PODGORICA, 08.04.2024. – Sindikat medija Crne Gore (SMCG) pozdravlja posljednji potez Vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića i uvođenje obaveznog uputstva tužiocima u slučajevima napada na novinare/ke i medijske organizacije.

Podsjećamo, Sindikat medija je na nedavnom sastanku sa Markovićem upravo potencirao uvođenje određenih uputstava za rad tužilaca kada je riječ o slučajevima koji uključuju ugrožavanje bezbjednosti novinara/ki, čiji je cilj da se njihov rad intenzivira i unificira. Takva rješenja već neko vrijeme postoje u državama regiona i pokazala su se kao djelotvorna. Pohvalno je što je na ovaj način i institucionalizovana saradnja sa Komisijom za praćenje istraga napada na novinare što će u mnogome povećati efekte njenog rada.

SMCG, kao organizacija kojoj je gotovo od osnivanja u fokusu bezbjednost novinara pohvalno gleda i na namjeru tužilaštva da se unaprijedi komunikaciju sa medijskim organizacijama, što je najavljeno da će biti riješeno imenovanjem kontakt osobe u tužilaštvu za Sindikat medija Crne Gore i druge organizacije koje se bave ovim pitanjima. Na ovaj način smatramo da će značajno biti unaprijeđena i transparentnost tužilačke organizacije, koja je do sada često bila upitna.

Sindikat medija Crne Gore je od početka godine registrovao čak osam incidenata u kojima su žrtve bili novinari i drugi medijski radnici.

Sindikat medija Crne Gore

PODGORICA, 08.04.2024. – Vrhovni državni tužilac Milorad Marković dostavio je svim državnim tužilaštvima obavezujuće uputstvo za postupanje u slučajevima prijetnji i nasilja nad novinarima, ubistva novinara i napada na imovinu medija, saopšteno je iz Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT).

Iz VDT-a su kazali da se uputstvom, koje je izrađeno nakon detaljne analize dosadašnje prakse, državna tužilaštva obavezuju da hitno intenziviraju rad u predmetima formiranim povodom napada na novinare i imovinu medija.

“A rukovodioci državnih tužilaštava da, u predmetima u kojima izviđaji/istrage neopravdano dugo traju, daju pisana obavezujuća uputstva postupajućim državnim tužiocima”, kaže se u saopštenju.

Ističe se da su rukovodioci, takođe, dužni da u predmetima u kojima je nastupila zastarjelost krivičnog gonjenja zatraže od postupajućih državnih tužilaca detaljno izjašnjenje o razlozima zbog kojih je nastupila zastarjelost i o tome obavijeste vrhovnog državnog tužioca.

Iz VDT-a su kazali da se, uputstvom Markovića, postupajući državni tužioci obavezuju se da neposredno rukovode uviđajem i da u toku trajanja postupka aktivno sarađuju sa oštećenima i ujedno ih obavještavaju o svim preduzetim radnjama.

“Na osnovu uputstva rukovodioci državnih tužilaštava dužni su da, nakon dostavljanja izvještaja o radu Komisije za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima, ubistava novinara i napada na imovinu medija, u roku od sedam dana, VDT-u dostave komentare na preporuke Komisije”, navodi se u saopštenju.

Dodaje se da je Marković odredio koordinatora za praćenje primjene Uputstva i saradnju sa Komisijom.

IZVOR: Agencija MINA

PODGORICA, 28.03.2024. – Kako je Evropska unija prije nekoliko dana zvanično usvojila konačni tekst Evropskog zakona o slobodi medija (EMFA), Evropska federacija novinara (EFJ) još jednom poziva države članice da budu efikasne i ambiciozne u primjeni ovog ključnog zakona.

Konačno zeleno svijetlo koje su evropske vlade dale EMFA – osim Mađarske – ne bi moglo biti blagovremeno jer se situacija pogoršava u nekoliko zemalja EU, gdje se javni mediji koriste politički i finansijski oslabljeni, umjesto da građanima/kama garantuju nezavisnost, pluralnost i kvalitetne informacije kako njihova misija zahtijeva.

