U jednoj od najvećih medijskih kuća u Hrvatskoj – HANZA MEDIJI – započeli smo pregovore o Kolektivnom ugovoru. Udruženi reprezentativni sindikati (Sindikat novinara Hrvatske i Sindikat grafičara i medija) zalažu se za poboljšanje materijalnih i radničkih uvjeta. Na sastanku pregovaračkih odbora poslodavca i sindikata u HANZA MEDIJI, koji je održan 20. veljače 2024. godine pregovarački odbor sindikata predložio je protokol pregovora te pozdravio jačanje socijalnog dijaloga kao važan korak i za zaštitu radnih i profesionalnih prava u ovoj medijskoj kući, ali i kao pozitivan pokazatelj promjena u medijskom sektoru, priopćili su iz SNH-a.

U svim državama članicama Europske unije čak bi 80 posto radnika trebalo biti pokriveno kolektivnim ugovorima kako propisuje europska Direktiva o primjerenim europskim plaćama prema kojoj bi svaka država morala usvojiti i akcijski plan za ispunjavanje te kvote. Pravo stanje stvari je daleko od tog cilja, u 19 od njih 27 država to nije slučaj. Među državama u kojima je pokrivenost radnika kolektivnim ugovorima niža od tog praga je i Hrvatska gdje kolektivni ugovori pokrivaju oko 55 posto radnika. U medijskom sektoru ta je statistika još gora, o novim kolektivnim ugovorima pregovara se u javnim medijskim servisima, dok u privatnim medijima još uvijek manjka pozitivnog okruženja za kvalitetan socijalni dijalog. Naglaskom na prioritet jačanja zaštite radnih mjesta kolektivnim ugovorima za EU-u kolektivno pregovaranje postalo politički stabilan i inkluzivan element gospodarskog razvoja.

Kolektivni ugovor je pravni dokument usuglašen između poslodavca i sindikata. Njime se uređuju pitanja iz radnog odnosa – radno vrijeme, trajanje dnevnih, tjednih i godišnjih odmora, visina plaće i dodataka na plaću te pitanja koja su povezana s radnim odnosom, poput zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, načina organiziranja radničkih skupova, zaštite sindikalnih povjerenika itd. Za razliku od Pravilnika o radu kojeg poslodavac donosi jednostrano i može ga promijeniti usprkos protivljenju radničkih predstavnika u vrlo kratkom roku, radnici kroz kolektivne pregovore putem sindikata imaju pravo na ravnopravan dijalog.

Početak pregovora u HANZA MEDIJI pokazatelj je promjena i u medijskom sektoru, jačanja kvalitetnog i konstruktivnog socijalnog dijaloga i vjerujemo tek početak bolje zaštite radnih i profesionalnih prava novinara i medijskih djelatnika u Hrvatskoj.

Akt o digitalnim uslugama koji ima za cilj ograničiti širenje nezakonitog sadržaja online i stvoriti sigurno online okruženje za sve od subote se počinje primjenjivati na sve internetske posrednike u EU-u.

Akt o digitalnim uslugama već se primjenjuje od kraja kolovoza 2023. na 19 vrlo velikih internetskih platformi i tražilica koje imaju prosječno više od 45 milijuna korisnika mjesečno.

Tri druge platforme koje su u prosincu 2023. određene kao vrlo velike internetske platforme moraju do kraja travnja ispuniti najstrože obveze iz Akta o digitalnim uslugama.

“Od sutra se Akt o digitalnim uslugama primjenjuje na sve internetske platforme kojima korisnici u EU-u pristupaju. Korisnici, države članice i platforme sada se mogu koristiti alatima iz Akta o digitalnim uslugama kako bi oblikovali sigurniji i transparentniji internet”, izjavila je izvršna potpredsjednica Komisije Margrethe Vestager.

“Sutra započinje novo doba. Sigurniji internetski prostor, transparentnost i odgovornost, bolja zaštita od nezakonitog sadržaja i osnaživanje korisnika”, izjavio je povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton.

Platforme koje nisu određene kao vrlo velike internetske platforme ili vrlo velike internetske tražilice bit će pod nadzorom, na razini država članica, neovisnog regulatornog tijela koje djeluje kao nacionalni koordinator za digitalne usluge (DSC).

