Potpisane organizacije izražavaju duboku zabrinutost zbog fizičkih napada na Melitu Vrsaljko, novinarku koja radi za portal za provjeru činjenica Faktograf.hr i Klimatski portal. Vrsaljko je u istom tjednu dva puta napadnuta, na ulici i u svom domu u Nadinu zbog novinarskog posla. Pozivamo hrvatske vlasti da ne dopuste da ovi napadi bez presedana prođu nekažnjeno.

15. srpnja 2024. novinarka Melita Vrsaljko i snimatelj radili su na dokumentarnom filmu u koprodukciji Klimatskog portala koji se bavi temom klimatskih promjena i otpada. Dok su bili na zadatku, napao ih je stariji muškarac nakon što su prošli pokraj njegovog zemljišta za koje je Vrsaljko rekla da je postalo divlje odlagalište otpada u Nadinu. Prema riječima novinarke, muškarac je iznenada potrčao prema njima, prvo prijeteći snimatelju da će mu oštetiti kameru, koja je, prema njihovim riječima, bila isključena kamera i u tom trenutku nije snimao.

Vrsaljko, koja se predstavila kao novinarka, muškarac je fizički napao, zgrabio ju je za ruku i oteo joj mobitel. U samoobrani, novinarka je rekla da nije imala izbora nego da ga udari nogom kako bi se oslobodila i pozvala policiju. Na mjesto događaja izašli su policijski službenici Policijske postaje Benkovac-Obrovac koji su događaj kvalificirali kao prekršaj protiv javnog reda i mira (nije utvrđeno kazneno djelo) pri čemu su novinarka i napadač podjednako krivi. Policija je izdala naredbu da se jedan drugome ne smiju približavati najmanje 50 metara. Vrsaljko je na društvenim mrežama objavila da je muškarac prvi napao nju, i to je vidljivo na kratkosnimci na kojoj se vidi da trči prema njoj, a koju je objavila .

Sljedećeg dana Vrsaljko je doživjela drugi fizički napad, ovoga puta u svom domu. Napadačica je bila kći napadača, Iva Perić, 36-godišnjakinja koja je Melitu Vrsaljko cijeli dan uznemiravala brojnim telefonskim pozivima i porukama tražeći da izbriše snimke svog oca. Unatoč uvjeravanju da nema namjeru pisati o napadu, Perić ju je nastavila maltretirati, a svađa je prerasla u fizički napad u kojem je novinarka ozlijeđena.

“Tri sata nakon posljednje poruke na vrata mi je pokucala Iva Perić. Pomislivši da je to moja majka, otvorila sam vrata. Nakon što mi je otela mobitel i prijetila da će obrisati snimke njenog oca, čupala me za kosu i davila”, rerkla je Vrsaljko partnerima MFRR-a. “Bila sam prisiljena ugristi joj ruku dok nije prokrvarila kako bih je odgurnula, uzela natrag svoj telefon i pozvala policiju”, dodala je novinarka. Hrvatsko novinarsko društvo (HND) priopćilo je da policijske vlasti, koje je novinarka pozvala odmah nakon incidenta, nisu prepoznale njen novinarski rad kao motiv napada, te su agresiju ponovno proglasili prekršajem.

Vrsaljko je od tučnjave zadobila modrice i ožiljke, kao i bolove u grlu od davljenja. Novinarka će, prema riječima njezina odvjetnika, zbog oba napada kojima je bila žrtva podnijeti kaznenu prijavu Državnom odvjetništvu u Zadru.

Napadači su u rodbinskoj su vezi s Dariom Vrsaljkom, vijećnikom u Skupštini Zadarske županije. Svo troje su dalji rođaci napadnute novinarke. Unatoč istom prezimenu, novinarka kaže da nije imala nikakav osobni kontakt s njima te da je bila cnapadnut samo zbog svog posla.

“Faktograf – Udruga za informiranu javnost godinama trpi nasilne prijetnje. Naši su novinari u više navrata bili izloženi uznemiravanju i napadima, no ovaj fizički napad na Melitu Vrsaljko u vlastitom domu označava neviđenu i užasavajuću eskalaciju nasilja”, objavio je Faktograf na svom portalu.

