PODGORICA, 02.10.2017 – Suđenje Jovu Martinoviću, istraživačkom novinaru iz Crne Gore, koji je jedan od optuženih za međunarodni šverc narkotika, nastavljeno je danas u Višem sudu u Podgorici saslušavanjem telefonskih snimaka iz mjera tajnog nadzora.

Martinović se tereti za dva krivična djela: stvaranje kriminalne organizacije (član 401a stav 2 u vezi stava 6 Krivičnog zakonika Crne Gore) kao i neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga (član 300 stav 1 Krivičnog zakonika Crne Gore). On je zbog toga 14 mjeseci proveo u Istražnom zatvoru. Martinović je prvi novinar u Crnoj Gori koji je osumnjičen za krivična djela iz oblasti organizovanog kriminala.

Martinović tvrdi da je nevin i da je uhapšen dok je radio svoj posao. To potvruđuju i iz francuske produkcijske kuće CAPA Presse koja je odmah nakon Martinovićevog hapšenja potvrdila da je on radio priču za njih te da je zbog toga bio u vezi sa prvooptuženim Duškom Martinovićem, sa čim su oni ranije bili upoznati.

Na današnjem nastavku glavnog pretresa saslušani su snimci telefonskih razgovora Duška Martinovića. Razgovori i SMS poruke su Višem sudu dostavljeni iz Specijalnog tužilaštva i hrvatskog Uskoka. Glavni pretres se nastavlja 06. novembra.

PODGORICA, 22.09.2017. – Suđenje po tužbi ured­nika in­for­ma­tiv­nog por­ta­la IN4S Goj­ka Ra­i­če­vića pro­tiv Mi­ni­star­stva unu­tra­šnjih po­slo­va nastavljeno je danas saslušavanjem svjedoka – novinara Srpske TV Gorana Ćetkovića.

Ra­i­če­vić je u tu­žbi pro­tiv MUP-a tra­žio da mu se na ime ne­ma­te­ri­jal­ne šte­te is­pla­ti 75.000 eura zbog tor­tu­re od stra­ne slu­žbe­ni­ka po­li­ci­je ko­ju je pre­tr­pio u tri na­vra­ta. Tu­žbu je pod­nio za­to što je u pe­ri­o­du od 17. do 24. ok­to­bra 2015. go­di­ne vi­še pu­ta bru­tal­no pre­tu­čen to­kom pro­te­sta opozicionog političkog saveza DF u Pod­go­ri­ci. Sva tri pu­ta pre­bi­jen je, kako tvrdi, dok je radio svoj posao, odnosno to­kom iz­vje­šta­va­nja sa pro­te­sta.

Ćetković je kazao da je u noći 24. oktobra 2015. godine, dok je snimao događaj za Srpsku televiziju, sreo Raičevića u Ulici Slobode, te da ih je na pedesetak metara od Hotela Hilton srela policijska kolona koja se kretala od Trga Nezavisnosti. Prema njegovim riječima, policajci su nasrtali na sve koji su bili u civilu i tukli ih pendrecima, a Ćetkovića su udarili nogom.

„Stali smo kod robne kuće Beko. Stigla je nova kolona policijskih vozila iz pravca Stadiona. Iz jednog vozila je izašao suvozač, koji je nosio zaštitnu masku, i prišao nam. Ja u tom trenutku nisam imao sumnje da će doći do obračuna“, istakao je Ćetković. On je dodao da je Raičevića taj policajac udario u koljeno „špicom čizme“, nakon čega ga je udario i u lice.

„Policajac se dalje mirno vratio u svoje vozilo i otišao dalje“, objasnio je Ćetković.

Dodao je da Raičević nakon toga nije razmišljao o traženju medicinske pomoći, iako je hramao, već da im je jedini cilj bio da se izvuku na sigurno.