Nacionalni koordinatori bit će odgovorni da te platforme djeluju u skladu s pravilima. DSC-ovi će nadzirati i provoditi Akt o digitalnim uslugama za platforme s poslovnim nastanom u njihovoj državi.

Akt o digitalnim uslugama nameće veću transparentnost u moderiranju sadržaja te postavlja pravila kojima će se stati na kraj netransparentnim i zavaravajućim praksama na internetu. Ove odredbe odnose se na sve pružatelje usluga ‘hostinga’, internetske trgovine i platforme koje posluju u EU.

Zajedno za Aktom o digitalnim tržištima, Akt o digitalnim uslugama predstavlja prekretnicu u pristupu regulaciji interneta. S ta dva zakona želi se stvoriti sigurnije online okruženja, utvrđivanje jasnih odgovornosti za platforme kao što su internetska tržišta i društveni mediji, te suočavanje sa aktualnim izazovima digitalnog okruženja, uključujući nezakonite proizvode, govor mržnje i dezinformacije, te transparentno dostavljanje i kontrolu podataka.

Općinski kazneni sud u Zagrebu odbacio je tužbu Mislava Stipića protiv dvojice bivših potpredsjednika Hrvatskog novinarskog društva, a sada članova Izvršnog odbora HND-a Branka Mijića i Goran Gazdeka. Do odbacivanja tužbe, kako stoji u rješenju Suda, došlo je nakon što je Stipić odustao od tužbe i prije početka samog postupka.

-Kada čelni ljudi HRT-a odustaju od svojih tužbi protiv novinara i HND-a, što im je bio omiljeni sport svih ovih godina, onda se ili osjećaju nesigurno zbog mogućeg gubitka spora ili im je to netko sugerirao, žele li zadržati svoje lagodne pozicije na Prisavlju. Da je po srijedi koordinirana akcija, svjedoči da nas je nakon Stipića (Gazdeka i mene, koji smo kao potpredsjednici potpisali priopćenje HND-a) za istu stvar tužio i bivši glavni ravnatelj HRT-a Kazimir Bačić. Nadam se da će se to ročište protiv nas dvojice poklopiti sa suđenjem Kazimiru Bačiću, osumnjičenom da je nosio 50 tisuća eura mita gradonačelniku Bandiću, kako bih taj proces mogao uživo pratiti, vjerujem kao i kamere HRT-a da cijela Hrvatska shvati i vidi kome su HDZ-e i AP-e dali u ruke upravljanje javnom televizijom kojoj plaćamo mjesečnu pretplatu, kazao je komentirajući presudu Branko Mijić.

Podsjetimo tadašnji ravnatelj jedinice Poslovanja Hrvatske radiotelevizije Mislav Stipić, koji i nadalje radi na HRT-u, privatno je tužio potpredsjednike Hrvatskog novinarskog društva Branka Mijića i Gorana Gazdeka za kazneno djelo klevete.

Stipić je dvojicu potpredsjednika HND-a, koje je u postupku zastupala odvjetnica Vanja Jurić, tužio zbog teksta, odnosno priopćenja objavljenog 12. ožujka 2021. na portalu HND-a pod naslovom “Bačićev progon čelnih ljudi HND-a i Sindikata novinara Hrvatska novi je udar na slobodu medija”, koje su potpisali Mijić i Gazdek kao potpredsjednici HND-a.

U priopćenju HND-a Stipiću, koji je bio siva eminencija u vrijeme dok je ravnatelj HRT-a bio Kazimir Bačić optužen za mito i trgovanje utjecajem, su zasmetali navodi da su “glavnom ravnatelju državne televizije mete za odstrel očito svi oni koji su se usudili javno progovoriti o teškim optužbama za seksualno uznemiravanje i mobbing koje je na račun ravnatelja Poslovne jedinice Poslovanje HRT-a Mislava Stipića iznijela jedna zaposlenica (a potom ih posvjedočilo još dvoje ljudi). Bačić je navode pokušao zataškati, da bi potom svog bliskog suradnika Stipića poput velmože amnestirao svake krivnje”.

Kako je na koncu istaknuo i Goran Gazdek raduje ga što je gospodin Stipić na kraju ipak spoznao da ovaj slučaj nikako ne može dobiti jer u njihovim izjavama i stavovima nije bilo ništa što ne odgovara činjenicama. – Time je poštedio sebe, a posebno nas od nepotrebnog gubljenja vremena na sudovima što je zapravo i bio cilj ove klasične SLAPP tužbe, zaključio je Gazdek.

