama ćete osigurati poticanje transfera novih tehnologija iz sustava znanosti u gospodarstvo? Smatrate li da bi izdvajanje sektora znanosti iz ministarstva znanosti i obrazovanja i formiranje samostalnog ministarstva znanosti i tehnologije moglo pomoći u tome?

9) Na koji način ćete u vladajućoj koaliciji iskoristiti potencijal stručnosti, kompetencija i iskustava koji posjeduju zaposlenici u sustavu znanosti i visokog obrazovanja kod unapređivanja legislative, uvođenje novih regulativa, ali i općenito donošenje ispravnih odluka temeljenih na činjenicama i znanosti?

10) Zalažete li se za povećanje udjela programa HRT-a posvećenog znanosti, s obzirom na to da je takvog programa iz godine u godinu sve manje, i hoćete li takvu obvezu uvesti u Zakon o HRT-u?

Hrvatsko novinarsko društvo osuđuje neprimjereno ponašanje saborskog zastupnika Veljka Kajtazija prema novinarki Hrvatske radiotelevizije Hani Gelb.

Na snimanju na Međunarodni dan žena u Savezu Roma Kali Sara saborski zastupnik se kolegici Gelb obraćao neprimjereno i povišenim tonom. Bila je to kulminacija njegovog neprihvatljivog ponašanja prema kolegicama i kolegama iz emisije “Prizma”, koji pokušavaju konstruktivno izvještavati o manjinama u Hrvatskoj, a čime zastupnik Kajtazi nije bio zadovoljan pa tako već godinama ne daje izjave za navedenu emisiju.

Ovakvo ponašanje je nedopustivo za ikoga, a osobito za saborskog zastupnika, prema ikome, a posebice ženi, i to novinarki koja samo obavlja svoj posao. Zato Hrvatsko novinarsko društvo pruža punu potporu kolegici Hani Gelb, koja profesionalno i pošteno radi svoj posao.

Hrvatsko novinarsko društvo poziva i vodstvo HRT-a da osudi ponašanje zastupnika Kajtazija i zaštiti kolegicu Hanu Gelb.

Gordana Škaljac Narančić, predsjednica HND-ova ogranka na Hrvatskoj televiziji

Hrvoje Zovko, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva

Apeliramo još jednom na saborske zastupnike da odbace Zakon opasnih namjera, koji je udar na profesiju, novinare, medije, zviždače i javnost. A ako se ovaj sramotni zakon usvoji HND će se i nadalje boriti protiv LEX AP-a i protiv bahatih hrvatskih političar, kazano je uoči glasovanja u Hrvatskom saboru o izmjenama Kaznenog zakona na konferenciji za novinare Hrvatskog novinarskog društva, na kojoj su govorili predsjednik HND-a Hrvoje Zovko i potpredsjednica Chiara Bilić.

Zovko je također upozorio i osudio jučerašnje skandalozno i sramotno ponašanje premijera Plenkovića prema novinarki N1 televizije Miri Moralić istaknuvši kako je takav način komunikacije nedopustiv, a naročito kada se uzme u obzir funkcija koju AP obnaša. – Jedino suvislo što Andrej Plenković može napraviti je da se ispriča kolegici, ali nažalost s obzirom na njegov ego i dosadašnje ponašanje mislim da se to neće dogoditi, kazao je Zovko.

Predsjednik HND-a istaknuo je kako Plenković ne preza ni od emocionalnih ucjena i pokušava sve skupa dovesti pred svršen čin, kako bi Zakon prošao u zadnji tren, pred samo raspuštanje Sabora. – HND odbija LEX AP i poziva sve kolegice i kolege da nastave svoj rad u interesu javnosti kako bi spriječili otimačinu i hajdučiju koja se sprovodi, kazao je Zovko i podsjetio kako bi da je ovaj zakon na snazi novinarke i novinari koji su objavljivali prepisku Turudić – Rimac, odnosno Pleslić, već bili pod istragom i bili bi maltretirani.

