Međuvladina konferencija EU i CG: O odlukama Savjeta RTCG i u Briselu

30/01/2024

BRISEL, 30.01.2024. – Jačanje medijske regulative mora biti jedan od priroteta, zaključeno je na jučerašnjoj Međuvladinoj konferenciji predstavnika Evropske unije i Vlade Crne Gore, na čelu sa premijerom Milojkom Spajićem.

Evropski komesar za susjedsku politiku i proširenje Oliver Varhelji, osvrćući se na oblast medija, naglasio je da medijske regulative i dalje nema, ali je pomenuo i odluke Savjeta Radio televizije Crne Gore i potrebu za jačanjem njegove nezavisnosti.

Nije prvi put da sa evropskih adresa dolazi kritika na račun Savjeta javnog servisa zbog ponovnog izbora Borisa Raonića za generalnog direktora te medijske kuće.

Odluku Savjeta da Raonića reizabere, uprkos pravosnažnoj presudi Višeg suda u Podgorici, kojom se konstatuje da Raonić nije mogao biti izabran za direktora jer je bio u sukobu interesa, notirana je i u prošlogodišnjem Izvještaju Evropske komisije o napretku Crne Gore.

“U junu 2023. godine Savjet je ponovo imenovao istu osobu za generalnog direktora RTCG, što je izazvalo oštru javnu reakciju više organizacija civilnog društva, koje su optužile Savjet RTCG za zloupotrebu službenog položaja i nepoštovanje pravosnažne sudske odluke. Tužilaštvo je otvorilo krivičnu istragu o ovom slučaju“, navodi se u izvještaju.

Specijalno tužilaštvo je nakon odluke Savjeta pokrenulo izviđaj zbog sumnje u krivično djelo zlouptreba službenog položaja, ali, sa sad, nema pravnog epiloga.

Poslodavci i dalje brane sindikalno organizovanje

TUMM

22/01/2024

PODGORICA, 22.01.2024. – Zaposleni u medijima pritisnuti su brojnim problemima, od ugrožavanja bezbjednosti, političkih i drugih pritisaka, loših uslova rada, tako da ne čudi što mladi sve rjeđe vide sebe u medijskom sektoru.

To je poručeno na Forumu za novinare „Gdje je novinarstvo danas“, koji je organizovao Sindikat medija Crne Gore, uoči 23. januara, Dana novinara Crne Gore. U Forumu je aktivno učestvovala ministarka kulture i medija dr Tamara Vujović.

Novinar Televizije „Vijesti“ Nikola Milosavić Aleksić rekao je da prilikom ugrožavanja bezbjednosti zaposlenih ključna podrška koleginica i kolega, koja je postrojala u njegovom slučaju. Međutim, kada je riječ o reakcijama nadležnih, predsjednik Sindikalne organizacije RTV Podgorica Milan Nikčević poručuje da deklarativne osude napada nijesu od pretjeranog značaja, već da bi trebalo konkretnije da se djeluje.

Novinarka TV Nova Željka Mirković navela je da je malo sindikalno angažovanih novinara jer imaju strah od poslodavca uopšte da se učlane u sindikate.

„Potrebno je da novinari češće razgovaraju o problemima i svom položaju, kako bi zajednički unaprijedili profesiju“, poručila je Mirković.

Na skupu je poručeno da je je problem nedostatka mladih u medijima sve evidentniji.

Olivera Nikolić iz Instituta za medije kazala je da uskoro nećemo imati ni novinarstvo, ako mladi nastave da odlaze, te da treba naći funkcionalan model institucionalne saradnje koji će pomoći da se ovaj problem riješi.

Sa tim je saglasna i novinarka “Vijesti” Biljana Matijašević, koja je kazala da mladi više ne žele da rade u privatnim medijima u kojima se puno radi a malo zarađuje. Na to se nadovezala koordinarka Sekcije mladih i frilensera SMCG Ivana Vlaović, koja je naglasila da redakcije moraju mnogo više truda da ulože u motivisanje mladih da ostanu u profesiji.

Nikolić je problematizovala način reizbora generalnog direktora Radio televizije Crne Gore Borisa Raonića i odsustvo reakcije ministarstva nadležnog za medije.

Ministarka kulture i medija dr Tamara Vujović je odgovorila da se pravosnažne presude moraju poštovati, ali da tom resoru nedostaju mehanizama za djelovanje, budući da bi se svaki njihov akt smatrao određenom vrstom pritiska na Savjet ili menadžment.

Potpredsjednica SMCG Marijana Camović Veličković pozdravila je što neko iz državne administracije konačno konstatuje da postoji pravosnažna sudska presuda o izboru generalnog direktora RTCG.

„Način na koji je izmijenjen Zakon o nacionalnom javnom emiteru nije dobar, javnost je bila isključena ja na kraju su dva čovjeka, premijer (Milojko Spajić) i nezakonito izabrani generalni direktor, dogovorili model finansiranja“, kazala je ona.

Novinarka Televizije Crne Gore Emina Hodžić Knežević kazala je da je neophodno uvesti odgovornost članova Savjeta, budući da su u prošlosti njihove odluke tu medijsku kuću koštale značajan iznos novca.