Vodstva Hrvatskog novinarskog društva (HND) i Sindikata novinara Hrvatske (SNH) u ponedjeljak su ispred Novinarskog doma organizirali bdijenje i zapalili svijeće za novinare i novinarke ubijene u Gazi, poručivši kako ”novinari i civili nisu ratne mete”. Istovremeno brojne kolege i kolegice palile su svijeće u spomen na novinare ubijene u Gazi i u Osijeku, Rijeci, Šibeniku, Splitu i drugim gradovima.

Na taj način pridružili su se akciji Međunarodne federacije novinara koja je u isto vrijeme održana u Bruxellesu.

Prema trenutnim podacima, od 7. listopada 2023. u Gazi je ubijeno najmanje 99 novinarki i novinara. Veliku većinu čine palestinske novinarke i novinari, njih 92-oje. Živote je tijekom obavljanja svog posla izgubilo i četvero izraelskih i troje libanonskih kolega za čijim izgubljenim životima jednako žalimo, istaknuli su predstavnici HND-a i SNV-a.

‘Gotovo sto ljudi, naših kolegica i kolega ubijeno je od početka rata. Mi nismo šutljivi promatrači, znamo, vidimo, slušamo i šaljemo svoju solidarnost i podršku ljudima koji se na tom području bore da istina dođe do javnosti”, kazala je predsjednica Europske federacije novinara i SNH Maja Sever. Dodala je i da novinari i civili ne smiju biti mete i pozvala na prekid vatre, zaustavljanje ubijanja i krvoprolića u Gazi.

”Ovim simboličnim činom iz Zagreba i Hrvatske šaljemo poruku solidarnosti prema obiteljima naših ubijenih kolega i kolegica koji, bez obzira na naciju i vjeru, stradavaju svaki dan obavljajući svoj posao”, kazao je predsjednik HND-a Hrvoje Zovko. Kazao je i kako su novinari u Gazi izabrani kao namjerne mete te dodao kako je teško povjerovati da su slučajno ubijeni, s obzirom na broj stradalih koji je stravičan.

Član Izvršnog odbora HND-a Branko Mijić rekao j da je ”stotinu novinara u Gazi ubijeno, odnosno namjerno likvidirano, a da je jedini njihov grijeh bio da su željeli reći istinu o genocidu koji se vodi pod maskom borbe protiv terorizma”.

Vodstva HND-a i SNH su za poginule novinare u Gazi zapalili svijeće ispred spomen ploče snimateljima, novinarima i tehničarima poginulima u Domovinskom ratu.

Namjera Lex AP-a od prvog dana bila je jasna. Zakon širom otvara vrata skrivanju zloupotreba represivnog aparata i ukida javnost kao kontrolni mehanizam rada policije, Državnog odvjetništva i sudova. Sve osobe iz sustava istrage koje dođu do podataka o nepravilnostima, a koji su od javnog interesa, dobro će razmisliti prije nego što ih podijele s medijima. Država ih je zastrašila, tri godine zatvora nisu šala. Stoga zahtijevamo da Vlada povuče zakon opasnih namjera, poručeno je s HND-ova prosvjeda na Markovu trgu protiv LEX AP-a, a iste poruke odaslane su i s prosvjeda koji je HND-ov ogranak u Splitsko-dalmatinskoj županiji održao u Splitu ispred HNK.

Brojni prosvjednici, a prema slobodnoj procjeni bilo ih je i više od 500 u Zagrebu te oko 200 u Splitu, zviždali su i skandirali protiv AP-a odašiljući i poruke putem transparenata: “Plenki je malo nervozan”, “Nema izvora nema političkog problema” i “Sebi šape A Pe!”, “Jadni interes”….

Predsjednik HND-a Hrvoje Zovko iznio je zahtjev prosvjednika: da Vlada puvuče zakon opasnih namjera i odustane od daljnjeg sužavanja medijskih sloboda do kojih bi došlo da se usvoji članak 307.a Kaznenog zakona koji govori o “neovlaštenom otkrivanju sadržaja izvidne ili dokazne radnje”.

Kako je kazao jedan ugledni kolega, “i ovaj prosvjed je pokazao da je novinarska profesija jedinstvena u borbi za profesionalna prava i pravo javnosti na informacije od javnog značaja. Jasno i glasno rečeno je ne udaru politike na javni interes i slobodu medija”.