Zovko je dodao kako je zastrašujuće i to da nitko od vladajućih nije demantirao da će se našim kolegicama i kolegama u slučaju istraga po novim odredbama famoznog članka 307. oduzimati laptopi, mobiteli, istraživati njihova privatna korespondencija. – Stoga će HND u svakom trenutku biti na raspolaganju svima koji se moguće nađu pod udarom ovog sramotnog zakona i bit će im pružena sva moguća pomoć, kazao je Zovko, koji je dodao kao Plenković svojim ponašanjem i postupcima sve više liči na dvojicu glavnih autokrata u Europi Vučića i Orbana.

Potpredsjednica HND-a Chiara Bilić nadovezala se kazavši kako je očita intencija premijera da želi uređivati hrvatske medije. – To je postala njegov opsesija, naročito u zadnje četiri godine, kada sugerira i ponavlja novinarima što bi trebala biti tema, a što netema. On misli da može govoriti novinarima što i na koji način da pišu, a kada mu novinari postave konkretna pitanja on ih napada, kao što je to bio svježi slučaj s kolegicom Moralić, kazala je Bilić koja se također osvrnula na sramotni nastup AP-a na jučerašnjoj konferenciji kada je mikrofone raspoređivao kao čunjeve. – To je nedopustivo i radi se o napadu na novinarska sredstva za rad. Odakle mu za to pravo? upitala se Bilić te dodala kako Plenković sve ove godine crt metu na čelo novinara, a sam LEX AP je rezultata takvog ponašanja vladajućih prema novinarima i javnosti.

Zovko je odgovarajući na upit o prijetnjama novinarima kazao kako u HND-ovoj evidenciji ima blizu stotinjak evidentiranih, što prijetnji što fizičkih napada na novinare, a da se svakodnevno suočavaju sa prijetnjama putem mailova ili društvenih mreža, koje su izvorište takve vrste napada prema novinarima za što je odgovoran političkih vrh svojim odnosom i ponašanjem prema novinarima i medijima.

– Poručujemo AP-u da ako se bilo što loše dogodi novinarima da ćemo ga smatrati direktno odgovornim za takvu situaciju, jer ga se od tog ne može amnestirati, naveo je Zovko, rekavši da je nevjerojatno da i nakon više od tri desetljeća političari ne razumiju i ne žele znati što je posao novinara i medija u demokratskim društvima.

Zovko je na kraju podsjetio i na HND-ovo otvoreno pismo hrvatskim građanima o opasnostima koje nose izmjene Kaznenog zakona. Pismo je supotpisalo 18 velikih medijskih redakcija, a svojim potpisom u međuvremenu pridružuile su se još neke redakcije. Poziva se također i sve druge redakcije da daju svoju potporu i podrže borbu protiv LEX AP, koji direktno ugrožava medijske slobode.

Pred odluku Hrvatskog sabora o izmjenama Kaznenog zakona kojima se uvodi novo kazneno djelo neovlaštenog otkrivanja sadržaja izvidne ili dokazne radnje Hrvatsko novinarsko društvo uputilo je sljedeće otvoreno pismo hrvatskim građanima, koje je supotpisalo 18 medijskih redakcija:

Hrvatsko novinarsko društvo (HND) obraća se svim građanima i građankama Republike Hrvatske otvorenim pismom u kojem još jednom upozorava na pogubnost donošenja izmjena Kaznenog zakona – poznatog i kao „Lex AP“ – za slobodu medija i pravo javnosti da bude informirana, a koji je Vlada RH uputila Hrvatskom saboru na usvajanje.

Članak 307.a Kaznenog zakona „Neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje“ za HND je neprihvatljiv te tražimo njegovo povlačenje.

Javnost mora znati da je uvođenje ovakvog zakonskog rješenja udar na novinarsku profesiju i javni interes te otvoreni napad na zviždače.

Da je takav Kazneni zakon trenutno na snazi, naše kolegice i kolege koji su danima objavljivali sadržaj poruka što su ih razmijenili bivša državna tajnica i izabrani glavni državni odvjetnik do sada bi već nekoliko puta bili saslušani na obavijesnim razgovorima.

Da je takav Kazneni zakon na snazi, hrvatska bi javnost bila prikraćena za cijeli niz afera koje su otkrile naše kolegice i kolege, a za koje građani i građanke moraju znati.

