Hrvatsko novinarsko društvo organizirat će prosvjed u srijedu 31. siječnja u 11 sati na Markovu trgu u Zagrebu protiv “Zakona opasnih namjera”, najavljeno je na konferenciji za novinare Hrvatskog novinarskog društva održanoj pod nazivom “Stop zakonu opasnih namjera” na Markovom trgu u povodu izmjena Kaznenog zakona kojim se uvodi kazneno djelo neovlaštenog otkrivanja sadržaja izvidne ili dokazne radnje.

Predsjednik HND-a Hrvoje Zovko pozvao je sve građane na prosvjed na Markovu trgu.

– To se tiče svih nas i kroz ovaj prosvjed te svim drugim legitimnim sredstvima zajednički ćemo se oduprijeti i boriti protiv evidentne agresije na novinarsku struku. Treba reći dosta i stop državnoj agresiji koja se provodi od strane premijera Plenkovića, Vlade i koalicijskih partnera na javni interes, kazao je Zovko ilustrirajući primjerom Klare Buntić koliko je ovaj zakon, odnosno “Lex AP”, opasan i poguban za demokraciju.

– Da je u trenutku kada je Klara Buntić iznijela svoju tešku i strašnu priču i sudbinu ovaj zakon bio na snazi, ona bi bila pod udarom ovog zakona. Prema tome, ovo je atak na sve nas, moramo zaustaviti donošenje ovog zakona. Svi oni koji u Saboru dignu ruku za ovaj zakon bit će sudionici u državnoj agresiji na javni interes, kazao je Zovko i dodao da se sve događa upravo u superizbornoj godini.

– To što je predlagač stavio izuzetak na novinare ne znači ništa jer po zakonu novinarima mogu pregledavati mobitele, ispitivati ih i, dakle, sustavno maltretirati. Ako se ovaj zakon donse, mi nećemo stati. Nastavit ćemo s akcijama pa makar nas privodili, maltretirali ili što već radili, kazao je Zovko te dodao da će HND u svakom slučaju stati iza novinara i biti na braniku profesije.

Predsjednica HND-ova Ogranka internetskih novinara Ana Raić, novinarka koja ima desetljetno iskustvo praćenja osjetljivih događaja, govorila je o opasnostima koje vrebaju zbog donošenja ovog zakona, podsjetivši da nikad do sada nije bilo problema sve dok se u jednoj sms-prepisci nisu pojavili inicijali AP.

– Mogu odgovorno reći da je problem nastao tek kada su se ti inicijali pojavili. Tada se krenulo s ovim kaznenim odredbama. Ne može mi nitko reći da smo ometali kaznene postupke i da smo odavali tajne. Farsa je da se ovim zakonom želi zaštititi privatnost ili onemogućiti probitak istražnog postupka, rekla je Raić dodavši kako novinari nikad neće odati svoje izvore, a to znači i da će zbog toga biti maltretirani.

Goran Gazdek, član Izvršnog odbora HND-a, istaknuo je kako su i lokalni mediji i novinari i do sada imali velikih problema jer su novinarski izvori bili na meti.

– Ovaj će zakon potpuno onemogućiti bilo kakav kontakt s izvorima i mediji u lokalnim sredinama mogu se ugasiti, kazao je Gazdek.

Zagrebački Županijski sud odbacio je žalbu Luke Burilovića kao neosnovanu čime je potvrdio prvostupanjsku odluku Općinskog suda po kojoj Boris Dežulović u svojoj kolumni “Banja Luka Burilović”, objavljenoj u Novostima 2021. godine, nije napisao neistine niti je uvrijedio predsjednika Hrvatske gospodarske komore, javlja portalnovosti.com.

Burilović je od Srpskog narodnog vijeća, kao nakladnika Novosti, tražio 40 tisuća kuna naknade plus kamate te plaćanje sudskih troškova. Umjesto toga, sud je odlučio da Burilović mora platiti trošak parničnog postupka SNV-u, koji je zastupala odvjetnica Lina Budak, od 870,99 eura plus kamate.