Hrvatski novinari nisu često izloženi fizičkim napadima u usporedbi s nekim drugim članicama EU i zemljama kandidatima. Od 1. siječnja 2023. godine na platformi Media Freedom Rapid Response (MFRR) zabilježena su samo dva fizička napada . Napad na Melitu Vrsaljko alarmantan je primjer fizičkog nasilja kojim se novinari zastrašuju i ušutkavaju. Dolje potpisane organizacije pozivaju vlasti da ovaj slučaj tretiraju s ozbiljnošću koju zaslužuje. MRR se pridružuje mreži SafeJournalists u pozivu nadležnima da procesuiraju počinitelje koji su jasno identificirani.

Potpisnici izjave:

Europska federacija novinara (EFJ)
Međunarodna federacija novinara (IFJ)
Međunarodni institut za tisak (IPI)
OBC Transeuropa (OBCT)
Europski centar za slobodu tiska i medija (ECPMF)
Free Press Unlimited (FPU)

Ova je izjava sastavljena u sklopu Brzog odgovora na slobodu medija (MFRR), mehanizma koji djeluje diljem Europe koji prati, nadzire i reagira na kršenja slobode tiska i medija u državama članicama EU i zemljama kandidatima.

Hrvatsko novinarsko društvo (HND) traži od državnih institucija i najviših predstavnika države da promptno oštro i nedvosmisleno reagiraju na po život opasan napad koji je jučer – u svojem domu – preživjela kolegica Melita Vrsaljko, nagrađivana novinarka Faktografa i Klimatskog portala.

Na vrata kuće kolegice Vrsaljko u Nadinu kod Benkovca banula je Iva Perić, kći Ivana Vrsaljka, čovjeka koji je našu kolegicu fizički napao dan ranije, te ju počela vući za kosu i gušiti ne bi li ju natjerala da obriše snimke na kojima se vidi kako njezin otac fizički nasrće na novinarku jer je sa snimateljem prolazila pokraj njegova terena na kojem se počeo gomilati otpad. Pritom je prijetio nasiljem i razbijanjem opreme govoreći da je branitelj i da se borio u ratu. Kako nam je rekla, Melita Vrsaljko u samoobrani je bila prisiljena napadača udariti nogom da bi ga se oslobodila te je pozvala policiju. Policija je, međutim, umjesto da postupi prema odredbi Kaznenog zakona koja napad na novinare tretira kao kazneno djelo napada na osobu koja obavlja posao od javnog interesa, protiv novinarke podignula optužni prijedlog za remećenje javnog reda i mira, što je za HND neprihvatljiva odluka.

Kolegica Vrsaljko je kratku snimku napada isti dan objavila na svom profilu na Instagramu, a dan nakon toga u svojem je domu bila prisiljena boriti se za život i gristi svoju napadačicu kako je ova ne bi ugušila. Za HND je ovo pokušaj ubojstva. Policija je, prema informacijama koje ima HND, privela napadačicu na našu kolegicu.

HND smatra kako ovaj slučaj drastično upozorava na uvjete u kojima rade novinari i novinarke te svi medijski radnici, koji su svakodnevno izloženi brojnim verbalnim, pa i fizičkim napadima, posebno u malim sredinama gdje do izražaja dolazi sprega institucija i lokalnih moćnika.

HND daje punu podršku kolegici Meliti Vrsaljko, a ovaj će slučaj prijaviti mreži Safe Journalist i svim ostalim međunarodnim partnerskim organizacijama i europskim institucijama.

Za kazneno djelo napada na novinare predviđena je zatvorska kazna u trajanju do tri godine, a ako je žrtva u takvom napadu ozlijeđena, i do pet godina zatvora.