Ćetković je kazao da je on nosio fluorescentni žuti prsluk sa oznakom „PRESS“ kao i da je u ruci držao novinarsku legitimaciju. I Raičević je, ističe, u ruci imao novinarsku legitimaciju, ali nije nosio prsluk, jer nije mogao da nađe odgovarajuću veličinu.

Na današnjem suđenju je dogovoreno da vještak medicinske struke sastavi pismeni nalaz i dostavi ga sudu u najkraćem roku. Suđenje će biti nastavljeno u oktobru, pregledanjem snimka događaja.

PODGORICA, 22.09.2017. – Završnim riječima advokata i zastupnika države u Osnovnom sudu u Podgorici danas je završeno suđenje po tužbi novinara Tufika Softića, protiv države Crne Gore, zbog devetogodišnje neefikasne istrage.  Sud će presudu u ovom slučaju donijeti 20. oktobra.

Suđenje za naknadu nematerijalne štete zbog kršenja ljudskih prava počelo je u februaru, a zbog toga što u periodu od gotovo 10 godina nadležni istražni organi nijesu preduzeli sve neophodne i dostupne mjere da utvrde ko je pokušao da ga ubije ispred porodične kuće u Beranama 1. septembra 2007. godine.

Softić od suda traži da utvrdi da je zbog neefikasne i nedjelotvorne istrage državnih organa, država odgovorna za nematerijalnu štetu koja mu je nanijeta kršenjem proceduralnog aspekta prava na život i zabrane mučenja iz čl. 2 i 3 Evropske konvencije o ljudskim pravima, odnosno prava na dostojanstvo i nepovrjedivost ličnosti iz čl. 28 Ustava Crne Gore.

U tužbi se tvrdi se da je država odgovorna za duševne bolove i za strah koji je Softić trpio i koji će trpjeti zbog opasnosti od ponovnog napada na njegov život, jer napadači i nalogodavci nijesu pronađeni, a u međuvremenu mu je i ukinuto policijsko obezbjeđenje. Navodi se i da je država napadače „ohrabrila nesavjesnim vođenjem istrage i na kraju obustavljanjem istrage“.

U odgovoru na tužbu država je osporila tužbeni zahtjev tvrdeći da ”uz predmetnu tužbu nije dostavljen ni jedan materijalno-pravni dokaz u prilog osnovanosti tužbenog zahtjeva, jer se o građansko-pravnoj odgovornosti Crne Gore može govoriti samo u slučaju nezakonitog i nepravilnog rada njenih organa, što tužilac nije činjenično i pravno utemeljio”.

Softić, novinar dnevnog lista Vijesti i nedjeljnika Monitor, je ponovo napadnut 2013. godine, kada je u dvorištu njegove porodične kuće aktivirana eksplozivna naprava, koja je pričinila manju materijalnu štetu. Istraga nije dovela ni do otkrivanja počinilaca ovog napada.

BRISEL, 04.09.2017.- Novinari se suočavaju sa sve većim ekonomskim i političkim pritiskom koji ometa uređivačku nezavisnost u redakcijama, zaključak je 20 novinara koji su prisustvovali dvodnevnoj radionici na temu “Unaprijeđivanje uređivačke nezavisnosti u redakcijama”.

Radionicu su zajednički organizovali Evropska federacija novinara (EFJ), čiji je Sindikat medija Crne Gore član, i Evropski institut sindikata (ETUI) 29. i 30. avgusta u Briselu. Događaj su finansijski podržale Evropska unija i Asocijacija profesionalnih novinara (AJP) u okviru njihove Ljetnje škole za mlade novinare u Belgiji.

Novinari iz 13 evropskih zemalja, među kojima i dvoje iz Crne Gore, razgovarali su o svakodnevnim izazovima po uređivačku nezavisnosti u redakciji i razmijenili ideje o sprovođenju mjera kako bi novinarstvo održali nezavisnim.

“Želimo da novinari budu dio menadžmenta. Na taj način, oni imaju veći uticaj na ono o čemu se odlučuje u njihovim medijima”, kazao je Sandro Kalderon, novinar iz RTBF, javnog emitera francuske zajednice u Belgiji.