Sud je zaključio da je u tekstu autor iznio svoj vrijednosni sud i mišljenje o Burilovićevom obrazovnom i poslovnom uspjehu, temeljeći ga na istinitim informacijama kao i da je tužitelj javna osoba. Ističe se da Dežulović nije bio dužan kontaktirati Burilovića prije pisanja kolumne, jer je iznio vrijednosni sud i komentar zasnovan na činjenicama za koje je autor imao osnovani razlog povjerovati da su točne, budući da su ranije objavljene i tužitelj ih nije demantirao.

Burilović je u tužbi tvrdio da mu je Dežulović teško narušio ugled, da je cijela uža i šira obitelj trpila teške posljedice zbog teksta i da ga drugi sada prepoznaju kao osobu sklonu nezakonitom i protupravnom postupanju te čovjeka koji je svoje obrazovanje stekao pod krajnje upitnim okolnostima, što sud nije prihvatio.

Posebno ga je zasmetalo što je Dežulović napisao da je završio Univerzitet za poslovne studije u Banjoj Luci, koji je smješten na prva dva kata zgrade, dok se na katu iznad nalazio studio za učenje plesa oko šipke, a na četvrtom katu apartmani za iznajmljivanje u kojima se navodno nude i usluge prostitutki, kako je objavio portal Inforadar, čiji su novinari obišli zgradu. Odluka je pravomoćna.

Izvor: portalnovosti.com.

Hrvatsko novinarsko društvo (HND) traži uvođenje ugovora o praćenju tokova i transfera novca medijima, kroz modele financiranja lokalnih medija koje je HND već predložio nekim hrvatskim gradovima te tražimo osnivanje nacionalnog fonda za novinarstvo kojim bi se javno i transparentno financirali mediji prema pravilima struke, kazala je potpredsjednica HND-a Chiara Bilić na saborskom Odboru za medije, na tematskoj sjednici o državnom oglašavanju u medijima.

Na koncu sjednica, koju je inicirala oprba zbog afere Mreža, završena je bez zaključka jer ni oporbeni prijedlog zaključka s amandmanima kao ni prijedlog vladajućih nije dobio potreban broj glasova.

Predsjednica Europske federacija novinara (EFJ) i Sindikata novinara Hrvatske (SNH) Maja Sever istaknula je da je pitanje financiranja medija državnim i javnim sredstvima esencijalno pitanje opstanka novinarstva i ideje demokratskog društva.

– Da, upravo tako dramatično, i opstanak medija ne bi trebao ovisiti o smjeni ministara ili vlada. Jer to nije pitanje nekog savjetnika koji navodno nije povezan s HDZ-om, ni ministra koji je već bivši, jer afera Mreža samo je izašla u javnost i pokazala ono na što godinama upozoravamo – na zarobljavanje medija državnim sredstvima na svim razinama i to upravo tako kako čitamo u Nacionalu, čitali smo proteklih godina, a čitat ćemo vjerojatno već danas u medijima koji nisu potpuno zarobljeni. Jer afera Mreža nije izoliran slučaj i upravo zato je potrebno i važno da se o toj temi govori i u Saboru, na vašem Odboru, naglasila je Sever te dodala kako sustav treba mijenjati tako da postoji jasan okvir kontrole i da postoje sankcije za trošenje javnih sredstava na netransparentan način za političku korist te da u proces dodjele sredstava treba jasno ugraditi profesionalne kriterije, a ne prepustiti odluku volji nekog savjetnika.

Na sjednici je oporba predlagala da se svim državnim te javnim tijelima i tvrtkama naloži da u roku od 15 dana dostave izvješće o oglašavanju u medijskom prostoru, sredstvima uplaćenima PR agencijama i sklopljenim ugovorima te o financijskim pokroviteljstvima javnih događaja u organizaciji medijskih kuća i PR agencija, i to za 2022. i 2023.

Uz to, oporba je predložila i da Vlada u roku od 30 dana predstavi mjerila za transparentnu dodjelu sredstava za oglašavanje u državnim i javnim tijelima te javnim tvrtkama u svim vrstama medija.

Vladajući su predlagali da se zaduži Vijeće za elektroničke medije (VEM) i Agencija za elektroničke medije (AEM) da nalože svim državnim i javnim tijelima te javnim tvrtkama da u u 30 dana dostave izvješće o oglašavanju u medijskom prostoru, sredstvima uplaćenim PR agencijama, te o pokroviteljstvima svih događaja u organizaciji PR agencija i medijskih kuća za 2022. i 2023.