Iako je predlagatelj, kao jamstvo novinarima i novinarkama da neće biti izloženi represiji, u zakonski prijedlog ubacio javni interes kao razlog za isključenje protupravnosti te izrijekom isključio novinare kao moguće počinitelje, poticatelje ili pomagače u djelu neovlaštenog otkrivanja sadržaja izvidne ili dokazne radnje, to nije tako.

HND upozorava građanke i građane na zabrinjavajuću činjenicu da će se našim kolegicama i kolegama moći oduzimati mobiteli, laptopi i arhiva koja se u njima nalazi, kao što će se moći presretati i njihovi e-mailovi. Moći će im se pretraživati kuće i stanovi. U sklopu izvidnih radnji tužitelj, ili policajac, može pozvati novinara na obavijesni razgovor, i to ne jednom, nego toliko puta koliko smatra da mu treba. Može pribaviti izliste njegovih telefonskih kontakata, pozivati na razgovor kolege i urednike.

Kod ovakvog kaznenog djela cilj izvida je otkrivanje počinitelja, odnosno osobe koja je novinarima učinila dostupnim informacije od javnog interesa koje su se našle u određenom spisu, a novinarka ili novinar koji je objavio priču istražiteljima će biti trag od kojeg će krenuti.

Takvo postupanje rezultirat će time da će svaki potencijalni zviždač dobro promisliti prije nego što se obrati novinaru ako zna da će policija i tužitelji pretresati njegove kontakte i suradnike. Ako se to dogodi, svi ćemo ostati zakinuti za ključne informacije i HND je dužan na to ponovo upozoriti javnost.

HND poziva sve kolegice i kolege da i dalje objavljuju priče od javnog interesa profesionalno, kao što su to činili i dosad. HND će svakome tko se nađe pod udarom ovog zakona pružiti konkretnu pomoć.

Za Hrvatsko novinarsko društvo

Hrvoje Zovko, predsjednik

Chiara Bilić, potpredsjednica

Dragutin Hedl, potpredsjednik

Pismo supotpisuju:

Dražen Klarić, glavni urednik Večernjeg lista

Goran Ogurlić, glavni urednik Jutarnjeg lista

Ivan Buča, glavni urednik 24sata

Jelena Valentić, glavna urednica portala Telegram.hr

Sandra Lapenda Lemo, glavna urednica Slobodne Dalmacije

Andrea Radak, glavna urednica Novosti

Berislav Jelinić, glavni urednik Nacionala

Zdravko Milinović, glavni urednik Globusa

Igor Alborghetti, glavni urednik Expressa

Tihomir Ladišić, N1 Hrvatska

Silvija Šeparović, glavna urednica Yammata

Ines Brajević, glavna urednica Dalmatinskog portala

Dražen Majić, glavni urednik portala Istra24

Željka Gavranović, glavna urednica PlusPortala

Ivor Fuka, glavni urednik portala Lupiga

Davorka Blažević, glavna urednica portala Tris

Vedran Gvožđak, glavni urednik KAportala

Goran Gazdek, glavni urednik portala Virovitica.net

Hrvatska vlada pokušala je ograničiti pravo medija da zaštite svoje izvore i kritiziraju sudove i tužitelje, navodi Vijeće Europe u svom godišnjem izvješću o slobodi medija na kontinentu i dodaje da su radni uvjeti novinara u Hrvatskoj zabrinjavajući. Iako su broj ubijenih novinara i nasilje prema njima u padu, paneuropska organizacija je u svom izvješću objavljenom u utorak upozorila na prijetnje, pritiske i ograničenja u radu novinara diljem Europe.

Izvješće, napisano na gotovo stotinu stranica, izrađeno je u suradnji s Platformom za sigurnost novinara, koja okuplja niz novinarskih organizacija iz Europe.

Hrvatska se u njemu navodi na nekoliko mjesta, a najveću pozornost autora privukao je tzv. “lex AP”. Bude li novi hrvatski zakon o medijima usvojen, “primorat će novinare da se registriraju”, zabraniti im da „kritiziraju rad sudova i javnih tužitelja”, primorati ih da otkriju svoje izvore svom uredniku na zahtjev, uvesti pravo na odštetu onim osobama čije je ime objavljeno u medijima nakon „ilegalnog” stjecanja informacije te uvesti mjere medijskog vijeća koje će birati većina u parlamentu.

