PODGORICA, 09.07.2024. – Na globalnom nivou istraživanja primjećuju da su sve češći napadi na novinarke i da raste broj takvih napada u odnosu na napade na novinare, kazao je “Vijestima” advokat Siniša Gazivoda.

“Nažalost, ovi trendovi vezani su i za razvijene demokratije, a ne samo za države u kojima demokratski kapaciteti nijesu na zadovoljavajućem nivou”, naglasio je Gazivoda.

Prema podacima Sindikata medija, u prethodne tri godine (2022, 2023. i 2024), registrovana su 53 slučaja napada na medijske poslanike, od čega čak 31 na novinarke.

Analiza te radničke organizacije pokazuje da su najbrojniji verbalni i fizički napadi kojih je bilo 12, zatim prijetnje – 11 i na kraju govor mržnje koji je registrovan u jednom slučaju.

Građani u Crnoj Gori svjesni su nasilja nad ženama u novinarstvu. Onlajn upitnik na portalu “Vijesti” popunilo je 92 čitalaca, njih 58 smatra da je u Crnoj Gori prisutno nasilje nad novinarkama, a ocijenili su da su najprisutnije verbalno i psihičko, a slijede ih fizičko i seksualno nasilje.

Nasilju nad novinarkama je na neki način svjedočilo 28 čitalaca koji su popunili upitnik. Čitaoci “Vijesti” su saglasni da ni redakcije ni država ne štite dovoljno novinarke.

Situacija je, međutim, drugačija na Kosovu.

Onlajn upitnik sprovela je i kosovska Koha, odgovorilo je 176 građana, a 80,1 odsto njih smatra da nema nasilja nad novinarima, dok tek 17,6 odsto kaže da ima.

Na pitanje o kojoj vrsti nasilja su novinarke na Kosovu izložene, 31,4 odsto je reklo da su izložene verbalnom nasilju, 25,6 odsto psihičkom i 23,3 odsto fizičkom nasilju.

Čitaoci Kohe ocjenjuju i da medijske kuće dovoljno štite novinarke (61,9 odsto), dok je 76,1 odsto reklo da im država pruža dovoljnu zaštitu.

Problem propisi ili njihova primjena?

Advokat Gazivoda ističe da se u procesu pregovora Crne Gore o članstvu sa Evropskom unijom očekuje se adresiranje i osuda nasilja, progona, uznemiravanja i zastrašivanja novinara/ki i medijskih poslenika, kao i postizanje rezultata u istragama i kažnjavanju napada na novinare/ke.

“Uz to, posebna kategorija obaveza odnosi se na postizanje rezultata u oblasti rodne ravnopravnosti i borbe protiv rodno zasnovanog nasilja”, naglasio je on.

Prema njegovim riječima, a globalnom nivou istraživanja primjećuju da su sve češći napadi na novinarke i da raste broj takvih napada u odnosu na napade na novinare.

“Takođe, u porastu su svi oblici ometanja novinarskog rada, dakle ne samo fizički napadi, zastrašivanja i uznemiravanja, već i razne vrste progona. Sve ove vrste ometanja novinarskog rada neposredno ili posredno kroz odvraćajući efekat (chilling effect) ugrožavaju slobodu izražavanja”, upozorio je Gazivoda.

Kad je Crna Gora u pitanju, ističe on, potreban je interdisciplinarni pristup.

“Dokumentovanje i analiza ometanja, uz učešće stručnjaka za rodnu ravnopravnost, medijskih udruženja i institucija mogu da egzaktno prikažu pojavne oblike ometanja. Zatim, analizom može da se izvuku zaključci da li pravni okvir daje adekvatnu zaštitu, ali i da li institucionalni okvir adekvatno sprovodi pravne norme. Takvim pristupom došlo bi se do zaključka da li je za postizanje rezultata potrebno mijenjati propise ili unapređivati spremnost institucija da rješavaju ovakve probleme ili i jedno i drugo”, ocijenio je Gazivoda.