U prijedlogu vladajućih tražilo se, između ostaloga, i da se u izvješćima dostavi i naziv državne uprave ili javnog tijela, ukupan iznos utrošenog novca, te naziv nakladnika i aktivnosti ili usluge za koje je bio uplaćen novac te trajanje i vrijednost ugovora.

Ni jedan prijedlog nije dobio potrebnih šest glasova. Prijedlog oporbe dobio je četiri glasa, a pet ih je bilo protiv, dok je zs prijedlog vladajućih bilo pet glasova, bez suzdržanih ili onih protiv.

Sjednica je započela stankom koju je tražila Mirela Ahmetović (SDP), pitajući zašto je bila potrebna intervencija da bi se dopustilo sudjelovanje predstavnika novinarskih organizacija i Gonga.

Zanimalo ju je također zašto se sjednice tri važna saborska odbora održavaju u isto vrijeme te zašto se na sjednicu tek noć prije njezina održavanja pozvalo predstavnike Hrvatskog novinarskog društva (HND). Europske federacije novinara (EFJ) te Gonga, pozvanog zbog njihovog istraživanja “Državno financiranje bez jasnih kriterija – alat za cenzuriranje medija”.

”Želim naglasiti hrvatskoj javnosti da već dulje od dvije godine zastupnik Siniša Hajdaš Dončić upravo o temi o kojoj danas raspravljamo informaciju ne dobiva kroz zastupničko pitanje”, rekla je Ahmetović, ustvrivši kako je potpuno jasno da se nešto krije.

Troipolsatna sjednica prekidana brojnim stankama nastavila se ipak uz sudjelovanje predstavnika novinarskih organizacija i Gonga, ali uz prethodna objašnjenja predstavnika nadležnih institucija – ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek i ravnatelja AEM-a Josipa Popovca.

Ministrica je ukazala na poboljšanja zakonske regulative vezane uz transparentnost vlasništva i državno oglašavanje, ali iznijela i svoje viđenje političke pozadine sazivanja saborskog Odbora.

”Ne mislim se baviti nekim savjetnikom koji je tvrdio nekome da može trgovati nekim utjecajem i na temelju toga optužiti, ono što čujemo u javnosti, sve medije da su zarobljeni i korumpirani. Na to kao ministrica kulture i medija ne mogu pristati”, kazala je Obuljen Koržinek. Ocijenila je i da (državno) oglašavanje nije nelegalno i nije nužno da dovodi do korupcije.

Komentirala je i reakciju vladajućih nakon afere Mreže zbog koje su smjenjeni ministar gospodarstva Davor Filipović u njegov savjetnik.

”Mislim da je vrlo jasno da smo mi u nekoliko sati poslali političku poruku. Tu je poruku komunicirao predsjednik Vlade, komuniciram je i ja ili bilo koji drugi član Vlade na vaše izravno pitanje. Na pitanje o kriminalnoj djelatnosti kao ministrica zadužena za medije ne mogu, nisam u poziciji niti smijem ili trebam u to ulaziti”, kazala je ministrica. Zaključila je da tvrdnje o počinjenju kaznenog djela moraju utvrditi oni koji su za to zaduženi.

Ravnatelj AEM-a Josip Popovac ocijenio je da je ”cijela priča za medijski sektor vrlo neugodna”, ali i da ”Hrvatska ima pristojno uređen medijski sektor” te da zbog jednog kriminalnog čina ne bi bilo dobro da se šalju loše poruke.

Apelirao je da se stane u obranu medijskog sektora koji poštuje zakonske obveze o transparentnosti financiranja, naglasivši da ih je obvreze ispunilo 99 posto dok su samo tri ili četiri pružatelja ”zaboravila” ispuniti obrazac.

No, problem je u obaveznom prijavljivanju oglašavanja u lokalnim i regionalnim medijima, jer je od 533 obveznika izvješće AEM-u dostavilo njih samo 188.