Na forumu je bilo riječi i o zastarjelosti Etičkog kodeksa Crne Gore, samoregulaciji, netolerancija nosilaca vlasti na kritiku, ali i učinkovitosti efekata Fonda za medijski pluralizam.

„Ne poštuju se kriterijumi koje je država propisala već se novac daje svima koji konkurišu“, kazala je Camović Veličković.

Ministarka je odgovorila da je Fond dobar model podrške, ali da svakako treba da bude urađena evaluacija koja će pokazati njegove efekte.

Mirković je takođe ukazala na manjkavosti Fonda, iako ocjenjuje da je takva vrsta podrške prijeko potrebna.

„Imate emisije koje već postoje i dobile su podršku. Takođe, neke emisije samo promijene ime a sadržaj ostane isti. Generalno, previše je političkih emisija i treba da se okrenemo društvenim, životnim problemima“, kazala je Mirković.

Vujović je u uvodnom izlaganju kazala da pokušavaju da stvore što bolju atmosferu za rad medija i podsjetila da je u posljednjim sedmicama prethodne administracije usvojena Medijska strategija za period od prošle do 2027. godine. Takođe, obećala je da će postupak donošenja seta medijskih zakona biti okončan u drugm kvartalu ove godine.

Predsjednik SMCG Radomir Kračković rekao je da je niska prosječna plata u odnosu na državni nivo i dalje najveći problem medijskih radnika u Crnoj Gori.

„Došlo je do uvođenja nekih novih davanja, poput dnevnica za rad nedjeljom, ipak materijalni položaj u manjim privatnim medijama i lokalnim emiterima i dalje ostaju razlog za veliku zabrinutost“, naveo je Kračković.

On je rekao da rješenje tog i drugih problema vide u usvajanju novog granskog koletivnog ugovora (GKU).

„Tu dogovora sa poslodavncima i dalje nema, ali ćemo ove godine opet pokušati da dođemo do njega“, kazao je Kračkovič.

Šef Odjeljenja za medije, obrazovanje i kulturu Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Stiven Drajkorn kazao je da se, slično novinarima u većini mjesta širom svijeta, crnogorski novinari suočavaju sa raznim izazovima, od niskih plata i loših uslova rada do bezbjednosnih uslova, pa čak i rizika od fizičkog napada.

Novinari, kako je kazao Drajkorn, moraju primati pristojne zarade i moraju se poboljšati uslovi za njihov rad.

On je rekao da Vlada treba da stvori povoljan pravni ambijent za rad medija, a vlasnici medija moraju ispuniti svoje obaveze.

„Kada je riječ o zakonskom okviru, vladini zvaničnici i političari treba da pokažu poštovanje prema novinarima i novinarskim udruženjima pri kreiranju novih zakona. Proces treba da bude transparentan, da uključuje sve aktere i da se izbjegne pregovaranje u zatvorenim krugovima, kao što je bio slučaj nedavno“, kazao je Drajkorn.

Forum za novinare: Gdje je novinarstvo danas organizovan je u okviru projekta “Medijska pismenost za medijske radnike”, koji je podržala Ambasada SAD u Podgorici.

Sindikat medija Crne Gore

SMCG: Nadležni organi moraju hitno reagovati

TUMM

14/12/2023

PODGORICA, 14.12.2023. – Sindikat medija najoštrije osuđuje prijetnje silovanjem upućenje koleginicama iz više medija i ujedno apelujemo na policiju i tužilaštvo da ovaj slučaj shvate najozbiljnije moguće i rasvijetle ga što prije.

Prijetnje koje su dobile novinarke Danica Nikolić, Tamara Nikčević, Bojana Dabović, Mirka Dević i Slavica Kruščić Vasović su ozbiljne i problematične na više nivoa. Prije svega jer se radi o novinarkama, ženama, prijetnjom silovanjem i to pet žena što je prvi put da se tako masovna prijetnja šalje u javnost. Nadležni organi moraju hitno reagovati kako bi se stalo na kraj ovoj pojavi i kako bi počinilac bio adekvatno kažnjen.

Takođe, svi ostali slučajevi, a unazad gotovo dvije godine ih je bilo više, koji se tiču prijetnji koje je dobijala Danica Nikolić, urednica portala M, a koje nikad nisu rasvijetljeni konačno moraju dobiti i tužilački i sudski epilog. Posljednjih godina SMCG često ističe ažurnost policije, tužilaštava i sudova kada su u pitanju novi slučajevi napada na novinare i novinarke ali primjer Danice Nikolić je drugačiji jer je među rijetkima u kojima, da je javnosti poznato, ništa nije urađeno i apelujemo da se to promijeni.

U bazi slučajeva napada na novinare, novinarke i zaposlene u medijima koje SMCG vodi na sajtu www.safejournalists.net ovo će biti 16. slučaj koji se desio ove godine.

SMCG: Najoštrije osuđujemo brutalne prijetnje

TUMM

30/11/2023

PODGORICA, 30.11.2023. – Sindikat medija Crne Gore najoštrije osuđuje brutalne prijetnje koje je vlasnik kompanije “Trudbenik” Vuksan Radonjić uputio novinaru Televizije Vijesti Nikoli Milosavić Aleksić.