– Ponosni smo na činjenicu da HND u istom danu u isto vrijeme ima dva prosvjeda protiv zakona kojim Andrej Plenković želi u ovoj superizbornoj godini ušutkati sve kritičke tonove koji mu ne idu u prilog. Iz Zagreba šaljemo veliki pozdrav našim dragim kolegicama i kolegama u Splitu i svima koji su ih došli podržati! Odmah da budem jasan. Hrvatsko novinarsko društvo zahtijeva da se LEX AP, zakon opasnih namjera, odnosno članak 307.a u potpunosti odbaci! Mi od toga ne odustajemo! Vjerujte, predsjedniče Vlade, neće nam biti nikakav napor ponovo doći ovamo ako to ne učinite, istaknuo je predsjednik HND-a Zovko, koji je dodao kako jučerašnja parada s izmjenama u pet do 12 nije ništa nego jeftini politički trik kojim su Andrej Plenković i Vlada Republike Hrvatske pokušali izbiti argument opravdanih kritika novinara i svih kojima je stalo da živimo u poštenom i pravednom društvu.

– Povukli ste se pod pritiskom HND-a, ali to vaše povlačenje ima veliku i opasnu zamku. Bez obzira na te vaše kozmetičke intervencije, i dalje će se moći maltretirati naše kolegice i kolege. Užasnuti smo činjenicom da nas, gospodine premijeru, nijednom niste demantirali kako se novinarima i novinarkama neće oduzima mobiteli i laptopi zajedno sa svim sadržajem u njima. Do utvrđivanja što je javni interes u sudskim postupcima trajat će višemjesečno maltretiranje naših kolegica i kolega i zastrašivanje zviždača, poručio je je Zovko te dodao: “Isto tako, i DORH može ocjenjivati je li neka informacija puštena u javnom interesu. Ako to ne napravi ili to napravi neprofesionalno, nitko ga neće spriječiti da krene provoditi istragu. Ako DORH odluči voditi neki postupak, zvat će novinare na razgovore, tražiti na sve načine da otkrije izvor koji im je dao informaciju i nitko ga u tome ne može spriječiti.”

Zovko je kazao kako je HND i službeno poslao dopis Ministarstvu pravosuđa i uprave da dostave informaciju u kojim to europskim zemljama postoji rješenje poput članka 307.a koji je Vlada predložila, ali odgovora nije bilo.

– Da se ne lažemo, cijela ova priča oko zakona opasnih namjera usmjerena je prema tome da se ušutka novinarska profesija i svi hrabri ljudi iz sustava koji žele progovoriti o brojnim nezakonitim radnjama. Žao nam je, gospodine premijeru, ali ne želimo sudjelovati u gradnji vašeg kulta ličnosti, rekao je Zovko popraćen aplauzima, nakon kojih su uslijedili zvižduci AP-u.

– Ako se ušutkaju zviždači, građani za neka kriminalna djela nikad neće saznati! Sjetimo se prometne nesreće vukovarsko-srijemskog župana Damira Dekanića prije par godina u kojoj je pijan razbio službeni automobil pa lažno prikazao da ga je vozio njegov rođak. Da se tada nisu smjele objavljivati informacije iz istrage, pitanje je bi li bio uhićen s trojicom policajaca pod sumnjom da su mu pomogli u lažiranju nesreće. Da se nije smjelo ništa otkriti, javnost možda još ne bi doznala da je Mihaelu Berak ustrijelio policajac te da nije riječ o nesretnom slučaju, kao što tvrdi policija, nego o namjernom ubojstvu iz službenog pištolja, kao što smatra DORH. Ja ću vam, predsjedniče Vlade, s ovog mjesta poručiti: ljudi, a ne zakonsko slovo je ključ cijele priče, istaknuo je Zovko i dodao kako ključna stvar nije uvođenje tog novog stavka u tu zakonsku odredbu, nego izbor osobe koja će to provoditi u praksi bez ikakvog učinkovitog nadzora.