U raspravi su o transparentnosti državnog oglašavanja u medijima sudjelovali su gotovo svi članovi Odbora za medije, kao i gosti sjednice uključivši i predsjednika SDP-a Peđu Grbina, predsjednika Antikorupcijskog vijeća Nikolu Grmoju (Most), Marijanu Puljak (Centar) te predstavnike novinarske struke i Gonga. Izvršna direktorica Gonga Oriana Ivković Novokmet smatra da je afera Mreža dokazala ”problematičan sustav državnog oglašavanja”, ocijenivši da se time ušutkavaju redakcije i guši kritika.

Izlaganje Chiara Bilić, potpredsjednice HND-a, na Odboru za medije Hrvatskog sabora možete pogledati ovdje.

Izvor: Hina i HND

Nikada nije bilo lako raditi novinarski posao. No, specifičnost današnjeg vremena su sve učestalije prijetnje, prvenstveno sigurnosne, upućene novinarima i medijskim djelatnicima, kazano je na današnjem sastanku predstavnika medija, te medijskih udruženja koji predstavljaju većinu medija u Hrvatskoj

Zbog svega togu su Hrvatsko novinarsko društvo i Sindikat novinara Hrvatske s Ministarstvom unutarnjih poslova nedavno dogovorili Sporazum o suradnji o postupanjima policije na javnim okupljanjima i u slučaju da novinari i medijski djelatnici budu žrtve kaznenih djela tijekom obavljanja zadataka.

Na današnjem sastanku s predstavnicima medija, te medijskih udruženja koji predstavljaju većinu medija u Hrvatskoj, prezentirali smo Sporazum osuradnji, Protokol o postupanju policije kod kaznenog-jela protiv novinara na zadatku. Protokol o postupanju policije, novinara i medijskih djelatnika na javnim okupljanjima od interesa javnosti. Pozivamo vas i da se sami upoznate s ovim dokumentima.

Predstavnica MUP-a, Marina Mandić, istaknula je da se Protokolima uspostavlja proces i predstavila konkretne korake primjene. Protokol o postupanju na javnim okupljanjima prvi je put aktiviran tijekom tri paralelna prosvjeda koji su se odvijali nakon početka strašnih sukoba u Izraelu i Gazi.

“Neki novinari su znali za Protokol, neki nisu. Svi se su došli javiti jer su prepoznali glasnogovornicu nadležne policijske postaje koja je ujedno kontakt osoba novinarima i medijskim djelatnicima za pitanja sigurnosti na okupljanju. U ovom slučaju novinari nisu koristili protokolom definirano sigurno mjesto, ali su pozdravili činjenicu da ono postoji“, opisala je Mandić kako je protekla prva primjena Protokola.

Predstavnik HUP – Udruge novinskih izdavača Tomislav Wruss pozdravio je činjenicu da se na ovaj način strukturira postupanje policije prilikom događaja visokog sigurnosnog rizika. Isto je pozdravio i predstavnik Hrvatske udruge digitalnih izdavača Ozren Kronja, kao i direktorica Informativnog programa Nove TV Ksenija Kardum i predstavnik HRT-a Renato Kunić.

Sastanak je bio odlična prilika i da predstavnike poslodavaca detaljnije upoznamo s aktivnostima Ministarstva kulture i medija. Ravnateljica Uprave za medije i razvoj kulturnih i kreativnih industrija Jasna Vaniček-Fila izvijestila je kako i dalje rade na edukaciji sutkinja i sudaca po pitanju SLAPP-a, te o kampanji Vijeća Europe o sigurnosti novinara.

“Ta kampanja je platforma koja je otvorena za što više sudionika koji mogu osmisliti korisne mjere za zaštitu sigurnosti novinara“, pojasnila je Vaniček-Fila i dodala da je i u Nacionalnom planu razvoja kulture i medija, koji je u izradi, prva mjera upravo zaštita sigurnosti novinara i poboljšanje položaja struke.

Vremena su izazovna, problema je puno, no razgovor je svakako najbolji način da se oni počnu rješavati. Zato i vjerujemo da je današnji sastanak tek prvi u nizu sastanaka s poslodavcima u medijima i početak socijalnog dijaloga.