Do prijetnji je došlo zato što je kolega Milosavić Aleksić na civilizovan način postavljao pitanja i tako, radeći svoj posao, isprovocirao Radonjića kojem je propitivanje o njegovim poslovima bio dovoljan okidač da izrazi namjeru da nekome otkine glavu. Na taj način Radonjić je položaj novinara u Crnoj Gori, a slobodno možemo reći i cijelo društvo, vratio makar 10 godina unazad kada su slične prijetnje bile česte, a nas koji živimo tu profesiju podsjetio da ni osnovni nivo, kada je bezbjednost u pitanju, nismo savladali.

Ujedno Sindikat medija Crne Gore pozdravlja brzu reakciju policije i tužilaštva i nadamo se da će uslijediti i adekvatna kazna kao opomena i Radonjiću i svima koji i pomisle da urade nešto slično. Sa svih nivoa se mora poslati jasna poruka da država ni na koji način neće ćutati ni na prijetnje smrću ni na bilo koji napad na zaposlene u medijima.

Ovaj napad je 15 slučaj koji je ove godine Sindikat medija Crne Gore evidentirao u svojoj bazi napada www.safejournalist.net i prva prijetnja smrću tokom 2023. godine.

Napada nikad više, uslovi rada loši

TUMM

24/11/2023

PODGORICA, 24.11.2023. – Crna Gora je zadržala treće mjesto u regionu u Indeksu bezbjednosti novinara Zapadnog Balkana za 2022, sa ocjenom od 3,35, saopšteno je iz Sindikata medija Crne Gore (SMCG) na predstavljanju istraživanja koje osim Crne Gore, uključuje i Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Kosovo, Albaniju i Sjevernu Makedoniju.

Potpredsjednica SMCG i koautorka Indeksa Marijana Camović Veličković napomenula je da je Crna Gora zabilježila neznatno nazadovanje u odnosu na 2021. godinu kada je finalni skor bio 3,4.

„Tokom 2022. godine registrovano je 28 napada i prijetnji po novinare i medije u Crnoj Gori, dok je Uprava policije registrovala 21 slučaj. To govori o činjenici da četvrtina slučajeva koji se dese ne budu prijavljeni zvaničnim organima. Uglavnom se svi lakši slučajevi iz prethodnih godina rješavaju u jako kratkom roku, a među presudama je bilo i kazni zatvorom“, kazala je Camović Veličković.

Kako je kazala, efikasnost istraga napada na novinare i imovinu medija i dalje predstavlja veliki problem, obzirom da su istrage ozbiljnijih slučajeva dugotrajne, spore i da ti slučajevi ostaju neriješeni.

„To se desilo u najozbiljnijim slučajevima, kao što je ubistvo glavnog i odgovornog urednika lista Dan Duška Jovanovića i ranjavanja novinarke Olivere Lakić“, kazala je ona.

Camović Veličković je upozorila da je nastavljena praksa da se sa najvećih državnih adresa dobijaju kritike na račun rada pojedinih medija i novinara koji su zapošljeni u njima.

Prema njenim riječima, izmjene Krivičnog zakonika unaprijedile su preventivnu zaštitu novinara i drugih medijskih radnika, ali se unutar redakcija ne radi preventivno i ne vrše procjene rizika prije slanja ekipa na teren, posebno uoči visokorizičnih događaja.

„Prava novinara i njihova bezbjednost značajno su ugrožena tokom izvještavanja sa protesta i velikih okupljanja. Svaka politička i društvena nestabilnost čini novinare i druge medijske radnike osjetljivijim i podložnijim napadima“, poručila je Camović Veličković.

Ona je kazala da je socio-ekonomski položaj medijskih radnika u Crnoj Gori doživio skroman napredak, zahvaljujući povećanju zarada tokom 2022. godine.

„Ipak, i dalje su aktuelni brojni problemi koji opterećuju zaposlene u medijima godinama unazad: neplaćeni prekovremeni rad, preopterećenost, nedostatak usavršavanja i nesigurna radna mjesta. Još nije usvojen novi Granski kolektivni ugovor kojim bi se unaprijedio položaj zaposlenih u medjima jer poslodavci ne žele da prihvate predloge sindikata“, kazala je ona.

Uprkos, kako je rekla, povećanju koje je donio program „Evropa sad”, istraživanja SMCG pokazuju da se zarade zaposlenih u medijima nalaze između minimalne i prosječne na nivou države.

„Podatke o broju zaposlenih, tipovima ugovora i broju honorarnih saradnika u medijima nije moguće dobiti, već se rade procjene na osnovu dostupnih podataka. Prema trenutnim podacima, na malom tržištu funkcionišu 222 medija u kojima radi nešto manje od 2.000 zaposlenih“, kazala je ona.

Predsjednik SMCG Radomir Kračković objasnio je da je Indeks bezbjednosti novinara jedinstveno istraživanje u regionu, koje se radi pod okriljem mreže Safe Journalists, a prati promjene u društvenom i političkom ambijentu zemalja Zapadnog Balkana a koje imaju direktan ili indirektan uticaj na bezbjednost novinara i medijskih aktera prilikom obavljanja svog posla.

„Ovo je još jedan značajan istraživački poduhvat Sindikata medija koji još od 2016. godine kontinuirano prati slučajeve napada na novinare ali i druge aspekte njihove bezbjednosti i rada. Podaci iz ovog istraživanja mogu biti značajni za sve medijske aktere ali i donosioce odluka u našoj zemlji jer je problem napada na novinare i bezbjednosti novinara i dalje prisutan“, rekao je on.