– A vi ste se, kao što vidimo, već opredijelili tko će to biti. E pa mi na to ne pristajemo! I za kraj, predsjedniče Vlade Republike Hrvatske – u Saboru se skrivajući iza femicida, iza žrtava stravičnih zločina, pokušavate zaštititi brojne šerife, nemali ih je broj upravo iz vaše stranke. Vi sada sve saborske zastupnike i zastupnice dovodite u situaciju da moraju podržati vaš zloglasni zakon ako misle podržati uvrštavanje femicida kao kaznenog djela. U protivnom, ako dignu ruku protiv LEX AP-a, protiv su i odredbe o femicidu. Kako nisko i bešćutno… Teško da se od ovoga može niže. Povijest će vas i po tome pamtiti, gospodine AP! Uvijek je važno ponavljati, da se ne zaboravi: Andrej Plenković je premijer s najviše novinarskih prosvjeda mandatu. Andrej Plenković je premijer kojem nije smetalo curenje informacija dok se nisu u javnosti pojavili njegovi inicijali. On je bitan sam sebi i ništa drugo mu nije važno. A to je zastrašujuće. Stoga još jednom zahtijevamo: povucite članak 307.a u cijelosti! U protivnom se vidimo opet! Upamtite, HND ne odustaje!, zaključio je Zovko.

Predsjednica Europske federacije novinara Maja Sever posebno je pohvalila angažman cijelog HND-a u organizaciji samog prosvjeda i borbe protiv LEX AP-a. Dodala je kako ni njoj ni svima okupljenima nije naporno i da reteriranje AP-a i njegovih poslušnika nije obeshrabrilo novinare i građane da se i danas okupe i protestiraju protiv zakona opasnih namjera.

– Osobito nas smeta taj bahatluk i cinizam kojim se AP obraća struci i svim građanima i to je nedopustivo i neće proći i ako treba opet ćemo doći, poručila je Sever i citirala znameniti filmski citat: “Nemojte mi pišati po leđima, a uvjeravati me da pada kiša.”

Potpredsjednik HND-a Drago Hedl u svom govoru podsjetio je na praksu po kojoj vladajući kod prijedloga izmjene nekog zakona uvijek u radnoj verziji koja ide u Sabor stave i nešto manje važno, što će onda u konačnoj verziji, pod pritiskom oporbe i javnosti, lako izbaciti, ali će sačuvati suštinu.

– Slično se događa sada i s Lexom AP. Prvo se odustalo od kažnjavanja novinara koji objave informaciju dobivenu iz istrage, a jučer ministar pravosuđa najavljuje kako neće biti kaznenog djela ako je procurila informacija u interesu žrtve, u interesu obrane u kaznenom postupku ili u pretežitom javnom interesu. To naoko ublažavanje prvotne formulacije kaznenog djela u biti ništa ne mijenja – ostaje suština: sprječavanje i kažnjavanje objave pronositelja takvih informacija. Mi nismo danas ovdje iz straha da ćemo u zatvor zbog objave informacije iz istražnog postupka, mi smo ovdje u interesu profesije, novinarstva kao javnog dobra, koje radi za javno dobro, u javnom interesu, naglasio je Hedl te dodao kako su dvije lukave zamke u navodnom reteriranju zakonodavca, koje se odnose na nekažnjavanje novinara i ako je objava informacije iz istrage u pretežitom javnom interesu.

– Prvo, kako će zakon definirati pojam ”novinar”, tko to jest, a tko nije, jer iz dosadašnje sudske prakse vidimo da neki suci novinarom smatraju samo osobe sa završenim fakultetom novinarstva ili one koji su u radnom odnosu u nekom mediju. Drugo, tko jamči da novinar za objavu informacije iz istrage neće niti biti kažnjen po drugoj zakonskoj osnovi, kao pomagač u počinjenju kaznenog djela, kazao je Hedl, koji je komentirajući najavu ministra Malenice kako neće biti kaznenog jela ako je objavljena informacija iz istrage u pretežitom javnom interesu, rekao: “Pitanje je tko i kako procjenjuje što jest a što nije javni interes. U više sudskih postupaka suci su očiti javni interes za objavom nekih informacija prosuđivali da javni interes ne postoji. Zašto tako ne bi postupali i istražni organi? Zašto oni bolje od novinara znaju što jest, a što nije javni interes?”