Država bi u konkretnom slučaju trebala poslati jasnu poruku da ovakav odnos prema novinarima i novinarkama samo zato što rade svoj posao nikome neće tolerirati. Napokon, HND i Sindikat novinara Hrvatske potpisali su s Ministarstvom unutarnjih poslova i posebne protokole prema kojima je policija dužna postupati kako bi što brže i odlučnije reagirala na svaki napad i prijetnju upućenu novinarima s ciljem njihove zaštite od ovakvih nasrtaja.

Za Izvršni odbor HND-a

Hrvoje Zovko, predsjednik

Chiara Bilić, potpredsjednica

Dragutin Hedl, potpredsjednik

Trgovački sud u Zagrebu je u postupku za utvrđivanje pretpostavki za otvaranje stečaja Radija 101 zaprimio dopis odvjetnice koji zastupa tu tvrtku u kojem se ističe da bivši vlasnik Thomas Alexander Thimme više ne zastupa tvrtku i da Radio 101 nema imovinu i novca na računima.

Dopis je uslijedio nakon što je sud sredinom lipnja naredio odgovornoj osobi Radija 101 Thomasu Alexanderu Thimmeu da u roku od osam dana dostavi pisano izvješće o financijsko-gospodarskom stanju tvrtke u kojem će, među ostalim, biti naznačeni podaci o imovini dužnika.

Prije svega, sud je zatražio popis nekretnina i pokretnina te gdje se nalaze, ali i gdje se nalaze i kome pripadaju tuđe stvari na kojima dužnik ima određena imovinska prava.

Osim toga, zatražen je i pisani odgovor bivšeg vlasnika ima li Radio 101 d.o.o. kakvu novčanu ili koju drugu tražbinu, koja druga prava čine imovinu dužnika, ima li na računima dužnika i kod koga novac te ima li dužnik kakvu drugu imovinu.

No, u podnesku odvjetnice Lane Popadić Katić, navodi se da “Thomas Alexander Thimme nije ovlaštena osoba za zastupanje dužnika pa isti niti ne može postupiti po naloženom”. Ističe i da je osnivač Radija 101 – tvrtka Impossibile Egressus d.o.o. brisana iz sudskog registra lani u kolovozu te da je Thomas Alexander Thimme dao ostavku i prije toga.

“Također se navodi, prema saznanjima iako nije osoba koja ih ima, kako Radio 101 d.o.o. nema imovine, pokretne ni nepokretne kao i novčanih sredstava na računima”, zaključuje se u dopisu odvjetnice.

Postupak za utvrđivanje pretpostavki za otvaranje stečaja Radija 101 d.o.o. bio je pokrenut u svibnju na prijedlog vjerovnika Ilka Dugandžića koji potražuje preko 41.000 eura. Tada je i Thimme bio prvi puta pozvan da prijavi imovinu Radija 101.

Stojedinica prestala emitirati 2021. nakon 37 godina

No, osim naredbe vlasniku, Trgovački sud u Zagrebu pozvao je Državni zavod za intelektualno vlasništvo (DZIV) da za potrebe ovog stečajnog postupka dostavi uvjerenje je li Radio 101 upisan kao nositelj žiga, patenta ili nekog drugog prava industrijskog vlasništva.

Trgovački sud u Zagrebu 2022. prekinuo je predstečaj Radija 101 d.o.o., bivšeg koncesionara frekvencije 101 MHz, do pravomoćne presude Upravnog suda o tužbi protiv rješenja kojim je ta koncesija bila dodijeljena Top Radiju d.o.o.

Vlasnik Radija 101 Thomas Alexander Thimme još je sredinom listopada 2021., nakon prestanka emitiranja, zatražio produljenje roka za otvaranje predstečaja navodeći da plan restrukturiranja tvrtke namjerava dopuniti uz planirano vraćanje koncesije za emitiranje radijskog programa.

U dokumentaciji za pokretanje predstečaja bile su navedene i obaveze Radija 101 prema kreditorima, najviše – čak 7.3 milijuna kuna prema tvrtki Impossibile Egressus kojoj je na čelu Thimme, a i on je osobno naveden kao kreditor koji potražuje oko 33.000 kuna.