Izvještaj EK: Loši uslovi rada novinara i nepostojanje Kolektivnog ugovora

TUMM

22/11/2023

Evropska komisija — Photo: https://eos-oes.eu/2020/01/30/european-commission-2020-work-programme-what-is-relevant-for-the-european-sawmill-industry/

PODGORICA, 22.11.2023. – Granski kolektivni ugovor za medijsku industriju, koji je odavno prestao da važi, tek treba da bude potpisan, kako bi se poboljšao socio-ekonomski položaj medijskih radnika, obezbjeđujući im dodatna prava i beneficije koje nisu obuhvaćene Opštim kolektivnim ugovorom.

Ovo se navodi u Izvještaju Evropske komisije o Crnoj Gori za 2023. godinu.

„Novinari i sindikati nastavili su da prijavljuju sveukupno loše uslove rada većine medijskih profesionalaca, pominjući niske plate, neplaćeni prekovremeni rad, bezbjednosne rizike, autocenzuru i različite oblike pritisaka i neprimjerenog uticaja kako vlasnika medija tako i trećih lica. Zaposleni u lokalnim javnim emiterima i dalje rade u posebno teškim profesionalnim i socio-ekonomskim uslovima, direktno izloženi uređivačkom uticaju i finansijskoj kontroli lokalnih vlasti“, navodi se u izvještaju.

Kada je riječ o samoregulaciji, u izvještaju se konstatuje da je „veoma slaba” medijska samoregulacija, te da „rijetka postojeća samoregulatorna tijela imaju ograničen uticaj, jer ih čak i sami mediji i novinari zaobilaze i pokrenuću slučajeve protiv svojih konkurenata direktno pred sudovima“.

„Medijska scena je polarizovana po političkim osnovama, a mediji su i dalje veoma ranjivi na unutrašnje i spoljašnje uticaje korporativnih i političkih interesa. Potpuna i efikasna zaštita novinara i drugih medijskih radnika nastavlja da se unapređuje, ali tek treba postići opipljive rezultate u starim slučajevima napada“, navodi se u izvještaju.

U izvještaju se ocjenjuje da je postignut ograničen napredak u slobodi izražavanja.

„Vlada je uključila civilno društvo i medijske aktere u izradu novog medijskog zakonodavstva, ali nije uspjela finalizovati zakonske prijedloge i predstaviti ih Skupštini. Vlasti treba da pojačaju napore na efikasnom rješavanju neriješenih preporuka ad hoc komisije za praćenje nasilja nad medijima, posebno u vezi sa važnim starim slučajevima“.

Evropska komisija je takođe navela da je javni emiter Radio televizija Crne Gore (RTCG) nastavio da „vodi uravnoteženu uređivačku politiku“, ali je napomenula da je Osnovni sud u Podgorici u januaru 2023. godine poništio odluku Savjeta RTCG o imenovanju generalnog direktora kao nezakonitu.

„Ovu presudu je u maju 2023. godine potvrdio drugostepeni Viši sud u Podgorici. U junu 2023. godine Savjet je ponovo imenovao istu osobu za generalnog direktora RTCG, što je izazvalo oštru javnu reakciju više organizacija civilnog društva, koje su optužile Savjet RTCG za zloupotrebu službenog položaja i nepoštovanje pravosnažne sudske odluke. Tužilaštvo je otvorilo krivičnu istragu o ovom slučaju“, navodi se u izvještaju.

Istraga o ubistvu Duška Jovanovića: Novi predmeti bez rezultata

TUMM

17/11/2023

PODGORICA, 17.11.2023. – Tokom 2021. u Višem državnom tužilaštvu Podgorica formirana su, a potom i arhivirana tri predmeta, te provjeravane brojne informacije i podaci, koji nijesu doveli do toga da se dođe do novih dokaza o počiniocima i nalogodavcima ubistva urednika “Dana” Duška Jovanovića, pišu “Vijesti”.

Predmete formirane nakon ubistva Jovanovića – prvi nakon zločina u maju 2004. godine i potom još nekoliko od 2013. do 2022. godine dužilo je nekoliko tužilaca u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici.

To se, između ostalog, navodi u izvještaju rukovoditeljke Višeg državnog tužilaštva Podgorica Lepe Medenice, o postupanju tužilaca u predmetima formiranim nakon ubistva urednika “Dana”, a koji razmatra Tužilački savjet.

Medenica je navela da je tokom 2021. prvi predmet sačinjen 12. marta pod oznakom 151/21, a povodom informacije koju je tadašnji vicepremijer Dritan Abazović iznio na sastanku “vezano za saznanje da jedno pritvoreno lice u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu posjeduje određena saznanja koja bi mogla biti od značaja za rasvjetljavanje ubistva Duška Jovanovića”.

“Po dobijenoj informaciji istog dana, odmah nakon sastanka, bez odlaganja, od strane dežurnog tužioca Vučinića prikupljena su obavještenja od pritvorenog lica, kojom prilikom je naveo da ne želi, niti pristaje na takav vid saslušanja, već je naveo da želi da neformalno saopšti neke stvari pod uslovom da se njemu izađe u susret za nešto što nije uradio, a za šta je optužen i zbog čega se nalazi u zatvoru. Tako da je 18.03.2021. godine sačinjena službena zabilješka o postupanju po navedenoj informaciji, gdje se konstatuje da tužilaštvo nalazi da nema osnova za pokretanje krivičnog postupka protiv bilo kojeg lica za bilo koje krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti, sa kojih razloga je predmet arhiviran”, navodi Medenica.