Izvor: SNH

Hrvatsko novinarsko društvo (HND) najoštrije osuđuje ispad ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek usmjeren na novinarku Telegrama Doru Kršul, koja je istražila i dokumentirala malverzacije Geodetskog fakulteta novčanim sredstvima Europske unije, koja su, bez javnog natječaja, dobili od Ministarstva kulture i medija. Metodom “ubijte glasnika”, na neugodna pitanja o uhićenju dekana Geodetskog fakulteta i istražnim radnjama Ureda europskog javnog tužitelja vezanih uz otkrića naše kolegice, ministrica je pokušala diskreditirati je na osobnoj razini i pred javnošću dovesti u pitanje njezin profesionalni integritet.

Stara je to i provjerena metoda izbjegavanja odgovornosti tako da se umjesto o temi, govori o novinarki i od nje napravi tema. I nije usamljen slučaj, nego standardna komunikacija najviših dužnosnika s novinarima. Od ministrice medija ipak smo očekivali bolje.

Dora Kršul predsjednica je Zbora istraživačkih novinara i članica Izvršnog odbora Hrvatskog novinarskog društva, među najboljim novinarima svoje generacije i višestruka dobitnica HND-ovih godišnjih nagrada, od čega je dvije primila za istraživačko novinarstvo.

Ministrica medija trebala bi poznavati temeljnu funkciju resora kojim se bavi i biti svjesna položaja s kojega nastupa kad ovako napada novinarku, umjesto da odgovori na pitanja. HND smatra opasnim način na koji najviši dužnosnici omalovažavaju novinare kako bi izbjegli odgovarati javnosti, i izražava zabrinutost jer resorna ministrica – koja jedan dan brani medije, a drugi dan s pozicije moći proziva novinare – otkriva njezin odnos prema važnosti neovisnog i profesionalnog novinarstva u demokratskom društvu.

Za Izvršni odbor Hrvatskog novinarskog društva,

Hrvoje Zovko, predsjednik HND-a

Chiara Bilić, potpredsjednica HND-a

Drago Hedl, potpredsjednik HND-a

Ovo nije šala iako nas je Nik Titanik svih ovih godina znao dobro nasmijati! Zbog tri karikature, objavljene u sportskom prilogu novina 24sata potkraj ožujka 2020. godine Krešimir Antolić, bivši čelnik GNK-a “Dinamo”, podnio je privatnu kaznenu tužbu protiv Nikole Plečka alias Nika Titanika!

Kazneno goniti jednoga karikaturista nije samo ozbiljan problem za tužitelja, nego i za cijelo društvo. Bude li Nik Titanik proglašen krivim zbog svog autorskog djela, svaki građanin ove zemlje koji ispriča vic na račun Krešimira Antolića ili bilo koje uvrijeđene veličine sličnoga kalibra može završiti na sudu, biti kazneno gonjen i osuđen! Ovaj slučaj može poslužiti kao pravni presedan za sve buduće slučajeve u kojima se kritiziraju djela javnih osoba, čime će značajno biti ugrožene medijske i demokratske slobode u Hrvatskoj te ograničen slobodni rad svih karikaturista, humorista, satiričara, stand-up komičara, fotomontažera i drugih sličnih umjetnika, ali i svih novinara koji kritički pišu o javnim osobama i temama važnim za javnost.

Zato Hrvatsko novinarsko društvo izuzetno ozbiljno shvaća i doživljava kazneno gonjenje Nika Titanika koje se događa u trenutku kada su medijske slobode sve manje i kada su novinari sve progonjeniji, a vlast umjesto da poradi na tome da novinarstvo uistinu postane javno dobro, sprema još rigoroznije zakone koji će kriminalizirati novinare za svaki njihov pokušaj da dođu do istine. Svakom slobodnom i uistinu demokratskom društvu treba sažet i inteligentan zbroj dnevnih zbivanja u kontekstu koji im daje značenje, ali i satire, humora, karikatura, koji su neotuđivi i sastavni dio novinarskog diskursa.

