Home Blog Page 2

SMCG: Neprihvatljiv odnos prema zaposlenima u medijima

0
photo: pixabay

PODGORICA, 13.03.2024. – Sindikat medija Crne Gore protestuje zbog odnosa Vlade, njenog Generalnog sekretarijata i Službe za odnose s javnošću prema novinarima, fotoreporterima i snimateljima, tokom jučerašnje sjednice, na kojoj se raspravljalo o izboru vršioca dužnosti direktora Uprave policije.

Iz Vlade je uoči početka sjednice, juče u 15 sati, u pozivu medijima, rečeno da je po njenom završetku planirana konferencija za medije a da će o terminu konferencije mediji biti blagovremeno obaviješteni. Sjednica se odužila zbog različitih stavova unutar Vlade, što nije sporno. Međutim, novinari, fotoreporteri i snimatelji brojnih medija su preko 11 sati čekali ispred Vlade, zbog opravdanog i razumljivog interesa javnosti da dobije informacije sa sjednice, ali za sve to vrijeme nisu dobili makar i okvirnu informaciju kada će konferencija za medije biti održana. Na kraju je nije ni bilo niti su mediji i javnost dobili bilo kakvu informaciju zašto nije održana.

Neshvatljivo je i neprihvatljivo da niko iz Generalnog sekretarijata ili Službe za odnose s javnošću Vlade nije pozvao prisutne novinare, fotoreportere i snimatelje da uđu u Pres centar Vlade, koji je opremljen za predstavnike medija, i tamo sačekaju kraj sjednice nego su ostavljeni da čekaju ispred Vlade, po lošem vremenu, i u ne baš prijatnim uslovima. Pres centar Vlade nije vlasništvo Vlade nego svih građana Crne Gore, predviđen za predstavnike medija i nije nam jasno koja je njegova svrha, ako se ne može iskoristiti makar u ovakvim situacijama.

S druge strane, Sindikat medija pohvaljuje zajedničku odluku kolega i koleginica novinara, fotoreportera i snimatelja koji su više sati čekali pres konferenciju ispred Vlade da rano jutros napuste mjesto događaja, zbog ovakvog tretmana prema njima. Smatramo da tako solidarno uvijek treba postupiti kada predstavnici medija naiđu na neprimjeren odnos državnih institucija prema njima i njihovom poslu, koji je u interesu cjelokupne javnosti.

 

Glavni odbor SMCG

Vrhovni državni tužilac razgovarao sa predstavnicima Sindikata medija

0
Foto: Vrhovno državno tužilaštvo

PODGORICA, 11.03.2024. – Državno tužilaštvo će u narednom periodu, u okviru svojih nadležnosti, intenzivirati rad u predmetima formiranim povodom napada na novinare i imovinu medija.

To je poručeno sa sastanka, vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića sa predsjednikom i potpredsjednicom Sindikata Medija Radomirom Kračkovićem i Marijanom Camović Veličković.

Na sastanku, koji je organizovan u Vrhovnom državnom tužilaštvu, dogovoreno je da će Državno tužilaštvo imenovati kontakt osobu za komunikaciju sa Sindikatom medija u cilju pružanja potrebnih informacija o predmetima koji se odnose na napade na novinare.

Vrhovni državni tužilac istovremeno je upoznao sagovornike da su od svih državnih tužilaca zatraženi izvještaji o postupanju u predmetima koji su formirani povodom napada na novinare i imovinu medija, kao i informacije o primjeni preporuka Komisije za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima, ubistava novinara i napada na imovinu medija.

Sagovornici su se saglasili da će obostrano dati puni doprinos za unapređenje saradnje u narednom periodu.

SMCG osudio vrijeđanje novinara od strane potpredsjednika Vlade

0

PODGORICA, 09.03.2024. – Sindikat medija Crne Gore kao najveća organizacija koja se bavi medijima u Crnoj Gori i koja okuplja više od 700 zaposlenih daje punu podršku i solidariše se sa kolegom Danilom Ajkovićem, novinarom Televizije Vijesti kojeg je pokušao da diskredituje potpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj.