Njegova koleginica sa Kosova, advokatica Flutura Kusari tvrdi da “neravnopravan položaj žena u društvu reflektuje se i na medije”.

Prema njenim riječima, patrijarhalni pristup, seksistički i diskriminatorski tretman prema novinarima je “prihvaćena normalnost”.

Kusari naglašava da to dolazi kako spolja – od političara, biznismena…, tako i iz redakcija i medijskih kuća.

“Vlada mora poštovati novinarke uopšte i žene posebno i ne smije preduzimati ništa što bi moglo da se prevede kao poziv na napade na njih. Mora promijeniti krivično zakonodavstvo pooštravanjem napada na novinare, posebno novinarke, i mora aktivno da promoviše kulturu transparentnosti i poštovanje slobode izražavanja i slobode medija”, kaže medijska advokatica Kusari.

Poseban fokus na nasilje nad ženama u novinarstvu

Predsjednik Sindikata medija Radomir Kračković naglašava da činjenica da dvije novinarke u Crnoj Gori već više godina imaju stalnu policijsku pratnju pokazuje koliko je novinarski posao rizičan i opasan.

“Ove novinarke su poznate po svom istraživačkom radu i pisanju o organizovanom kriminalu i korupciji. I druge novinarke prethodnih godina bile su, s vremena na vrijeme, na meti napada, prijetnji ili targetiranja, što dodatno usložnjava cijelu situaciju. Nije lako živjeti ni raditi novinarski posao pod prijetnjama i one sigurno mogu uticati i na samocenzuru, a samim tim i na kvalitet rada”, navodi Kračković.

Ipak, novinarke, ističe on, koje su na meti, prvo treba da to prijave nadležnim organima i svojim redakcijama.

“…Da dobiju podršku medijske i šire zajednice i osudu napada od najviših zvaničnika (što se ne dešava uvijek zbog ideoloških ili političkih razlika unutar političke scene i javnog mnjenja) i da ostanu dosljedne u svom daljem izvjštavanju. Naravno, sve ovo nije nimalo jednostavno kada dođe do prijetnji i napada ali to je jedini način da se odbrani novinarski i lični integritet”, kazao je Kračković.

Prema njegovim riječima, od nadležnih organa treba tražiti da s punom pažnjom tretiraju sve napade na novinare, a specifično i na novinarke jer je tu potrebno imati i puno više senzibiliteta.

“Iz policije i tužilastva posljednjih godina pokazuju volju da se što više napada riješi i to treba pozdraviti, ali i insistirati da se dodatno poradi na onima koji još nisu rasvijetljeni. Takođe, od tužilastva i sudova očekujem da s dužnom pažnjom razmatraju sve napade i koriste izmijenjeni Krivični zakonik po kojem su kazne za napade na novinare i novinarke povećane. Prvi slučajevi koji su tretirani po ovim izmjenama nisu donijeli veće kazne napadačima i to mora da se promijeni, ako želimo da novinari i novinarke budu bolje zaštićeni”, naglašava Kračković.

Džemajl Redža, predsjednik Udruženja novinara Kosova, ističe da ta organizacija sprovodi niz aktivnosti sa međunarodnim partnerima “kako bi ojačala ulogu novinarki u medijima, kao i da obuči novu generaciju novinara/ki za rodno osetljivo izvještavanje”.

On najavljuje stvaranje neformalne grupe novinarki koja će raditi u tom pravcu. “AGK poziva novinare uopšte, a posebno žene, da prijave slučajeve napada, uznemiravanja, nejednakog tretmana u redakcijama AGK-a, kako bismo slučajeve predali Inspektoratu rada”, kaže on.

Prema podacima Udruženja novinara Kosova, od devet televizijskih debata u udarnom terminu (prajm tajm) na nacionalnim televizijama, samo dvije vode žene, a u jednoj od njih voditeljka je dijelila vođstvo sa muškarcem.

Autor: vijesti.me

PODGORICA, 03.05.2024. – Crnogorski Ustav i zakoni garantuju slobodu govora i izražavanja, ali je sloboda medija i dalje ugrožena političkim miješanjem, nekažnjenim napadima na novinare i ekonomskim pritiscima.