On je istakao da se pored politički osjetljivih tema, novinari takođe suočavaju sa povećanim pritiskom na poslu koji može ugroziti kvalitet i uređivačku nezavisnost.

Jedan od načina da se osigura uređivačka nezavisnost, smatra Kalderon, je obezbjeđivanje pristojnih uslova za rad novinara.

“Novinari nemaju dobre ugovore, tako da pregovaramo za bolje uslove i pokušavamo da ih mobilišemo. Vršeći pritisak smanjujemo preopterećenje novinara. Tako smo nedavno dobili 60 novih stalnih ugovora od menadžmenta”, dodao je Kalderon.

Predsjednik Udruženja profesionalnih novinara pri belgijskom dnevniku “Le Soir” Mark Metdepenningen objasnio je učesnicima radionice da kolektivni ugovor u “Le Soir” sadrži odredbu koja osigurava uređivačku nezavisnost.

Kada je u pitanju obezbjeđivanje uređivačke nezavisnosti u redakcijama, zaključak je da sindikati i medijski savjeti igraju važnu ulogu.

Učesnici su na dvodnevnoj radionici istakli neka od hitnijih pitanja, uključujući državnu kontrolu nad medijima (posebno u Rusiji), fizičke napade na novinare i uticaj oglašivača na uređivačku odluku. Mnogi novinari su kazali da je uobičajena autocenzura prilikom pisanja priča koje se odnose na oglašivače.

Čak i u Finskoj, novinari se suočavaju sa montiranim političkim pritiskom, što je ilustrovala Suzann Sjosted, novinarka Finskog javnog servisa (YLE).

Ona je učesnicima radionice predstavila nedavni slučaj uplitanja premijera zemlje u uređivačku politiku njene medijske kuće. Skandal pod nazivom “YLEgate” doveo je do ostavki novinara i gubitka povjerenja javnosti u javni servis.

Učesnici su se saglasili da medijski radnici moraju da preduzmu odlučnu akciju i ukazali da su neka od mogućih rješenja podizanje svijesti novinara kako bi postali dio sindikata, promovisanje prednosti sindikata putem kampanja, pri čemu društvene mreže mogu biti dobar alat za obuhvatanje većeg broja ljudi. Takođe, moguća rješenja su i osnaživanje novinara da koriste pravnu podršku koja se pokazala kao efikasna, ali ne i dovoljno sprovođena, nagrade za one koji najviše promovišu slobodu medija, postojanje advokata unutar sindikata… Osim toga, pritisci na vlasnike medija zajedničkim akcijama (npr. štrajkovima) prepoznati su kao moguća rješenja ovog problema, kao i edukativne kampanje i seminari na temu uređivačke nezavisnosti.

BEOGRAD,  02.06.2017 – Regionalna platforma Zapadnog Balkana za zagovaranje medijskih sloboda i bezbjednosti novinara, koja zastupa više od 7800 članova najoštrije osuđuje fizičke i verbalne napade na novinare koji su se desili 31. maja u Beogradu.

Novinari dnevnog lista Danas, produkcije Insajder, portala VICE i Espresso i Radio Beograda napadnuti su dok su izvještavali sa javnog skupa povodom obilježavanja inauguracije novog predsjednika Republike Srbije.

Posebno zabrinjavaju svjedočenja napadnutih kolega da pripadnici policije nijesu ništa preduzimali dok su grupe huligana vrijeđale novinare, prijetile im i fizički ih uklanjale sa mesta javnih dešavanja.

“Tužna je činjenica da su svim jučerašnjim incidentima svjedočili policajci: u civilu ili uniformi. Neki su okretali glave, neki slijegali ramenima, a treći se, prema tvrdnjama napadnutih novinara, pravdali govoreći kako im policija ne može pomoći”, izjavio je predsjednik Nezavisnog udruženja novinara Srbije Slaviša Lekić.