Đeljošev napad na Ajkovića je nedopustiv, neutemeljen na činjenicama i kompromitujući za cijelu Vladu čiji je potpredsjednik. Neprihvatanje kritike koje je i dovelo do brutalnog vrijeđanja osim što govori o Đeljošajevoj nedoraslosti za važnu javnu funkciju koju pokriva, je i otvoreni pokušaj cenzure koja je u medijima česta i sa kojom se novinari i novinarke teško nose. Svako ko išta zna o medijima i novinarstvu kao profesiji bi se na Đeljošajevom mjestu uzdržao od bilo kakvog komentarisanja, jer je obaveza političara da stvaraju ambijent koji je ohrabrujući za novinare i koji jača njihovu poziciju. Deklarativno, za takav ambijent se zalažu i crnogorski političari, naročito kada se obraćaju Briselu, ali ispostavlja se samo do momenta kada njihova sujeta bude povrijeđena.

Zbog svega navedenog, gospodinu Đeljošaju ali i svim njegovim istomišljenicima koji su na javnim funkcijama poručujemo da nećemo nijemo stajati i čekati još uvreda i zastrašivanja već da ćemo naći način da zaštitimo sve naše članove ali i profesiju u cjelini.

Ujedno, podsjećamo da su zaposleni u medijima i mediji samo u protekle tri godine bili mete raznih napada čak 72 puta što dovoljno govori o uslovima rada u medijima.

Međuvladina konferencija EU i CG: O odlukama Savjeta RTCG i u Briselu

0
Photo: EC

BRISEL, 30.01.2024. – Jačanje medijske regulative mora biti jedan od priroteta, zaključeno je na jučerašnjoj Međuvladinoj konferenciji predstavnika Evropske unije i Vlade Crne Gore, na čelu sa premijerom Milojkom Spajićem. 

Photo: EC

Evropski komesar za susjedsku politiku i proširenje Oliver Varhelji, osvrćući se na oblast medija, naglasio je da medijske regulative i dalje nema, ali je pomenuo i odluke Savjeta Radio televizije Crne Gore i potrebu za jačanjem njegove nezavisnosti.

Nije prvi put da sa evropskih adresa dolazi kritika na račun Savjeta javnog servisa zbog ponovnog izbora Borisa Raonića za generalnog direktora te medijske kuće.

Odluku Savjeta da Raonića reizabere, uprkos pravosnažnoj presudi Višeg suda u Podgorici, kojom se konstatuje da Raonić nije mogao biti izabran za direktora jer je bio u sukobu interesa, notirana je i u prošlogodišnjem Izvještaju Evropske komisije o napretku Crne Gore.

“U junu 2023. godine Savjet je ponovo imenovao istu osobu za generalnog direktora RTCG, što je izazvalo oštru javnu reakciju više organizacija civilnog društva, koje su optužile Savjet RTCG za zloupotrebu službenog položaja i nepoštovanje pravosnažne sudske odluke. Tužilaštvo je otvorilo krivičnu istragu o ovom slučaju“, navodi se u izvještaju.

Specijalno tužilaštvo je nakon odluke Savjeta pokrenulo izviđaj zbog sumnje u krivično djelo zlouptreba službenog položaja, ali, sa sad, nema pravnog epiloga.

Poslodavci i dalje brane sindikalno organizovanje

0

PODGORICA, 22.01.2024. – Zaposleni u medijima pritisnuti su brojnim problemima, od ugrožavanja bezbjednosti, političkih i drugih pritisaka, loših uslova rada, tako da ne čudi što mladi sve rjeđe vide sebe u medijskom sektoru.

To je poručeno na Forumu za novinare „Gdje je novinarstvo danas“, koji je organizovao Sindikat medija Crne Gore, uoči 23. januara, Dana novinara Crne Gore. U Forumu je aktivno učestvovala ministarka kulture i medija dr Tamara Vujović.

Novinar Televizije „Vijesti“ Nikola Milosavić Aleksić rekao je da prilikom ugrožavanja bezbjednosti zaposlenih ključna podrška koleginica i kolega, koja je postrojala u njegovom slučaju. Međutim, kada je riječ o reakcijama nadležnih, predsjednik Sindikalne organizacije RTV Podgorica Milan Nikčević poručuje da deklarativne osude napada nijesu od pretjeranog značaja, već da bi trebalo konkretnije da se djeluje.