Mediji su tada objavili podatke da je Ljubo Bigović, osuđeni za ubistvo policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića, pismom obavijestio tadašnjeg potpredsjednika Vlade da ima određena saznanja o ubistvu urednika “Dana”.

Tri dana nakon prvog, formiran je novi predmet u martu 2021. a u kojem je postupala tužiteljka Ivanović-Đerić.

“Iz spisa proizilazi da je od strane policijskih službenika, sačinjen zapisnik o obavještenju prikupljenom od građanina D. K. iz Sombora, koji je dao određene informacije o mogućim nalogodavcima u vezi sa ubistvom novinara Duška Jovanovića. Postupajući po navedenom obavještenju preduzete su neophodne mjere i radnje, dato je više usmenih i pisanih naloga Upravi policije. U svojstvu svjedoka saslušana su tri lica, izvršeno je grafološko vještačenje i neuropsihijatrijsko vještačenje lica, te se analizom prikupljenih dokaza došlo do zaključka da nema osnova za preduzimanje krivičnog gonjenja”, piše u izvještaju.

Polovinom aprila 2021. formiran je novi predmet 265/21, kojim je zadužena tadašnja dežurna tužiteljka Maja Jovanović, takođe povodom dopisa Abazovića, a povodom saznanja od “istog pritvorenog lica”.

“U navedenom predmetu se postupalo hitno i istog dana upućen je poziv Upravi za izvršenje krivičnih sankcija za dovođenje pritvorenog lica na saslušanje u svojstvu svjedoka i istog dana obavljeno je njegovo saslušanje u navedenom svojstvu, koji je tom prilikom istakao da je spreman da saopšti određena pouzdana saznanja koja posjeduje vezano za ubistvo Duška Jovanovića, pod određenim uslovima koje nije saopštio i da bi te informacije podijelio sa tužilaštvom tek nakon što budu ispunjeni njegovi uslovi, te je tom prilikom istakao da osim priče, nema konkretne dokaze jer je prošlo mnogo vremena”, navodi Medenica.

Tada je u svojstvu svjedoka saslušan i Dritan Abazović, koji kako se navodi u izvještaju “tužilaštvu nije pružio nikakva konkretna saznanja”.

“Kako se protiv navedenog pritvorenog lica vodi postupak zbog ubistva policijskog službenika Slavoljuba Šćekića, koji postupak se vodi od strane SDT-a to ovo tužilaštvo nije nadležno, niti ima ovlašćenja da odlučuje o eventualnim zahtjevima i uslovima u smislu privilegija. Ovaj predmet je arhiviran 4. februara 2022. godine”, navodi se u izvještaju.

SafeJournalists: Ne oklijevaj! Prijavi napade i prijetnje

TUMM

02/11/2023

Povodom 2. novembra, Međunarodnog dana borbe protiv nekažnjivosti zločina nad novinarima, članice mreže SafeJournalists pokrenule su kampanju #NeOklijevajPrijavi. Cilj kampanje je da se podigne svijest o problemu nekažnjivosti napada na novinare, koji je prisutan u svim zemljama Zapadnog Balkana i da se novinari ohrabre i prijave sve vrste napada koji su u vezi sa njihovim radom.

Na teritoriji Zapadnog Balkana u poslednjih 30 godina tokom rata 110 lokalnih novinara izgubilo je živote. U vremenima bez rata, život je izgubilo pet novinara. Samo dva slučaja su riješena pravosnažnom presudom.

Novinari su zbog svog posla izloženi prijetnjama i napadima, a zbog malog broja riješenih slučajeva, često odustaju od prijavljivanja. Kako bi ohrabrili novinare da ipak prijave napade, SafeJournalists mreža pokrenula je kampanju #NeOklevajPrijavi. Od danas će na sajtu SafeJournalists.net novinari iz Albanije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Severne Makedonije, Kosova i Srbije moći da prijave napade. Pored prijave, na sajtu se mogu naći i informacije o kontakt osobama za novinare iz tužilaštva i policije za one države koje ih imaju.

Iako je u proteklom periodu mali broj slučajeva pravosnažno okončan osuđujućim presudama, jako je važno da novinari ne budu obeshrabreni i da nastave da prijavljuju sve vrste napada nadležnim institucijama i novinarskim udruženjima jer samo tako se možemo izboriti za bolje i bezbjednije okruženje.

Takođe, bitno je da ukažemo javnosti na značaj posla koji novinari obavljaju u javnom interesu kako bi dobili veću podršku, jer novinari su oči i uši demokratije, njeni čuvari i produžena ruka građana.