– Mi danas ovdje nismo da tražimo izuzeće od progona novinara jer držimo da zakon treba jednako vrijediti za sve. Mi smo ovdje zato što odlučno tražimo da se Lex AP neodložno, jednom zauvijek, skine s dnevnoga reda, da se od njega odustane, jer njegovo uvođenje u Kazneni zakon znači kraj istraživačkog novinarstva koje se najčešće oslanja na izvore, one poštene ljude u sustavu koji se ne slažu sa zataškavanjem detalja iz istraga, čime se često pogoduje visokim dužnosnicima ili visokopozicioniranim ljudima iz vrha stranke. Zato smo odlučno protiv Lexa AP, tražimo da se od njega potpuno i zauvijek odustane, a ja osobno skloniji sam nazivu “Lex APokalipsa” jer bi njegovo usvajanje bila stvarna apokalipsa za slobodno novinarstvo. Ali sam zato da se u nazivu “Lex APokalipsa” prva dva slova riječi ”apokalipsa” pišu velik slovima – slovima AP, poput inicijala njegova stvarnog autora – AP, zaključio je Hedl.

Potpredsjednica HND-a Chiara Bilić podsjetila je na AP-ovo izjavu kako će promijenit Zakon o kaznenom postupku i Kazneni zakon da im stvari iz spisa nekontrolirano, namjerno, politički, selektirano, aranžirano izlaze van i čine političke probleme.

– AP je ovdje slučajno, iskrenije nego sto je htio, otkrio srž razloga donošenja zakona: sprječavanje političke štete. Jučer je pak usput ministar Malenica izjavio da će u zakonski prijedlog dodati stavak koji se odnosi na pretežiti javni interes, o čemu će odlučivati sud, ustupak pred pritiskom, a to jest to. Onda poručujemo da mi nećemo ustuknuti pred ustupkom. Hvala lijepo, ne padamo na te fore. Zbog donošenja zakona koji nije u javnom interesu sud će posljedično utvrđivati je li nešto u javnom interesu? To što ova vlada Andreja Plenkovića radi je izvan svake pameti, naglasila je Bilić poručivši kako je ovo još jedan udarac na slobodu medija.

– Ovime se sada ušutkavaju zviždači– ljudi koji upozoravaju na bolesti u nekom sustavu ili procesu. Ti ljudi se ujutro ne bude s mišlju danas ću nazvat tog i tog novinara da mu dam detalje istrage jer mi je, eto, dosadno. Jer i danas taj porez predstavlja itekakav rizik. Novinari su najčešće zadnja instanca, ljudi se novinarima javljaju kada vide da drugog izlaza nema. Ovo jest zakon opasnih namjera. Ovo jest zakon koji štiti AP-a i njegove dečke. I ovo jest zakon koji za štit koristi mrtva ženska tijela, zaključila je Bilić.

Član Izvršnog odbora HND-a Branko Mijić istaknuo je da prođe li ovaj Lex AP-e u Saboru, javnost neće smjeti znati zašto je nositelj transparenta nasilno priveden, kakav mu krimen zbog riječi Ćaća istraga stavlja na teret te koje su dokazne radnje protiv suspektnog zločinca provedene, a da se kao novinari ne izložimo riziku trogodišnjeg robijanja.

– Kaznenim gonjenjem svih onih koji se usude mračne državne tajne učiniti javnim, ili se našaliti s vlastodršcima, i mala Hrvatska velikim slovima se upisuje na globalnu mapu širenja Gulaga, od Guantanama i Belmarsha do Quantica i Sibira. Zato ovaj zakon nije samo zakon opasnih namjera već i zakon opasnih namjena! Timing njegovog donošenja nimalo slučajno podudara se s izborom novog glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića, što može značiti samo jedno: da će i Zakon i Tužitelj revnosno štititi lik i djelo Andreja Plenkovića, kao i njegovih dvorjana, od bilo kakvog mogućeg razotkrivanja u javnosti, kazao je Mijić dodavši da je namjena ovog zakona opasnija i od njegove namjere da mediji postanu tabula rasa kada se Žalac i Rimac dopisuju o šefu dok ih istražitelji snimaju, ili kada njegov pobočnik Marko Milić koristi politički utjecaj za zapošljavanje podobnih u Hrvatskim šumama.

– No krajnja namjena ovog zakona opasnija je od svih ovih namjera, a ona cilja, koliko god nas Plenković pokušava držati guskama u magli, na kažnjavanje i izopćavanje nepoćudnih mu novinara kako bi u potpunosti zavladao javnim prostorom. Onaj koji posjeduje narativ, posjeduje i apsolutnu moć, jer laž prikazuje kao istinu, a istinu demonizira kao ugrozu demokracije, poentirao je Mijić.