Novinarka TV Nova Željka Mirković navela je da je malo sindikalno angažovanih novinara jer imaju strah od poslodavca uopšte da se učlane u sindikate.

„Potrebno je da novinari češće razgovaraju o problemima i svom položaju, kako bi zajednički unaprijedili profesiju“, poručila je Mirković.

Na skupu je poručeno da je je problem nedostatka mladih u medijima sve evidentniji.

Olivera Nikolić iz Instituta za medije kazala je da uskoro nećemo imati ni novinarstvo, ako mladi nastave da odlaze, te da treba naći funkcionalan model institucionalne saradnje koji će pomoći da se ovaj problem riješi.

Sa tim je saglasna i novinarka “Vijesti” Biljana Matijašević, koja je kazala da mladi više ne žele da rade u privatnim medijima u kojima se puno radi a malo zarađuje. Na to se nadovezala koordinarka Sekcije mladih i frilensera SMCG Ivana Vlaović, koja je naglasila da redakcije moraju mnogo više truda da ulože u motivisanje mladih da ostanu u profesiji.

Nikolić je problematizovala način reizbora generalnog direktora Radio televizije Crne Gore Borisa Raonića i odsustvo reakcije ministarstva nadležnog za medije.

Ministarka kulture i medija dr Tamara Vujović je odgovorila da se pravosnažne presude moraju poštovati, ali da tom resoru nedostaju mehanizama za djelovanje, budući da bi se svaki njihov akt smatrao određenom vrstom pritiska na Savjet ili menadžment.

Potpredsjednica SMCG Marijana Camović Veličković pozdravila je što neko iz državne administracije konačno konstatuje da postoji pravosnažna sudska presuda o izboru generalnog direktora RTCG.

„Način na koji je izmijenjen Zakon o nacionalnom javnom emiteru nije dobar, javnost je bila isključena ja na kraju su dva čovjeka, premijer (Milojko Spajić) i nezakonito izabrani generalni direktor, dogovorili model finansiranja“, kazala je ona.

Novinarka Televizije Crne Gore Emina Hodžić Knežević kazala je da je neophodno uvesti odgovornost članova Savjeta, budući da su u prošlosti njihove odluke tu medijsku kuću koštale značajan iznos novca.

Na forumu je bilo riječi i o zastarjelosti Etičkog kodeksa Crne Gore, samoregulaciji, netolerancija nosilaca vlasti na kritiku, ali i učinkovitosti efekata Fonda za medijski pluralizam.

 

„Ne poštuju se kriterijumi koje je država propisala već se novac daje svima koji konkurišu“, kazala je Camović Veličković.

 

Ministarka je odgovorila da je Fond dobar model podrške, ali da svakako treba da bude urađena evaluacija koja će pokazati njegove efekte.

Mirković je takođe ukazala na manjkavosti Fonda, iako ocjenjuje da je takva vrsta podrške prijeko potrebna.

„Imate emisije koje već postoje i dobile su podršku. Takođe, neke emisije samo promijene ime a sadržaj ostane isti. Generalno, previše je političkih emisija i treba da se okrenemo društvenim, životnim problemima“, kazala je Mirković.

Vujović je u uvodnom izlaganju kazala da pokušavaju da stvore što bolju atmosferu za rad medija i podsjetila da je u posljednjim sedmicama prethodne administracije usvojena Medijska strategija za period od prošle do 2027. godine. Takođe, obećala je da će postupak donošenja seta medijskih zakona biti okončan u drugm kvartalu ove godine.

Predsjednik SMCG Radomir Kračković rekao je da je niska prosječna plata u odnosu na državni nivo i dalje najveći problem medijskih radnika u Crnoj Gori.

„Došlo je do uvođenja nekih novih davanja, poput dnevnica za rad nedjeljom, ipak materijalni položaj u manjim privatnim medijama i lokalnim emiterima i dalje ostaju razlog za veliku zabrinutost“, naveo je Kračković.