Kao kreditori navedeni su berlinski Power radio i zagrebački My power station, prijavljen na istoj adresi kao i Radio 101, s nešto više od 1,5 milijuna kuna nepodmirenih obaveza.

Radio 101 prestao je emitirati nakon 37 godina 31. svibnja 2021. u ponoć nakon što mu u svibnju nije bila produljena koncesija zbog nepotpune dokumentacije.

Najnovije izvješće “Monitora medijskog pluralizma” MPM-a za 2024. godinu, koje je objavio Centar za medijski pluralizam i medijske slobode (CMPF), pokazuje sveukupno pogoršanje situacije medijskog pluralizma diljem Europe. Nažalost i Hrvatska je u 2024. ostala u skupini visoko rizičnih zemalja u kojima nije u potpunosti zajamčen pristup raznolikim i neovisnim izvorima informacija. Koliko loše stoji Hrvatska pokazuje i činjenica da je po uvjetima rada novinara u skupini s Crnom Gorom i Rumunjskom najgora. Od 32 analizirane europske zemlje, samo u njih sedam stanje je zadovoljavajuće: Njemačka, Švedska, Danska, Nizozemska, Belgija, Finska i Litva.

Zaštita novinarske profesije. Sigurnost novinara, uvjeti njihovog rada i pravne prijetnje s kojima se suočavaju, digitalna sigurnost bili neki od ključnih kriterija koji su bili istraživani u Izvješću. Kako se navodi opći trendovi pokazuju sve veće komercijalno i političko uplitanje u medije. Izvješće također pokazuje pasivnost europskih vlada i medijskih kompanija pred ovom demokratskom prijetnjom.

Studija je procjenjivala rizik za medijski pluralizam u 32 europske zemlje: 27 država članica EU-a i pet zemalja kandidatkinja. Izvješće dokumentira zdravlje medijskih ekosustava, detaljno iznoseći prijetnje pluralizmu i slobodi medija, a pokazalo se da su zemlje s najvećom stopom rizika i dalje Turska, Mađarska, Albanija, Srbija, Rumunjska i Crna Gora.

Nerazvijeni tržišni pluralizam i politička neovisnost

Kada je u pitanju Hrvatska za nju je izrečena ocjena srednjeg rizika u osnovnoj zaštiti (53 posto), političkoj neovisnosti (60 posto) i društvenoj uključivosti (59 posto), a doseže visok rizik u području tržišnog pluralizma (68 posto). Rezultati po područjima tek neznatno variraju u usporedbi s prethodnom godinom i nije bilo značajnijih sustavnih promjena koje bi zahtijevale izrazitije povećanje ili smanjenje rizika. Cijelo izvješće za Hrvatsku možete pročitati ovdje.

Naglašeno je da se u Hrvatskoj neki problemi i dalje ne rješavaju sustavno, uključujući zlouporabu optužbi za klevetu i tužbe SLAPP-a, nominacije i imenovanja za regulatorna tijela i javni medijski servis, nerazvijenu politiku prema digitalnim medijima, nedostatak transparentnosti i podataka o održivosti medija, lošu samoregulaciju novinarstva i uređivačku neovisnost, društvenu uključenost ustavno priznatih i nepriznatih manjina, fragmentiranu i nerazvijenu politiku medijskog opismenjavanja.

Kao i prethodnih godina, pokazatelj visokog rizika u osnovnoj zaštiti je sama novinarska profesija, standardi i zaštita. Prema istraživanju HND-a (2023.) u svibnju 2023. bilo je aktivno 945 tužbi protiv novinara, od čega se 910 odnosi na optužbe za klevetu. Osim široj javnosti nepoznatih fizičkih osoba, tužitelji su često iz javnog i političkog života, uključujući političare na vlasti, pravne osobe i suce. Hrvatska je na ljestvici slobode medija Reportera bez granica (RSF, 2023.) zauzela 42. mjesto. Nominacijski postupak glavni je problem neovisnosti jedinog hrvatskog medijskog regulatora (nadležnog za elektroničke medije, a ne za tiskane niti digitalne usluge prema DSA). Hrvatski sabor imenuje predsjednika i ostale članove Vijeća za elektroničke medije na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, ostavljajući prostor za izravni politički utjecaj.