Prosvjed je završio Zovkovom porukom da će se borba protiv LEX AP-a nastaviti sve dok se on ne povuče u cijelosti, jer ovo je i naša zemlja, a javni interes je iznad svega.

Na prosvjed su se odazvali i glavni urednici najvažnijih hrvatskih tiskovnih medija Dragan Ogurlić iz Jutarnjeg lista i Dražen Klarić iz Večernjeg lista. Na prosvjedu su viđeni i brojni oporbeni političari: Peđa Grbin, Sandra Benčić, Rada Borić, Davor Bernardić, Davor Hajdaš Dončić, Marija Selak Raspudić i drugi.

Poruka sa Splitskog prosvjeda: Kršit ćemo zakon opasnih namjera, jer je to u interesu javnosti

U Splitu na Trgu Gaje Bulata ispred HNK okupilo se više od 200 novinara i građana koji su poručili kako svi “znamo da je javni interes iznad nečije privatnosti”.

Predsjednik Ogranka HND-a Splitsko-dalmatinske županije Damir Petranović kazao je kako je ovo najgori i najopasniji zakon koji se predlaže u nekoliko posljednjih godina.

– On za namjeru ima ograničenje slobode medija i izražavanja te uskraćuje pravo javnosti da zna i da dobije informacije od javnog interesa, kazao je Petranović poručivši kako novinari neće šutjeti te je poručio Plenkoviću i budućem državnom odvjetniku da će novinari kršiti taj zakon zbog javnog interesa.

– Stoga pozivam i zviždače i sve građane da krše taj zakon jer bez medija i novinara Hrvatska bi otišla u diktaturu, oštar je bio Petranović.

U ime novinara Šibensko-kninske županije novinarima se obratila i Davorka Blažević koja se zahvalila na velikom odazivu te je istaknula kako je činjenica da AP i njegovi poslušnici novinare ne žele čuti i ne žele da novinari pišu.

– Nismo vjerovali da će uopće doći do prijedloga ovoga najgoreg zakona. I ne treba gajiti iluzije. Ovo je zakon koji želi zastrašiti i u biti nije uperen protiv onih koji bi otkrili informacije policajci, suci ili netko iz sustava, nego je upravo protiv novinara. Oni se boje novinara i žele nas ušutkati, a to im nećemo dozvoliti, istaknula je Blažević.

Gabrijela Radanović, potpredsjednica Ogranka HND-a Splitsko-dalmatinske županije, poručila je poštovanom AP-u da “zdrav sustav počiva na zdravim temeljima”.

– Zakon opasnih namjera – Lex AP – počiva na ultimatumu i svojevrsnoj ucjeni saborskih zastupnika. Pritom ne mislimo na već osigurane ruke HDZ-ovaca i partnera, nego i na ostale. Skrivajući se iza femicida, iza žrtava stravičnih zločina, pokušavate zaštititi šerife. A nemali broj ih je baš iz vaše stranke, poštovani AP. Saborski zastupnici mogu podržati uvrštenje novog kaznenog djela teškog ubojstva ženske osobe samo ako u paketu glasaju i za djelo neovlaštenog otkrivanja sadržaja i dokazne radnje. Doslovno su primorani podržati zloglasni Plenkovićev zakon ili, u protivnom, ne podržavaju uvrštavanje femicida kao kazneno djelo. AP teško da može niže od toga, a svega smo se nagledali, kazala je Radanović.

Na prosvjedu u Splitu podršku novinarima dali su i gradonačelnik Splita Ivica Puljak te njegov dogradonačelnik Bojan Ivošević. Prosvjed je završio glasnim zvižducima za premijera Andreja Plenkovića.

Sa skupa u Splitu taksativno su pobrojane negativnosti predloženih izmjena KZ-a:

1. Nacrt novog zakona sprječava ljude koji vide nepravilnosti u sustavu da o tome obavijeste javnost.

2. Nacrt novog zakona sprječava novinare da informacije koje dobivaju o nepravilnostima u sustavu podijele s javnosti.

3. Nacrt novog zakona sprječava ljude koji nemaju nikakvu zaštitu moćnika da o nepravdama koje im se događaju u sustavu obavijeste javnost.

4. Sljedeći put kad vi ili vaše dijete ne prođete na natječaju za posao jer je namješten i to prijavite, ako sve bude zataškano, nitko neće znati jer nećete smjeti reći ništa.