To se, kao i prethodne godine, navodi u Svjetskom indeksu slobode medija za 2024, koji je objavila međunarodna organizacija Reporteri bez granica (RSF), povodom 3. maja – Svjetskog dana slobode medija.

Kad su u pitanju zemlje regiona, najbolje je rangirana Sjeverna Makedonija (36), dok je Crna Gora ispred članica Evropske unije Slovenije (42) i Hrvatske (48). Slijede Kosovo (75), Bosna i Hercegovina (81), Srbija (98) i Albanija (99).

“Uprkos maloj populaciji (620.000 stanovnika), Crna Gora ima više od 150 registrovanih medija, uključujući tri dnevne novine, četiri TV emitera sa nacionalnim frekvencijama – uključujući javni kanal RTCG – i jednu novinsku agenciju. Tri od četiri televizijske mreže sa nacionalnom pokrivenošću su djelimično ili potpuno u stranom vlasništvu, uglavnom kompanija iz susjedne Srbije”, piše u izvještaju.

“Nakon poraza DPS-a 2020. – bivše Komunističke partije, koja je bila na vlasti 30 godina i neprijateljski nastrojena prema slobodi medija – ​​pritisak vlade i napadi na novinare donekle su se smanjili. Nova vlada je obećala da će uskladiti nacionalno zakonodavstvo sa evropskim pravom 2024. Međutim, postoji zabrinutost da će strani vlasnici nekih medija uticati na uređivačku politiku koja služi interesima drugih vlada (kao što je Vlada Srbije) ili interesima njihovih lokalnih političkih favorita”, ističe RSF.

Podsjeća se da je u Crnoj Gori zagarantovana sloboda izražavanja i dekriminalizovana kleveta. “I pored toga što je posljednjih godina pretrpio nekoliko promjena, i dalje postoje praznine u zakonskom okviru u pogledu slobodnog pristupa javnim informacijama i zaštite povjerljivosti izvora. Rezultat je nedovoljna zaštita nezavisnosti medija pred političkim i ekonomskim pritiskom. Isto važi i za RTCG, uprkos donošenju novih zakonskih odredbi 2020. godine”, dodaje se.

Kao glavni oglašivač, piše, država je posljednjih decenija većinu svojih sredstava raspodijelila „lojalnim” medijima. “Dok se RTCG i lokalni javni emiteri uglavnom finansiraju od strane države, privatni mediji su u velikoj mjeri podložni uticaju oglašivača i nestabilnosti tržišta. Nakon katastrofalnih ekonomskih posljedica pandemije kovida-19 na medije, vlada im je pružila finansijsku podršku koja se pokazala nedovoljnom da obezbijedi njihovu održivost.”

Ističe se i da crnogorsko društvo ima “duboke etničke, vjerske i političke podjele, pored autoritarne političke kulture naslijeđene iz prošlosti.” “U takvom okruženju, mediji se često optužuju da rade za strane interese i da izdaju naciju ili crkvu. Kampanje protiv profesionalnih novinara često vode političari kako iz vladajućih tako i iz opozicionih partija”, napominje se.

Navodi se i da su skoro svi napadi na novinare u posljednjih nekoliko godina razriješeni, ali da mnogi od onih koji su se dogodili ranije ostaju nekažnjeni, uprkos obećanjima vlade koja je došla na vlast 2020. “To je slučaj, na primjer, u slučaju ubistva novinskog urednika Duška Jovanovića 2004. i pokušaja ubistva istraživačke novinarke Olivere Lakić 2018. Novinar Jovo Martinović je 2023. godine, nakon sedam godina postupka, konačno oslobođen optužbi za neosnovanu pripadnost kriminalnoj grupi”, zaključuje se u izvještaju.

PODGORICA, 28.03.2024. – Kako je Evropska unija prije nekoliko dana zvanično usvojila konačni tekst Evropskog zakona o slobodi medija (EMFA), Evropska federacija novinara (EFJ) još jednom poziva države članice da budu efikasne i ambiciozne u primjeni ovog ključnog zakona.