On je rekao da rješenje tog i drugih problema vide u usvajanju novog granskog koletivnog ugovora (GKU).

„Tu dogovora sa poslodavncima i dalje nema, ali ćemo ove godine opet pokušati da dođemo do njega“, kazao je Kračkovič.

Šef Odjeljenja za medije, obrazovanje i kulturu Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Stiven Drajkorn kazao je da se, slično novinarima u većini mjesta širom svijeta, crnogorski novinari suočavaju sa raznim izazovima, od niskih plata i loših uslova rada do bezbjednosnih uslova, pa čak i rizika od fizičkog napada.

Novinari, kako je kazao Drajkorn, moraju primati pristojne zarade i moraju se poboljšati uslovi za njihov rad.

On je rekao da Vlada treba da stvori povoljan pravni ambijent za rad medija, a vlasnici medija moraju ispuniti svoje obaveze.

„Kada je riječ o zakonskom okviru, vladini zvaničnici i političari treba da pokažu poštovanje prema novinarima i novinarskim udruženjima pri kreiranju novih zakona. Proces treba da bude transparentan, da uključuje sve aktere i da se izbjegne pregovaranje u zatvorenim krugovima, kao što je bio slučaj nedavno“, kazao je Drajkorn.

Forum za novinare: Gdje je novinarstvo danas organizovan je u okviru projekta “Medijska pismenost za medijske radnike”, koji je podržala Ambasada SAD u Podgorici.

Sindikat medija Crne Gore 

SMCG: Nadležni organi moraju hitno reagovati

0

PODGORICA, 14.12.2023. – Sindikat medija najoštrije osuđuje prijetnje silovanjem upućenje koleginicama iz više medija i ujedno apelujemo na policiju i tužilaštvo da ovaj slučaj shvate najozbiljnije moguće i rasvijetle ga što prije.

Prijetnje koje su dobile novinarke Danica Nikolić, Tamara Nikčević, Bojana Dabović, Mirka Dević i Slavica Kruščić Vasović su ozbiljne i problematične na više nivoa. Prije svega jer se radi o novinarkama, ženama, prijetnjom silovanjem i to pet žena što je prvi put da se tako masovna prijetnja šalje u javnost. Nadležni organi moraju hitno reagovati kako bi se stalo na kraj ovoj pojavi i kako bi počinilac bio adekvatno kažnjen.

Takođe, svi ostali slučajevi, a unazad gotovo dvije godine ih je bilo više, koji se tiču prijetnji koje je dobijala Danica Nikolić, urednica portala M, a koje nikad nisu rasvijetljeni konačno moraju dobiti i tužilački i sudski epilog. Posljednjih godina SMCG često ističe ažurnost policije, tužilaštava i sudova kada su u pitanju novi slučajevi napada na novinare i novinarke ali primjer Danice Nikolić je drugačiji jer je među rijetkima u kojima, da je javnosti poznato, ništa nije urađeno i apelujemo da se to promijeni.

U bazi slučajeva napada na novinare, novinarke i zaposlene u medijima koje SMCG vodi na sajtu www.safejournalists.net ovo će biti 16. slučaj koji se desio ove godine.

SMCG: Najoštrije osuđujemo brutalne prijetnje

0
Pixabay

PODGORICA, 30.11.2023. – Sindikat medija Crne Gore najoštrije osuđuje brutalne prijetnje koje je vlasnik kompanije “Trudbenik” Vuksan Radonjić uputio novinaru Televizije Vijesti Nikoli Milosavić Aleksić.

Do prijetnji je došlo zato što je kolega Milosavić Aleksić na civilizovan način postavljao pitanja i tako, radeći svoj posao, isprovocirao Radonjića kojem je propitivanje o njegovim poslovima bio dovoljan okidač da izrazi namjeru da nekome otkine glavu. Na taj način Radonjić je položaj novinara u Crnoj Gori, a slobodno možemo reći i cijelo društvo, vratio makar 10 godina unazad kada su slične prijetnje bile česte, a nas koji živimo tu profesiju podsjetio da ni osnovni nivo, kada je bezbjednost u pitanju, nismo savladali.