Prvi testovi u Slovačkoj i Italiji

Najsvježiji primjer je Slovačka, gdje nacrt zakona o kome se raspravlja predviđa raspuštanje Radio-televizije Slovačke (RTVS) kako bi se ona zamijenila novom Slovačkom televizijom i radiom (STaR). Drastične promjene u imenovanju i nadležnostima nadzornih tijela bi uspostavile vladinu kontrolu i efektivno okončale nezavisnost javnog emitera, što je u suprotnosti sa članom 5. Zakona o slobodi medija EU.

ČLAN 5(2)) GLASI: „DRŽAVE ČLANICE ĆE OBEZBijEDITI DA PROCEDURE ZA IMENOVANJE I RAZRjEŠENJE ŠEFA UPRAVE ILI ČLANOVA UPRAVNOG ODBORA PRUŽALACA JAVNIH MEDIJSKIH USLUGA IMAJU ZA CILJ DA GARANTUJU NEZAVISNOST PRUŽALACA JAVNIH MEDIJSKIH USLUGA. (…) ONI MOGU BITI RAZRjEŠENI PRijE ISTEKA MANDATA SAMO IZUZETNO AKO VIŠE NE ISPUNJAVAJU ZAKONOM UNAPRijED DEFINISANE USLOVE POTREBNE ZA OBAVLJANJE NJIHOVIH DUŽNOSTI UNAPRijED UTVRĐENE NACIONALNIM ZAKONOM ILI IZ POSEBNIH RAZLOGA NEZAKONITOG PONAŠANJA ILI OZBILJNOG NEDOLIČNOG PONAŠANJA KAKO JE UNAPRijED DEFINISANO NACIONALNIM ZAKONOM“.

„Akutne situacije u Slovačkoj i Italiji pokazuju važnost trenutne i ambiciozne primjene EMFA, koja nije usmjerena samo na sprečavanje političkog miješanja, već i na sprečavanje slabljenja javnih medija zbog nedostatka finansijske održivosti“, rekao je kopredsjedavajući EFJ Broadcasting Ekpert Group (BREG), Rolf Johansen.

Minimalna pravila

EFJ pozdravlja uvođenje testa pluralizma medija kao pozitivan korak za sprečavanje prijetnji medijskom pluralizmu i nezavisnosti od koncentracije tržišta. Takođe pozdravlja bolju zaštitu onlajn sadržaja koji proizvode mediji i novinari/ke od moći platformi.

Ukratko, EMFA uspostavlja minimalna pravila za zaštitu novinarskih izvora, stroge garancije za nezavisan rad javnih medija i njihovu finansijsku održivost, transparentnost u vlasništvu medija i državnog oglašavanja, kao i uređivačku nezavisnost u redakcijama.

EFJ i njegove podružnice će sada raditi na tome da EMFA ispuni svoja obećanja: da vlade drže odgovornim za obezbjeđivanje medijskog pluralizma i uređivačke nezavisnosti u 27 država članica, i da osiguraju da novinari/ke budu zaštićeni od neprimjerenog političkog ili drugog uticaja.

„Svi ovi članci su mogli da budu jači, ali slažemo se da je ovo prekretnica na nivou EU na koju smo čekali oko 30 godina. Sada kada je EMFA usvojen, pravi test leži u tome kako će se ovaj akt sprovoditi u državama članicama EU. Potrebna nam je i politička volja na nacionalnom nivou, ali i od Evropske komisije i novoformiranog odbora da nadgledamo njegovu primjenu”, rekla je direktorka EFJ Renate Schroeder. „Naročito, špijuniranju novinara/kij nema mesta u našim evropskim demokratijama i mora se izbjegavati svim sredstvima.