Konačno zeleno svijetlo koje su evropske vlade dale EMFA – osim Mađarske – ne bi moglo biti blagovremeno jer se situacija pogoršava u nekoliko zemalja EU, gdje se javni mediji koriste politički i finansijski oslabljeni, umjesto da građanima/kama garantuju nezavisnost, pluralnost i kvalitetne informacije kako njihova misija zahtijeva.

Prvi testovi u Slovačkoj i Italiji

Najsvježiji primjer je Slovačka, gdje nacrt zakona o kome se raspravlja predviđa raspuštanje Radio-televizije Slovačke (RTVS) kako bi se ona zamijenila novom Slovačkom televizijom i radiom (STaR). Drastične promjene u imenovanju i nadležnostima nadzornih tijela bi uspostavile vladinu kontrolu i efektivno okončale nezavisnost javnog emitera, što je u suprotnosti sa članom 5. Zakona o slobodi medija EU.

ČLAN 5(2)) GLASI: „DRŽAVE ČLANICE ĆE OBEZBijEDITI DA PROCEDURE ZA IMENOVANJE I RAZRjEŠENJE ŠEFA UPRAVE ILI ČLANOVA UPRAVNOG ODBORA PRUŽALACA JAVNIH MEDIJSKIH USLUGA IMAJU ZA CILJ DA GARANTUJU NEZAVISNOST PRUŽALACA JAVNIH MEDIJSKIH USLUGA. (…) ONI MOGU BITI RAZRjEŠENI PRijE ISTEKA MANDATA SAMO IZUZETNO AKO VIŠE NE ISPUNJAVAJU ZAKONOM UNAPRijED DEFINISANE USLOVE POTREBNE ZA OBAVLJANJE NJIHOVIH DUŽNOSTI UNAPRijED UTVRĐENE NACIONALNIM ZAKONOM ILI IZ POSEBNIH RAZLOGA NEZAKONITOG PONAŠANJA ILI OZBILJNOG NEDOLIČNOG PONAŠANJA KAKO JE UNAPRijED DEFINISANO NACIONALNIM ZAKONOM“.

„Akutne situacije u Slovačkoj i Italiji pokazuju važnost trenutne i ambiciozne primjene EMFA, koja nije usmjerena samo na sprečavanje političkog miješanja, već i na sprečavanje slabljenja javnih medija zbog nedostatka finansijske održivosti“, rekao je kopredsjedavajući EFJ Broadcasting Ekpert Group (BREG), Rolf Johansen.

Minimalna pravila

EFJ pozdravlja uvođenje testa pluralizma medija kao pozitivan korak za sprečavanje prijetnji medijskom pluralizmu i nezavisnosti od koncentracije tržišta. Takođe pozdravlja bolju zaštitu onlajn sadržaja koji proizvode mediji i novinari/ke od moći platformi.

Ukratko, EMFA uspostavlja minimalna pravila za zaštitu novinarskih izvora, stroge garancije za nezavisan rad javnih medija i njihovu finansijsku održivost, transparentnost u vlasništvu medija i državnog oglašavanja, kao i uređivačku nezavisnost u redakcijama.

EFJ i njegove podružnice će sada raditi na tome da EMFA ispuni svoja obećanja: da vlade drže odgovornim za obezbjeđivanje medijskog pluralizma i uređivačke nezavisnosti u 27 država članica, i da osiguraju da novinari/ke budu zaštićeni od neprimjerenog političkog ili drugog uticaja.

„Svi ovi članci su mogli da budu jači, ali slažemo se da je ovo prekretnica na nivou EU na koju smo čekali oko 30 godina. Sada kada je EMFA usvojen, pravi test leži u tome kako će se ovaj akt sprovoditi u državama članicama EU. Potrebna nam je i politička volja na nacionalnom nivou, ali i od Evropske komisije i novoformiranog odbora da nadgledamo njegovu primjenu”, rekla je direktorka EFJ Renate Schroeder. „Naročito, špijuniranju novinara/kij nema mesta u našim evropskim demokratijama i mora se izbjegavati svim sredstvima.