Ujedno Sindikat medija Crne Gore pozdravlja brzu reakciju policije i tužilaštva i nadamo se da će uslijediti i adekvatna kazna kao opomena i Radonjiću i svima koji i pomisle da urade nešto slično. Sa svih nivoa se mora poslati jasna poruka da država ni na koji način neće ćutati ni na prijetnje smrću ni na bilo koji napad na zaposlene u medijima.

Ovaj napad je 15 slučaj koji je ove godine Sindikat medija Crne Gore evidentirao u svojoj bazi napada www.safejournalist.net i prva prijetnja smrću tokom 2023. godine.

Napada nikad više, uslovi rada loši

0

PODGORICA, 24.11.2023. – Crna Gora je zadržala treće mjesto u regionu u Indeksu bezbjednosti novinara Zapadnog Balkana za 2022, sa ocjenom od 3,35, saopšteno je iz Sindikata medija Crne Gore (SMCG) na predstavljanju istraživanja koje osim Crne Gore, uključuje i Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Kosovo, Albaniju i Sjevernu Makedoniju.

Potpredsjednica SMCG i koautorka Indeksa Marijana Camović Veličković napomenula je da je Crna Gora zabilježila neznatno nazadovanje u odnosu na 2021. godinu kada je finalni skor bio 3,4.

„Tokom 2022. godine registrovano je 28 napada i prijetnji po novinare i medije u Crnoj Gori, dok je Uprava policije registrovala 21 slučaj. To govori o činjenici da četvrtina slučajeva koji se dese ne budu prijavljeni zvaničnim organima. Uglavnom se svi lakši slučajevi iz prethodnih godina rješavaju u jako kratkom roku, a među presudama je bilo i kazni zatvorom“, kazala je Camović Veličković.

Kako je kazala, efikasnost istraga napada na novinare i imovinu medija i dalje predstavlja veliki problem, obzirom da su istrage ozbiljnijih slučajeva dugotrajne, spore i da ti slučajevi ostaju neriješeni.

„To se desilo u najozbiljnijim slučajevima, kao što je ubistvo glavnog i odgovornog urednika lista Dan Duška Jovanovića i ranjavanja novinarke Olivere Lakić“, kazala je ona.

Camović Veličković je upozorila da je nastavljena praksa da se sa najvećih državnih adresa dobijaju kritike na račun rada pojedinih medija i novinara koji su zapošljeni u njima.

Prema njenim riječima, izmjene Krivičnog zakonika unaprijedile su preventivnu zaštitu novinara i drugih medijskih radnika, ali se  unutar redakcija ne radi preventivno i ne vrše procjene rizika prije slanja ekipa na teren, posebno uoči visokorizičnih događaja.

„Prava novinara i njihova bezbjednost značajno su ugrožena tokom izvještavanja sa protesta i velikih okupljanja. Svaka politička i društvena nestabilnost čini novinare i druge medijske radnike osjetljivijim i podložnijim napadima“, poručila je Camović Veličković.

Ona je kazala da je socio-ekonomski položaj medijskih radnika u Crnoj Gori doživio skroman napredak, zahvaljujući povećanju zarada tokom 2022. godine.

„Ipak, i dalje su aktuelni brojni problemi koji opterećuju zaposlene u medijima godinama unazad: neplaćeni prekovremeni rad, preopterećenost, nedostatak usavršavanja i nesigurna radna mjesta. Još nije usvojen novi Granski kolektivni ugovor kojim bi se unaprijedio položaj zaposlenih u medjima jer poslodavci ne žele da prihvate predloge sindikata“, kazala je ona.

Uprkos, kako je rekla, povećanju koje je donio program „Evropa sad”, istraživanja SMCG pokazuju da se zarade zaposlenih u medijima nalaze između minimalne i prosječne na nivou države.

„Podatke o broju zaposlenih, tipovima ugovora i broju honorarnih saradnika u medijima nije moguće dobiti, već se rade procjene na osnovu dostupnih podataka. Prema trenutnim podacima, na malom tržištu funkcionišu 222 medija u kojima radi nešto manje od 2.000 zaposlenih“, kazala je ona.