I novinari širom sveta se suočavaju sa pretnjama po sopstvenu bezbjednost. Međunarodne organizacije su prepoznale taj problem i na razne načine pokušavaju da poboljšaju uslove u kojima oni rade. Tako je početkom oktobra, Savet Evrope pokrenuo kampanju na cijelom kontinentu koja se vodi pod sloganom „Novinari su važni“ (“Journalists matter”). Glavni cilj kampanje je unapređenje bezbjednosnih uslova u kojima novinari rade širom Evrope, posebno kroz usvajanje i sprovođenje nacionalnih akcionih planova za zaštitu novinara i unaprijeđenih pravnih i institucionalnih standarda. Drugi ključni ciljevi kampanje su uspostavljanje djelotvornih pravnih ljekova na nacionalnom nivou za rješavanje kršenja slobode medija, unapređenje istrage zločina protiv novinara i obezbjeđivanje odgovarajućeg sankcionisanja počinilaca.

SafeJournalists mreža poziva nadležne organe da preduzmu sve mere u cilju efikasnijeg i bržeg procesuiranja slučajeva i na taj način pokažu spremnost u borbi protiv nekažnjivosti jer samo na takav način možemo da pošaljemo jasnu poruku potencijalnim počiniocima da su napadi i prijetnje nedopušteni.

Podrška novinarima od strane zvaničnih institucija

U svim zemljama Zapadnog Balkana postoje mehanizmi koje se bave problemom napada na novinare. Njihovi predstavnici, kao i pojedinci upoznati sa problemom napada na novinare, su ove godine izrazili svoju podršku novinarima:

Srbija

„Važno je da novinari, odnosno medijski radnici znaju da čim se dogodi napad ili ugrožavanje u vezi sa poslom koji obavljaju, odmah prijave slučaj nadležnim organima, odnosno da odu u prvu policijsku stanicu, u nadležno tužilaštvo, ili da se jave udruženju novinara koji prate napade na novinare i sarađuju sa organima gonjenja. Posebno je značajno da se krivična prijava podnese bez odlaganja, čime se omogućava efikasno obezbjeđivanje dokaza u predmetnom postupku, imajući u vidu da je obaveznim uputstvom Vrhovnog tužioca određeno da se prva radnja mora preduzeti u roku od 48 časova od prijema krivične prijave u tužilaštvo”, Vanja Ćulibrk, javna tužiteljka u Prvom osnovnom javnom tužilaštvu u Beogradu i kontakt tačka za bezbjednost novinara.

Albanija

„Ćutanje o zločinima nad novinarima je ono što ubija slobodu izražavanja, dostojanstvo i integritet novinara. Hrabar čin osude zločina nad novinarom koji je žrtva, daje nadu i pomaže mnogima da krenu istim putem, sa ciljem da se ne plaše novinari, već samo oni protiv koji se optužuju za zlodela, a koje treba da istraži tužilaštvo i sud da ih kazni”, Erida Skendaj, izvršna direktorka Albanskog helsinškog komiteta.

„Medijske organizacije i pravosudne institucije su stubovi gdje treba prijaviti svaki čin koji narušava slobodu govora i izražavanja!“, Isa Miziraj, novinar.

Bosna i Hercegovina

„Kantonalno tužilaštvo Kantona Sarajevo je odlučno u preduzimanju radnji iz svoje nadležnosti kako bi osigirali najveći mogući stepen zaštite novinarske djelatnosti i omogućili novinarima neomatano obavljanje njihovih funkcija u društvu. Navedena odlučnost je izražena i kroz činjenicu da je ovo Tužilaštvo prvo u Bosni i Hercegovini imenovalo kontakt osobu za novinare i odredilo prioritetni status ovim predmetima radi djelotvorne i efikasne krivično-pravne zaštite novinarske profesije. Naglašavam da je za otkrivanje i procesuranje počinitelja krivičnih djela počinjenih na štetu novinara od ključne važnosti da se svaki napad prijavi neposredno po njegovom dešavanju. Pozivam sve novinare da bilo koji napad bez odlaganja prijave nadležnoj Policijskoj upravi ili direktno Kantonalnom tužilaštvu Kantona Sarajevo”, Darko Martinčević, tužilaci i kontakt – osoba za prijavu napada i prijetnji novinarima u Kantonu Sarajevo.

“Županijsko Tužilaštvo HNŽ/K Mostar je, na preporuku Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine, imenovalo tužioca kao kontakt osobu za sigurnost novinara u ovom Tužilaštvu. Tužilaštvo poziva novinare iz ove Županije da prijavljuju sve napade ili prijetnje, bilo Tužilaštvu, bilo policijskim organima, a koje primaju zbog bavljenja svojom djelatnošću i ti predmeti će imati prioritet u našem radu. Kontakt tačka – tužilac, stoji na raspolaganju kako oštećenim novinarima, tako i novinskim organizacijama, za upite i informacije vezane za prijave u kojima su novinari oštećeni”, Jurica Knezović, tužilac i kontakt osoba u Županijskom tužilaštvu Hervegovačko – nerevanske županije/kantona u Mostaru.

Hrvatska

„Za novinare i medijske profesionalce od najveće je važnosti da formalno prijave napade i druga krivična djela kojima mogu postati žrtve dok obavljaju svoje dužnosti. To je jedini način da novinar, kao žrtva, bude formalno obaviješten o svim pravima koje ima kao žrtva i da se bolje nosi sa fizičkim i psihičkim posljedicama ovakvih napada. Ključno je shvatiti da formalno prijavljivanje može da spriječi počinioca da počini krivično djelo protiv drugih i odvratiti ga od ponavljanja istog protiv istog novinara. Štaviše, na osnovu prijave se može procijeniti da li je konkretnom novinaru ili njemu bliskima potrebna zaštita od počinioca. U suštini, prijavljivanje policiji je osnov za preduzimanje radnji“, Ivica Kropek, načelnik Odeljenje opšteg kriminaliteta pri Upravi policije.