Izvor: EFJ

PODGORICA, 22.03.2024. – Crna Gora treba da iskoristi mogućnosti koje pružaju evropske integracije da unaprijedi pravni okvir koji reguliše ljudska prava i da obezbijedi njegovu punu primjenu, rekla je komesarka Savjeta Evrope za ljudska prava Dunja Mijatović nakon posjete Crnoj Gori od 18. do 21. marta 2024.

U saopštenju Savjeta Evrope navodi se da je Mijatović tokom posjete dobila informacije o zabrinjavajućem porastu govora mržnje, posebno na internetu, koji zaoštrava podjele na etničkoj, vjerskoj i političkoj osnovi i posebno negativno utiče na određene društvene grupe, posebno na Rome, LGBTI osobe i žene na javnim pozicijama.

“Seksistički i mizogini govor mržnje protiv političarki, novinarki i aktivistkinja za ljudska prava podriva rodnu ravnopravnost. Vlasti prema tome treba da pokažu nultu toleranciju i da preduzmu mjere za sprečavanje i borbu protiv te pojave“, kazala je Mijatović. Naglašavajući značajnu ulogu crnogorskih žena u društvu, ona je pozvala nadležne i da osiguraju veće političko učešće žena.

Mijatović je je posebno pozvala na brzo donošenje seta medijskih zakona, Zakona o pravnom priznavanju pola po osnovu samoopredeljenja… Tokom sastanaka sa crnogorskim zvaničnicima, Mijatović je upozorila i na dugogodišnju polarizaciju u medijskom sektoru, neregulisano onlajn medijsko okruženje koje omogućava širenje dezinformacija, nedostatak efikasne medijske samoregulacije, nedovoljnu medijsku pismenost…

“Nesprovođenje odluka domaćih sudova o imenovanju direktora Radio televizije Crne Gore (RTCG) postavlja pitanja u pogledu poštovanja vladavine prava, što je pitanje koje, takođe, treba hitno rješavati”, naglašava se u saopštenju.

Kad su u pitanju sloboda izražavanja i medija, komesarka je ocijenila da je ohrabrujuće to što je u posljednje vrijeme zabilježeno smanjenje slučajeva fizičkog nasilja nad novinarima. Ona je, međutim, istakla važnost da se svi slučajevi nasilja i zastrašivanja novinara, a posebno ubistva glavnog i odgovornog urednika “Dana” Duška Jovanovića, efikasno istraže i da počinioci budu izvedeni pred lice pravde.

“Komesarka je zabrinuta zbog prijavljene sve veće upotrebe strateških tužbi protiv medija i novinara (SLAPP). Vlasti bi trebalo da preduzmu konkretne mjere da spriječe neprijatne pritužbe protiv novinara, boraca za ljudska prava, pisaca i aktivista, oslanjajući se na standarde SE i druge relevantne standarde, jer oni imaju duboko zastrašujući efekat. Pozdravljam nedavni poziv ministarke kulture i medija svim crnogorskim zvaničnicima da stvore ambijent za slobodan i nezavisan rad svih medija i novinara“, rekla je Mijatović.

Naglašava da je dobila informacije o zastrašivanju akademika, pisaca i aktivista, kao što su Boban Batrićević i Andrej Nikolaidis.

“Ponavljam da je u slobodnom i demokratskom društvu imperativ da se u potpunosti poštuje sloboda izražavanja svih aktera civilnog društva“, naglasila je.

Mijatović je pozvala vlasti da sarađuju sa organizacijama civilnog sektora. Komesarka se, tokom posjete Crnoj Gori, srela sa predsjednikom Jakovom Milatovićem, premijerom Milojkom Spajićem, ministrom vanjskih poslova Filipom Ivanovićem, ministrom pravde andrejom Milovićem, ministrom ljudskih i manjinskih prava Fatmirom Gjekom, Zaštitnikom ljudskih prava Sinišom Bjekovićem i predstavnicima nevladinog sektora i medija.