Izvor: EFJ

PODGORICA, 22.03.2024. – Crna Gora treba da iskoristi mogućnosti koje pružaju evropske integracije da unaprijedi pravni okvir koji reguliše ljudska prava i da obezbijedi njegovu punu primjenu, rekla je komesarka Savjeta Evrope za ljudska prava Dunja Mijatović nakon posjete Crnoj Gori od 18. do 21. marta 2024.

U saopštenju Savjeta Evrope navodi se da je Mijatović tokom posjete dobila informacije o zabrinjavajućem porastu govora mržnje, posebno na internetu, koji zaoštrava podjele na etničkoj, vjerskoj i političkoj osnovi i posebno negativno utiče na određene društvene grupe, posebno na Rome, LGBTI osobe i žene na javnim pozicijama.

“Seksistički i mizogini govor mržnje protiv političarki, novinarki i aktivistkinja za ljudska prava podriva rodnu ravnopravnost. Vlasti prema tome treba da pokažu nultu toleranciju i da preduzmu mjere za sprečavanje i borbu protiv te pojave“, kazala je Mijatović. Naglašavajući značajnu ulogu crnogorskih žena u društvu, ona je pozvala nadležne i da osiguraju veće političko učešće žena.

Mijatović je je posebno pozvala na brzo donošenje seta medijskih zakona, Zakona o pravnom priznavanju pola po osnovu samoopredeljenja… Tokom sastanaka sa crnogorskim zvaničnicima, Mijatović je upozorila i na dugogodišnju polarizaciju u medijskom sektoru, neregulisano onlajn medijsko okruženje koje omogućava širenje dezinformacija, nedostatak efikasne medijske samoregulacije, nedovoljnu medijsku pismenost…

“Nesprovođenje odluka domaćih sudova o imenovanju direktora Radio televizije Crne Gore (RTCG) postavlja pitanja u pogledu poštovanja vladavine prava, što je pitanje koje, takođe, treba hitno rješavati”, naglašava se u saopštenju.

Kad su u pitanju sloboda izražavanja i medija, komesarka je ocijenila da je ohrabrujuće to što je u posljednje vrijeme zabilježeno smanjenje slučajeva fizičkog nasilja nad novinarima. Ona je, međutim, istakla važnost da se svi slučajevi nasilja i zastrašivanja novinara, a posebno ubistva glavnog i odgovornog urednika “Dana” Duška Jovanovića, efikasno istraže i da počinioci budu izvedeni pred lice pravde.

“Komesarka je zabrinuta zbog prijavljene sve veće upotrebe strateških tužbi protiv medija i novinara (SLAPP). Vlasti bi trebalo da preduzmu konkretne mjere da spriječe neprijatne pritužbe protiv novinara, boraca za ljudska prava, pisaca i aktivista, oslanjajući se na standarde SE i druge relevantne standarde, jer oni imaju duboko zastrašujući efekat. Pozdravljam nedavni poziv ministarke kulture i medija svim crnogorskim zvaničnicima da stvore ambijent za slobodan i nezavisan rad svih medija i novinara“, rekla je Mijatović.

Naglašava da je dobila informacije o zastrašivanju akademika, pisaca i aktivista, kao što su Boban Batrićević i Andrej Nikolaidis.

“Ponavljam da je u slobodnom i demokratskom društvu imperativ da se u potpunosti poštuje sloboda izražavanja svih aktera civilnog društva“, naglasila je.

Mijatović je pozvala vlasti da sarađuju sa organizacijama civilnog sektora. Komesarka se, tokom posjete Crnoj Gori, srela sa predsjednikom Jakovom Milatovićem, premijerom Milojkom Spajićem, ministrom vanjskih poslova Filipom Ivanovićem, ministrom pravde andrejom Milovićem, ministrom ljudskih i manjinskih prava Fatmirom Gjekom, Zaštitnikom ljudskih prava Sinišom Bjekovićem i predstavnicima nevladinog sektora i medija.