U području političke neovisnosti visokorizični pokazatelji uključuju političku neovisnost medija i uređivačku autonomiju. Politička ovisnost vidljiva je u svim vrstama medija, a posebice na regionalnoj i lokalnoj razini. Zbog općeg nedostatka izvora prihoda i financijske stabilnosti, mediji mogu ovisiti o financiranju iz izvora gradske ili županijske lokalne samouprave.

Pokazatelji uredničke autonomije i političke nezavisnosti medija također su i dalje izloženi visokom riziku. Audiovizuani mediji, online platforme i izbori te regulacija državnih resursa i potpora medijskom sektoru ostaju pokazatelji niskog odnosno srednjeg rizika. Nezavisnost javnih medijskih servisa također je pod srednjim rizikom.

Smanjiti utjecaj države

U istraživanju se iznose posebne preporuke i za Hrvatsku te navodi kako se treba osigurati da se optužbe za klevetu u Kaznenom zakonu ne zloupotrebljavaju za ograničavanje slobode izražavanja. Također treba smanjiti utjecaj države na imenovanje članova Vijeća za elektroničke medije.

Isto tako Vijeće za elektroničke medije i Hrvatska gospodarska komora trebali bi poboljšati svoje strategije prikupljanja podataka kako bi bolje razumjeli i regulirali digitalno gospodarstvo, posebice u području medija. Unaprijediti ograničenja koncentracije u Zakonu o medijima i Zakonu o elektroničkim medijima kako bi se vrednovali udjeli u publikama.

Treba razviti mehanizme neovisnog nadzora nad provedbom medijskih statuta i smanjiti komercijalni utjecaj na uređivačku politiku. Kada je u pitanju politička neovisnost ističe se da je ograničenja vlasništva nad medijima u Zakonu o elektroničkim medijima i Zakonu o medijima potrebno pobliže uskladiti sa Zakonom o sprječavanju sukoba interesa. Zakon o Hrvatskoj radioteleviziji treba izmijeniti kako bi se promijenio postupak imenovanja na rukovodeća mjesta i smanjilo političko uplitanje.

Nužno je razviti učinkovitiji sustav izvješćivanja o državnom oglašavanju. Zakon o medijima i Zakon o elektroničkim medijima treba izmijeniti i dopuniti odredbama koji posebno štite od političkog utjecaja i osiguravaju autonomiju u imenovanju i razrješenju glavnih urednika.

Po pitanju društvene uključivost treba adresirati društvenu uključivost manjina koje nisu priznate ustavnim zakonom. Izraditi nacionalnu strategiju razvoja medijske pismenosti, jačajući formalno i cjeloživotno obrazovanje u medijima. Razviti sveobuhvatnu politiku pristupačnosti medija za osobe s invaliditetom te nadzirati primjenu nove politike rodne ravnopravnosti na HRT-u.

Upitna uređivačkla neovisnost

Inače. izvješće “Monitora medijskog pluralizma” MPM-a za 2024. , pokazuju da nijedna od analiziranih zemalja nije slobodna od rizika za medijski pluralizam, a još jedan alarmantan trend koji proizlazi iz izvješća tiče se uređivačke neovisnosti, koja ove godine bilježi povijesno visokorizičnu razinu. Komercijalni pritisci ugrožavaju uređivačku neovisnost, a vlasnici medija i oglašivači utječu na izvještavanje.

“Loši radni uvjeti, napadi na novinare u online okruženju i vlade koje ne ispunjavaju svoje pozitivne obveze prema medijima i dalje su najhitniji problemi”, navodi se u izvješću.