„Napad na novinara motivisan isključivo činjenicom da je novinar, a zbog svoje profesije u kojoj izvještava o svim društveno značajnim događajima, predstavlja direktan napad na slobodu medija, osnovno pravo svakog organizovanog demokratskog društva. Uprkos potencijalnom klišeu ove izjave, to je nešto što, po mom mišljenju, treba uporno ponavljati kada se raspravlja o ovom pitanju, posebno u javnom diskursu. Zato smatram da novinari svaki ovakav napad treba da prijave policiji ili drugim nadležnim državnim organima, ne samo radi sebe, već i da bi podigli svijest javnosti o ovakvim pojavama. Ne mislim samo na neposredne fizičke prijetnje, već i na sve druge oblike napada u vidu prijetnji, zastrašivanja ili pritisaka, koji mogu ometati novinare u upornom i objektivnom izvještavanju”, sudija Krešimir Devčić, portparol Županijskog suda u Zagrebu.

Kosovo

„Napadi i prijetnje novinarima podrivaju slobodu govora. Kosovska policija je dosljedno preduzimala pravne mjere protiv pojedinaca umiješanih u takve incidente. Svaki napad ili prijetnja medijima/novinarima zabranjen je i sankcionisan zakonom. Zbog toga apelujemo na novinare da sve takve incidente prijave organima za sprovođenje zakona. Prijavljivanjem i postavljanjem prioriteta ovih slučajeva, možemo efikasno spriječiti buduće incidente”, Baki Kelani, portparol Kosovske policije.

„Državni tužilac i policija dužni su da preduzmu sve neophodne radnje na otkrivanju počinilaca krivičnih djela, blagovremenom sprovođenju istrage i procesuiranju krivičnih djela. Ovo osigurava da se odgovorni za zločine nad novinarima odmah privedu pravdi. Nadalje, dužnost državnog tužioca je da da prioritet ovim slučajevima, te ohrabrujemo sve novinare da slučajeve nasilja nad njima bez odlaganja prijave Tužilaštvu i policiji”, Baškim Zekaj, državni tužilac.

Crna Gora

„Kao rukovodilac najvećeg Osnovnog državnog tužilaštva u Crnoj Gori po broju predmeta, uključujući i predmete koji se tiču bezbednosti novinara, izražavam punu podršku radu na rasvetljavanju ovih predmeta i zalažem se za stvaranje što sigurnijeg ambijenta u kojem bi se novinari nesmetano bavili svojom profesijom, što smo i pokazali u dosadašnjem radu. Novinarska profesija zaslužuje punu podršku državnog tužilaštva i sa ove pozicije ću se i dalje zalagati za nju“, Duško Milanović, rukovodilac Osnovnog tužilaštva u Podgorici.

“Nasilje je neprihvatljivo. Prijavite svaku pretnju i napad”, Predrag Nikolić, Član Komisije za praćenje istraga napada na novinare.

Sjeverna Makedonija

„Novinari su stub slobode izražavanja, a njihovom zaštitom od napada i drugih zločina štite se demokratska načela čitavog društva. Državno tužilaštvo je posvećeno zaštiti slobode govora i krivično goni svakoga ko ugrozi tu slobodu”, Iskra Hadji Vasileva, imenovani javni tužilac iz Osnovnog javnog tužilaštva Skoplje za praćenje predmeta vezanih za bezbjednost novinara.

„Mi kao Ministarstvo unutrašnjih poslova predano radimo na obezbeđivanju bezbjednih uslova za rad medijskih radnika. Jedna od primarnih obaveza svake institucije je da stalno radi na obezbeđivanju uslova za rad novinara i da konstantno sarađuje sa medijima”, Toni Angelovski, pomoćnik Ministra unutrašnjih poslova za odnose sa javnošću.

Podrška međunardnih organizacija

Podršku novinarima iz zemalja Zapadnog Balkana pružile su partnerske organizacije Media Freedom Rapid Response.

„Da bismo zaštitili slobodu štampe i medija, potrebno je da imamo preciznu sliku o silama koje joj prijete. Prijavljivanje napada na novinare stvara svijest o problemu, omogućava ciljanu podršku, doprinosi efikasnim politikama i pravnim odgovorima i šalje jasan signal da napade i prijetnje novinarima i medijskim radnicima ne treba normalizovati ili tolerisati.”, Media Freedom Rapid Response (MFRR).

„Ćutati pred bilo kojim oblikom agresije znači dati slobodu napadačima i novim aktima nasilja. Pasivnost je oblik saučesništva u ovoj spirali nasilja. Javno osuđivanje nasilja i zastrašivanja i izlaganje počinilaca krivičnom gonjenju je moralna dužnost. To je jedini mogući izbor za svakog savjesnog i odgovornog novinara.”, Rikardo Gutjerez, generalni sekretar EFJ-a.