5. Sljedeći put kad se pokuša zataškati da je ženu udario partner koji ima prijatelje na visokim položajima, nitko neće znati jer neće smjeti reći ništa.

6. Sljedeći put kad se pokuša zataškati da je neki dužnosnik skrivio prometnu nesreću, nitko neće znati jer nitko neće smjeti reći ništa.

7. Sljedeći put kad otpratite dijete na autobus za neki bolji život, to će biti jer će korupcija do kraja izjesti ovu nasu državu jer nitko neće smjeti reći niša.

8. Istrage nisu tajne, one su nejavne. Zato možemo saznati za nepravilnostima i reagirati. Što će biti kad o nepravilnostima nećemo znati ništa?

9. Vidljivost nepravilnosti omogućuje nam da mijenjamo državu na bolje.

10. Vidljivost nepravilnosti štiti osjetljive i obespravljene.

11. Vidljivost nepravilnosti štiti vas.

12. Vidljivost nepravilnosti štiti našu državu.

13. Interes najvećeg mogućeg broja naših građana, dakle javnosti, mora biti ispred pokrivanja nepravilnosti u sustavu.

14. Andrej Plenković je premijer s najviše novinarskih prosvjeda u mandatu.

15. Andrej Plenković je premijer koji nije imao ništa protiv curenja podataka i demokracije dok se u jednom spisu nisu pojavili inicijali AP. Andrej Plenković želi uređivati vijesti sudskim putem.

Priredio: Ivica Buljan / HND

Hrvatsko novinarsko društvo poziva sve saborske zastupnike da ne prihvate i da odbiju “Zakon opasnih namjera” protiv kojeg će se 31. siječnja, osim u Zagrebu na Markovu trgu, u isto vrijeme prosvjedovati i u Splitu, ispred Hrvatskog narodnog kazališta, najavljeno je danas na HND-ovoj konferenciji za novinare održanoj pokraj ograde kod Ćirilometodske ulice na Markovu trgu.

Predsjednik Zbora sudskih izvjestitelja HND-a Dušan Miljuš istaknuo je kako uopće nije bilo potrebe za izmjenama Kaznenog zakona jer i prema postojećim odredbama i propisima za to postoji rješenje i sankcije za one koji odaju podatke. Miljuš je dodao kako je prije desetak dana od Ministarstva pravosuđa tražio da odgovore u kojim to državama postoji ovakvo zakonsko rješenja, na što se pozivaju.

– Međutim nisam dobio konkretan odgovor, osim uobičajene formulacije da to imaju i druge zemlje pa i to da kažnjavaju novinare. Ovo je prije svega zakon koji zastrašuje ne samo novinare i riječ je o jednoj potencijalno vrlo opasnoj praksi. Ako se usvoji ovakav Kazneni zakon, rad novinara koji prate sudske postupke bit će otežan, ako ne i onemogućen, kazao je Miljuš navevši da postoje brojni primjeri afera, poput Fimi medije, koje ne bi bile otkrivene da se o njima nije pisalo u novinama.

Predsjednik HND-a Hrvoje Zovko ponovio je kako je ovo čin agresije na novinarsku profesiju i javni interes.

– Čitao sam ovih dana da neki koalicijski partneri HDZ-a nisu vidjeli o čemu je riječ, a mi smo im prije osam dana poslali naše komentare na zakon. Nadamo se da će se uputiti u to o čemu se radi i da će odbiti glasati za ovaj zakon opasnih namjera, kazao je Zovko dodavši kako je HND uputio i dopis povjereniku Europske komisije za pravosuđe u kojem su ga izvijestili o svemu što se događa.

Zovko se osvrnuo i na zeleno svjetlo premijera Andreja Plenkovića i Vlade za izbor Ivana Turudića za glavnog držanog odvjetnika naglasivši kako je riječ o osobi koja je gorljivi pristaša “Lexa AP”, kako su u javnosti nazvane izmjene Kaznenog zakona, te se u prošlosti iživljavao u sudskim postupcima na novinarima.

– Mi ćemo se i dalje suprotstavljati “Lexu AP” i ovaj prosvjed nije završni čin, a sve kolege pozivamo da i nadalje objavljuju informacije koje su od javnog interesa. HND će uvijek biti uz njih i u svim situacijama štititi njihova prava, istaknuo je Zovko.