Na žalost, slučaj Nika Titanika nije ni presedan ni usamljeni primjer da se ti i takvi novinari kazneno gone. Hrvatsko novinarsko društvo izražava svoju zabrinutost i zbog mnogih prethodnih slučajeva u kojima su naši kolege pravomoćno osuđeni. Sjetimo se samo presuda protiv Viktora Ivančića za tekst “Dva svinjčeta”, višestrukog, serijskog proganjanja Borisa Dežulovića od strane Željke Markić ili pak kada je nakon pravomoćne presude Velimir Bujanec ovršio satirični portal NewsBar. “Ako sad kažem nešto ozbiljno, netko će me tužiti. Ako kažem nešto neozbiljno, opet će me tužiti. Najbolje je da čovjek šuti, iako bi i šutnja uskoro mogla biti utuživa”, izrekao je tim povodom gorku istinu autor “inkriminiranog” satiričnog teksta, kolega Domagoj Zovak.

Ne pristajemo na šutnju, ne pristajemo da se novinare kazneno goni za napisanu riječ, izgovorenu ili nacrtanu satiru i šalu te ćemo sudski proces kolegi Niku Titaniku pratiti i o njemu izvještavati i s kaznenim progonom jednoga karikaturista obavijestiti i međunarodnu javnost. Neka se i oni smiju.

Za Izvršni odbor HND-a,

Hrvoje Zovko, predsjednik HND-a

Hrvatsko novinarsko društvo (HND) i Sindikat novinara Hrvatske (SNH) izražavaju duboku zabrinutost i nezadovoljstvo zbog predloženog uvođenja novog kaznenog djela u Kazneni zakon, koje se odnosi na neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje koje se tiče sudionika postupka. Smatramo da ovakav prijedlog možemo nazvati i zakonom opasnih namjera jer predstavlja ozbiljnu prijetnju novinarskoj profesiji i slobodnom novinarstvu.

Iako iz Ministarstva pravosuđa i uprave tvrde da je cilj prijedloga zaštita pretpostavke nedužnosti i prava na privatnost okrivljenika i drugih sudionika u postupku, teško je zanemariti da se ova promjena događa u vrlo osjetljivom političkom trenutku, neposredno prije superizborne 2024. godine. Takav kontekst izaziva sumnje da vlast koristi navedeno zakonsko rješenje kako bi zaustavila neugodno curenje informacija koje su od javnog interesa.

Iako su novinari izrijekom isključeni kao osobe koje bi ovakvim zakonom mogle kazneno odgovarati, evidentno je da će im biti onemogućeno ili barem otežano medijsko izvještavanje o kaznenim postupcima i procesuiranju politički izloženih osoba. Novinari i novinarke bi prihvaćanjem ovakvog prijedloga Kaznenog zakona bili dovedeni u situaciju da ih se pritišće da otkriju izvore, a s pravom se može postaviti i pitanje hoće li dolaziti do toga da se provjeravaju sve komunikacije naših kolega i kolegica kako bi se ustanovilo tko je prekršio zakon i odao podatke iz istrage.

Još jednom podsjećamo kako je inicijativa za uvođenje novog kaznenog djela krenula iz političkog vrha početkom ove godine, nakon što su objavljeni transkripti razgovora u slučaju Josipe Rimac, u kojima su spomenuti visoki dužnosnici vladajuće stranke. Tada je premijer Andrej Plenković najavio kako će curenje informacija postati kazneno djelo.

“Ovakve situacije da nam netko stvari iz spisa nekontrolirano, namjerno, politički, selektirano, aranžirano ide van, čine političke probleme i cure, to se neće dogoditi jer će to biti kazneno djelo”, poručio je tada Plenković, najmoćnija politička figura u državi.

Građani Hrvatske trebaju biti svjesni da će primjena ovog zakona ozbiljno ograničiti medijsko izvještavanje o važnim aferama i na kraju ih lišiti informacija od javnog interesa. Ovakvo zakonsko rješenje predstavljalo bi novo iscrpljivanje i zastrašivanje novinara i medija, odnosno – kao i SLAPP – još jedan oblik zloporabe pravosuđa s ciljem ograničavanja slobode izvještavanja i prava javnosti da bude informirana o postupcima vlasti.

Za Izvršni odbor HND-a, Hrvoje Zovko, predsjednik HND-a

Za SNH, Maja Sever, predsjednica SNH