Prva Medijska strategija u Crnoj Gori: Poboljšaće položaj novinara

TUMM

23/10/2023

PODGORICA, 23.10.2023. – U Crnoj Gori je usvojena prva Medijska strategija za period od 2023. do 2027. godine i time država prvi put procjenjuje medijski ambijent i propisuje spisak ciljeva koji treba da dovedu do poboljšanja različitih aspekata slobode medija.

“Prema posljednjim podacima Ministarstva kulture i medija, u Crnoj Gori postoji 182 registrovana, evidentirana i aktivna medija, tj. oni koji su upisani u Evidenciju medija. Ovaj ukupan broj nije konačan jer postoje internetske publikacije koje objavljuju određeni sadržaj, stalno ili povremeno, ali nijesu upisane u evidenciju medija jer upis, po važećem zakonu, nije obavezan”, piše u dokumentu.

Pored problema finansijske održivosti, u Strategiji se kao dugogodišnji problem navodi i nedovoljno razvijena samoregulacija, koja utiče i na poštovanje etičkih standarda.

“Usljed evidentne veze između prilika u državi i medijima, česti su pokušaji političkog uticaja, a nestabilni politički ambijent može da uspori usvajanje relevantnih normativnih okvira, koji za cilj imaju poboljšanje kvaliteta ukupne medijske scene. Sljedeći faktor koji umnogome utiče na rad emitera su i ekonomski činioci, a posebno se ovo odnosi na budžetska sredstva namijenjena za medije, kao i različite tipove subvencija. Dodatno, niski koeficijenti zarada, upotreba različitih instituta zapošljavanja novinara/ki i ostalih radnika/ca sa neizvjesnim dugoročnim angažovanjem, osnovni su socijalni faktori koji utiču na ovu javnu politiku. Ograničen tehnološko-tehnički napredak emitera, posebno javnih
emitera, predstavlja još jedan rizik nekonkuretnosti na crnogorskom i regionalnom tržištu. Takođe, ograničeni kapaciteti insitutcija koje kreiraju i sprovode ovu javnu politiku otežavaju brži i efikasniji napredak u ovome sektoru”. navodi se u dokumentu.

Identifikovana su četiri strateška cilja: poboljšan kvalitet informisanja građana/ki i unaprijeđena medijska pismenost; osnažena urednička i finansijska nezavisnost, etika i profesionalizam javnih emitera; unaprijeđen ambijent za fer tržišno poslovanje medija i poboljšan okvir za rad i položaj zaposlenih u medijima.

“Istraživanje Sindikata medija Crne Gore (SMCG) iz 2021. godine pokazalo je da ekonomski i socijalni položaj novinara/ki i dalje obilježava loš materijalni status, pritisci, preopterećenost i strah. Čak 38% novinara/ki ima zaradu manju od
prosječne odnosno manju od 500 eura dok veću od 600 eura ima 30% anketiranih. Anketirani novinari/ke su ocijenili da novinari/ke u Crnoj Gori nijesu solidarni (80,5%), a gotovo svi novinari/ke smatraju da novinari/ke u Crnoj Gori nijesu ni slobodni. Istraživanje je pokazalo da je čak 45% novinara/ki bilo u situaciji u kojoj su morali cenzurisati sadržaj. Takođe, 37% anketiranih tokom rada osjeća neku vrstu političkog miješanja ili pritisaka”, piše u strategiji.

Donošenjem novog Zakona o medijima, navode donosioci, planira se postići bolja zaštita prava novinara/ki u Crnoj Gori.

“Takođe, predviđa se uvođenje obaveze poslodavca da u mediju ne može biti smanjen broj zaposlenih u periodu od najmanje šest mjeseci prije konkurisanja za raspodjelu sredstava iz Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija. Planira se i izrada analize o trenutnim izazovima u radu medija, a usvajanjem novog Granskog kolektivnog ugovora za oblast medija, poboljšaće se status i radna prava zaposlenih u medijima”, piše u Strategiji.

Prosječna zarada u medijima od početne vrijednosti od 764 eura, biće najprije povećana za 30 odsto do 2025. a dodatno još 10 odsto do 2027, odnosno na 1069 eura.

Takođe, posebno je naglašeno pitanje bezbjednosti medijskih radnika: “Mreža „Safejournalists“ je u posljednje tri godine (2020-2022), registrovala 73 napada prijetnji i pritisaka na novinare/ke i medijske kuće, od čega 31 prijetnju i napad koji se dogodio u online sferi, a 19 napada se dogodilo tokom protesta i demonstracija, od čega 9 usmjereno na novinarke, a 64 na novinare”.

Kako bi se o ovoj temi podigla svijest građana/ki, ali i institucija zaduženih za rasvjetljavanje napada, navodi se u dokumentu, organizovaće se relevantne medijske kampanje, okrugli stolovi za sudove, Državno tužilaštvo i medije, kao i treninzi za relevantne institucije.

Predstavnici Sindikata medija Crne Gore (SMCG) učestvovali su u radu Radne grupe za izradu Medijske strategije, koji je usvojen sa Akcionim planom za 2023. i 2024. godinu.

123...59 Page 2 of 59

Safejournalists.net

Podrška novinarima od strane zvaničnih institucija

Srbija

Albanija

Bosna i Hercegovina

Hrvatska

Kosovo

Crna Gora

Sjeverna Makedonija

Podrška međunardnih organizacija