Što se tiče uvjeta rada novinara u Izvješću stoji da unutar podindikatora radnih uvjeta, kao i prošle godine, samo su Danska, Njemačka, Irska i Švedska ocijenjene kao niskorizične, dok je 13 od 32 zemlje ocijenjeno visokorizičnim (Albanija, Austrija, Hrvatska, Grčka, Mađarska, Italija , Latvija, Crna Gora, Rumunjska, Srbija, Češka, Republika Sjeverna Makedonija i Turska). Među zemljama koje su ocijenjene visokim rizikom, Hrvatska, Crna Gora i Rumunjska imale su ocjenu od 97%, što je najviša moguća razina rizika korištena u MPM metodologiji. Izvješće kaže da je “vrijedno primijetiti vrlo velik broj visokorizičnih zemalja za ovaj podindikator, u usporedbi s drugim pitanjima koja se analiziraju u MPM-u”.

Fizička sigurnost još je jedan podindikator temeljan za ocjenu preduvjeta za slobodno novinarstvo. U MPM2024, osam zemalja (tri više nego prošle godine) ocijenjeno je visokorizičnim: Bugarska, Francuska, Grčka, Poljska, Španjolska, Srbija, Nizozemska i Turska. Napadi i zastrašivanja ponekad dolaze od najviših političara pa je tako u Slovačkoj, na primjer, ocjena rizika za ovaj podindikator značajno porasla ove godine, s obzirom na kontinuirani trend ove vrste zastrašivanja. U studenom 2023. premijer Robert Fico napao je četiri velika medija označivši ih kao neprijatelje i neprijateljske medije. U Latviji, „novinari su redovito u javnim intervjuima priznavali da su određeni političari pokušavali redovito napadati novinare smatrajući da će tijekom rata [u Ukrajini] profesionalno novinarstvo predstavljati državnu i/ili stvarnu političku poziciju, umjesto da pokušava pružiti profesionalni sadržaj i različitost mišljenja. Ovi napadi političara i politički angažiranih korisnika platformi društvenih mreža stvorili su rizike od autocenzure, povećali mržnju prema novinarima i naštetili raznolikosti sadržaja”.

Preporuke

U svojim zaključcima MPM iznosi preporuke i izvješće poziva države i javne vlasti:

-poboljšati uvjete rada novinara donošenjem zakonskih okvira koji omogućuju bolje uvjete rada u sektoru. To bi uključivalo proširenje javnih shema socijalne zaštite na sve osobe koje se profesionalno bave novinarstvom (bilo da su redovno zaposleni ili slobodnjaci) i poticanje kolektivnog pregovaranja za uvođenje novih vrsta ekonomske zaštite od pada tržišta.

-promicati sigurnost novinara podizanjem svijesti među državnim institucijama (npr. pravosuđe i policija) o važnosti medija za demokraciju, te izbjegavanjem neopravdanih uhićenja i nekažnjivosti za zločine koji su povezani s novinarstvom.

-poticati suradnju države i medija u osiguravanju sigurnosti novinara, npr. organizirati obuku o ponašanju tijekom praćenja prosvjeda ili drugih visokorizičnih događaja; potaknuti novinare da osude zastrašivanja i napade koje primaju kao posljedicu svog posla; uspostaviti sustavne sustave praćenja SLAPP-ova i drugih oblika napada na novinare, s posebnim osvrtom na rodnu dimenziju ovih prijetnji.

-osuditi napade političke elite na novinare.

-za provedbu Preporuke Europske komisije “o osiguravanju zaštite, sigurnosti i osnaživanja novinara i drugih medijskih djelatnika u Europskoj uniji”.

-promicati provedbu učinkovitog pravnog okvira protiv SLAPP-a koji je u stanju spriječiti proizvoljne i nezakonite pokušaje ušutkavanja legitimnih profesionalnih novinarskih aktivnosti i aktivnosti civilnog društva, uključujući dopuštanje sucima da ekspeditivno odbace neutemeljene tužbe protiv novinara i branitelja ljudskih prava. Načela i prakse sadržane u Direktivi EU protiv SLAPP-a iz 2024. za prekogranične zlonamjerne tužbe i u Preporuci Vijeća Europe CM/Rec(2024)2 „o suzbijanju korištenja strateških tužbi protiv sudjelovanja javnosti (SLAPP-ovi)” trebale bi biti maksimalno uzete u obzir i u nacionalnom pravnom poretku.