„Kritičari upozoravaju da će, ako bude usvojen, taj zakon dokrajčiti neovisno novinarstvo u Hrvatskoj i oblikovati novu eru medija pod državnom kontrolom, u neskladu s europskim standardima”, piše VE.

U dokumentu se navodi se istraživanje Monitora pluralizma medija, projekta koji sufinancira Europska unija, u kojem stoji da samo četiri od 32 analizirane europske zemlje imaju dobre radne uvjete za novinare: Danska, Njemačka, Irska i Švedska.

„Rezultati studije pokazuju posebno zabrinjavajuću radnu situaciju u Hrvatskoj, Mađarskoj, Crnoj Gori i Rumunjskoj, gdje novinari nemaju status zaposlenika te često ni adekvatnu socijalnu zaštitu”, piše VE.

Vijeće piše i o „teškim vremenima” za karikaturiste u Europi, navodeći između ostaloga i primjer tužbe protiv hrvatskog crtača Nikole Plečka, poznatijeg po pseudonimu Nik Titanik, kojeg je tužio bivši član uprave Dinama Krešimir Antolić.

U izvješću za 2024. Vijeće navodi najveće probleme za slobodu novinarstva: prijetnje i zastrašivanja, pritvaranja, restriktivne zakone, SLAPP i druge tužbe, preuzimanja medija i napade na javne servise. Naglašavaju se prijetnje političara i kriminalnih organizacija medijima, što nekad rezultira i fizičkim nasiljem.

Ove godine se navode i „nove prijetnje” profesiji poput umjetne inteligencije, utjecaja društvenih mreža, dezinformacija, represije izvještavanja o klimatskim promjenama te politička atmosfera radikalizacije i polarizacije.

S pozitivne strane, VE piše kako su europske institucije i niz zemalja pokazale da su shvatile ozbiljnost krize i prihvatile ključnu ulogu slobodnih medija kao javnog čuvara koji informira građane i poziva centre moći na odgovornost.

Na današnjem plenarnom glasanju u Europskom parlamentu usvojena je Anti-SLAPP direktiva kojom se postavljaju minimalni standardi za zaštitu od zlouporabe parnica u obliku SLAPP-ova, odnosno Strateških tužbi protiv sudjelovanja javnosti.

Koalicija protiv SLAPP-a u Europi ( CASE ) pozdravila je donošenje Direktive te pojašnjava kako odgovornost sada leži na državama članicama za izgradnju temelja postavljenih Direktivom protiv SLAPP-a i izradu učinkovitog nacionalnog zakonodavstva koje uključuje:

– Širok opseg koji pokriva i domaće SLAPP slučajeve te zahtjeve uređene kaznenim procesnim pravom ili u upravnim postupcima; Čvrsta jamstva u smislu mehanizma ranog otpuštanja za filtriranje SLAPP-ova; Zaštitne mjere u nacionalnom zakonodavstvu o naknadi štete s posebnim kriterijima, kao i nametanje znatnih novčanih kazni tužitelju za korištenje SLAPP-a za zastrašivanje javnih nadzornika; Nepravni instrumenti kao što su mehanizmi potpore, svijest i obuka sudaca/odvjetnika, etika odvjetnika, prikupljanje podataka i praćenje SLAPP-ova – ti su instrumenti detaljno navedeni u Preporukama Komisije protiv SLAPP-a.

CASE je analizirao tri najvažnija aspekta konačnog teksta Anti-SLAPP Direktive. Ovo su preporuke za prijenos u nacionalno zakonodavstvo: Mehanizam prijevremenog otpuštanja, Definicija prekogranične granice i Kompezacijska šteta.

CASE će pomno pratiti transpoziciju kako bi osigurao da su ovi minimalni standardi ispunjeni u cijeloj Europi i da je zakonodavstvo izrađeno u skladu s preporukom Komisije protiv SLAPP-a i Preporukom Vijeća Europe o SLAPP-ovima. Pozitivno glasovanje na plenarnoj sjednici važan je sljedeći korak u borbi protiv SLAPP-ova, ali još treba učiniti sve na razini država članica kako bi uvela zaštita od SLAPP-ova.