Predsjednik SMCG Radomir Kračković objasnio je da je Indeks bezbjednosti novinara jedinstveno istraživanje u regionu, koje se radi pod okriljem mreže Safe Journalists, a  prati promjene u društvenom i političkom ambijentu zemalja Zapadnog Balkana a koje imaju direktan ili indirektan uticaj na bezbjednost novinara i medijskih aktera prilikom obavljanja svog posla.

„Ovo je još jedan značajan istraživački poduhvat Sindikata medija koji još od 2016. godine kontinuirano prati slučajeve napada na novinare ali i druge aspekte njihove bezbjednosti i rada. Podaci iz ovog istraživanja mogu biti značajni za sve medijske aktere ali i donosioce odluka u našoj zemlji jer je problem napada na novinare i bezbjednosti novinara i dalje prisutan“, rekao je on.

Izvještaj EK: Loši uslovi rada novinara i nepostojanje Kolektivnog ugovora

0
Photo: https://eos-oes.eu/2020/01/30/european-commission-2020-work-programme-what-is-relevant-for-the-european-sawmill-industry/

PODGORICA, 22.11.2023. – Granski kolektivni ugovor za medijsku industriju, koji je odavno prestao da važi, tek treba da bude potpisan, kako bi se poboljšao socio-ekonomski položaj medijskih radnika, obezbjeđujući im dodatna prava i beneficije koje nisu obuhvaćene Opštim kolektivnim ugovorom.

Ovo se navodi u Izvještaju Evropske komisije o Crnoj Gori za 2023. godinu.

„Novinari i sindikati nastavili su da prijavljuju sveukupno loše uslove rada većine medijskih profesionalaca, pominjući niske plate, neplaćeni prekovremeni rad, bezbjednosne rizike, autocenzuru i različite oblike pritisaka i neprimjerenog uticaja kako vlasnika medija tako i trećih lica. Zaposleni u lokalnim javnim emiterima i dalje rade u posebno teškim profesionalnim i socio-ekonomskim uslovima, direktno izloženi uređivačkom uticaju i finansijskoj kontroli lokalnih vlasti“, navodi se u izvještaju.

Kada je riječ o samoregulaciji, u izvještaju se konstatuje da je „veoma slaba” medijska samoregulacija, te da „rijetka postojeća samoregulatorna tijela imaju ograničen uticaj, jer ih čak i sami mediji i novinari zaobilaze i pokrenuću slučajeve protiv svojih konkurenata direktno pred sudovima“.

„Medijska scena je polarizovana po političkim osnovama, a mediji su i dalje veoma ranjivi na unutrašnje i spoljašnje uticaje korporativnih i političkih interesa. Potpuna i efikasna zaštita novinara i drugih medijskih radnika nastavlja da se unapređuje, ali tek treba postići opipljive rezultate u starim slučajevima napada“, navodi se u izvještaju.

U izvještaju se ocjenjuje da je postignut ograničen napredak u slobodi izražavanja.

„Vlada je uključila civilno društvo i medijske aktere u izradu novog medijskog zakonodavstva, ali nije uspjela finalizovati zakonske prijedloge i predstaviti ih Skupštini. Vlasti treba da pojačaju napore na efikasnom rješavanju neriješenih preporuka ad hoc komisije za praćenje nasilja nad medijima, posebno u vezi sa važnim starim slučajevima“.

Evropska komisija je takođe navela da je javni emiter Radio televizija Crne Gore (RTCG) nastavio da „vodi uravnoteženu uređivačku politiku“, ali je napomenula da je Osnovni sud u Podgorici u januaru 2023. godine poništio odluku Savjeta RTCG o imenovanju generalnog direktora kao nezakonitu.

„Ovu presudu je u maju 2023. godine potvrdio drugostepeni Viši sud u Podgorici. U junu 2023. godine Savjet je ponovo imenovao istu osobu za generalnog direktora RTCG, što je izazvalo oštru javnu reakciju više organizacija civilnog društva, koje su optužile Savjet RTCG za zloupotrebu službenog položaja i nepoštovanje pravosnažne sudske odluke. Tužilaštvo je otvorilo krivičnu istragu o ovom slučaju“, navodi se u izvještaju.