-kako bi se izbjegla uporaba špijunskog softvera i drugih intruzivnih tehnologija za nadzor novinara i drugih javnih nadzornika, čak i izvan ograničenja postavljenih čl. 4. Europskog zakona o slobodi medija (EMFA).

-Izvješće također poziva medijske tvrtke “da osiguraju pristojne radne uvjete za svoje zaposlenike, npr. izbjegavaju prisiljavanje novinara da postanu samozaposleni iako priroda njihove suradnje oponaša standardne ugovore o radu na puno radno vrijeme”.

Direktor CMPF-a Pier Luigi Parcu istaknuo je da je u deset godina provedbe Monitora medijskog pluralizma uočena pojava brojnih novih izazova paralelno s digitalnom transformacijom. – Danas, više nego ikad, postoji prijeka potreba za podrškom novinarstvu i medijskom pluralizmu. Radujemo se procjeni učinaka Europskog zakona o slobodi medija u državama članicama i pozivamo vlade da se obvežu zaštititi slobodu medija kao stup naše demokracije, kazao je Parcu.

Komentirajućui rezultate ovog istraživanja predsjednica EFJ_a Maja Sever istaknula je da strašno za primijetiti da se situacija medijskog pluralizma pogoršava iz godine u godinu, a da većina europskih vlada ili medijskih kompanija ne poduzima potrebne mjere da zaustave to pogoršanje. – EFJ je godinama pozivao na ove mjere. Izvješće MPM ima tu prednost da upire prstom u one koji su odgovorni za ovu pasivnost: što javne vlasti čekaju da očuvaju pravo građana na pristup neovisnim i pluralističkim informacijama? Nastavit ćemo osuđivati ​​najoštrije moguće one donositelje političkih odluka koji djeluju kao grobari slobode tiska, bilo aktivno ili svojom krivom pasivnošću, navela je Sever.

Sindikata novinara Hrvatske i Sindikata grafičara i medija zaprimili su kratku obavijest Pregovaračkog odbora HANZA MEDIJE doo da raskidaju kolektivno pregovaranje za sklapanje Kolektivnog ugovora. priopćili su iz Sindikata novinara Hrvatske.

Na upit SNH-a zašto je došlo do prekida pregovora iz Hanza Media je odgovoreno sljedeće: “Hanza Media je ušla u kolektivne pregovore u dobroj vjeri s namjerom poboljšanja položaja zaposlenika. Tijek i način vođenja pregovora, kao i pojedini prijedlozi, naročito vezani uz materijalna prava zaposlenika, uvjerili su nas da je u ovome trenutku nemoguće postići suglasje pregovaračkih strana o ključnim pitanjima, stoga smo odlučili prekinuti pregovaranje do daljnjega. To ne znači da će prestati naša nastojanja usmjerena na unaprjeđenje položaja zaposlenika Društva” ”

U Sindikatu pak ističu da je četiri mjeseca pregovora koji su se sa strane Sindikata činili konstruktivnim uprava Hanza Media iznenada i jednostrano prekinula pregovaranje. – Pregovarački tim sindikata nada se da će poslodavac ubrzo promijeniti stajalište i ponovno krenuti u pregovore. Prema Zakonu o radu upravo kolektivni ugovor treba biti temeljni način reguliranja prava radnika, prije pravilnika o radu, a jedan od prioritetnih ciljava Europske unije da se preko 80% radnika pokrije kolektivnim ugovorima. Poboljšanje materjalnih prava radnika/ca jedan je od najvažnijih ciljeva našeg sindikalnog rada, i vjerujemo da će i poslodavac prepoznati važnost socijalnog dijaloga i prava radnika da se čuje i uvažava glas njihovih predstavnika, te vjerujemo da ćemo uskoro ponovo sjesti na pregovarački stoli i razgovarati o sklapanju Kolektivnog ugovora za radnike Hanza Media, stoji u priopćenju SNH-a.