Napad na novinare je direktan napad na slobodu izražavanja i na pravo građana da budu informisani. Još više zabrinjava činjenica da policija, koja treba da štiti sve građane, nije reagovala. Takvo ponašanje nije prihvatljivo i država treba da snosi punu odgovornost.

Platforma će se tim povodom obratiti vlastima u Srbiji i zahtijevati da policija i tužilaštvo sprovedu hitnu istragu kako bi se temeljno ispitale sve činjenice u vezi sa jučerašnjim napadima na novinare koji su brutalno sprječavani da izvještavaju sa javnih skupova. Pored toga, Platforma će zahtijevati od nadležnih organa da se utvrdi ko je odgovoran za propuste policijskih snaga da djeluju i zaštite novinare.

Regionalna platforma snažno podržava Nezavisno udruženje novinara Srbije i druge novinarske i medijske organizacije u naporima da zaštite novinare i slobodu govora. Platforma poziva međunarodne organizacije koje se bave zaštitom medijskih i novinarskih sloboda i prava da od srpskih vlasti zahtijevaju da istraže jučerašnje napade na novinare i o tome obavijeste javnost.

Samo u prvih pet mjeseci ove godine, računajući i jučerašnje incidente, u Srbiji je evidentirano 39 slučajeva direktnih pritisaka, verbalnih prijetnji i fizičkih napada na novinare.

Udruženje/udruga BiH novinari

Sindikat medija Crne Gore

Hrvatsko novinarsko društvo

Udruženje novinara Kosova

Nezavisno udruženje novinara Srbije

Društvo novinara Makedonije

PODGORICA, 02.05.2017. – Svjetski dan slobode medija zaposleni u crnogorskim medijima dočekuju obespravljeni i preopterećeni poslom, koji se često i ne plaća. Njihov ekonomski položaj je u prethodnih pet godina oslabio i to misli čak 83 odsto zaposlenih u medijima. Rade u uslovima stalnog straha od otkaza, smanjenja ili neisplaćivanja zarada. Cenzurisani su, a zbog loših uslova rada i pritisaka, veoma skloni i autocenzuri.

Broj zaposlenih u medijima se iz godine u godinu smanjuje, a odnos poslodavaca prema zaposlenima se ogleda i u činjenici da već osam mjeseci ignorišu zahtjev Sindikata medija Crne Gore za otpočinjanjem pregovora oko novog Granskog kolektivnog ugovora.

Smanjuje se i broj medija i, kao po pravilu, zaposleni ostaju uskraćeni za brojne zarade i poreze i doprinose. Posljednji primjer je Atlas televizija, u stečaju, koja nema svoje imovine ali joj je država dozvolila da nagomila dugove od gotovo tri miliona eura, od čega veliki dio prema zaposlenima.

Skoro da nema lokalnog javnog servisa koji zaposlenima redovno izmiruje zarade. Način na koji se finansiraju ti mediji je neodrživ, ali ni opštine ni država ne pokušavaju bilo šta da promijene.

Država se i dalje samo deklarativno zalaže za rješavanje slučajeva napada na novinare, a stiče se utisak da se samo čeka da najdrastičniji slučajevi zastare, kao što se već desilo sa brutalnim prebijanjem novinara Mladena Stojovića. U međuvremenu, Crna Gora sebi dozvoljava “luksuz” da hapsi i čak 14 mjeseci drži u pritvoru novinara Jova Martinovića i na taj način se svrstava uz Tursku, Rusiju, Azerbejdžan i Makedoniju, jedine evropske zemlje u kojima se trenutno pritvaraju novinari.

Sindikat medija će u narednom periodu tražiti konkretne akcije tužilaštva i policije kako bi se ponovo aktuelizovali slučajevi napada na novinare i imovinu medija, naročito oni kojima prijeti zastara, i konačno stiglo do rješenja. Smatramo da nadležni moraju s punom pažnjom ponovo pretresti sve činjenice  i nalaze vezane za ove događaje, zbog kojih smo već nekoliko godina u Briselu, sjedištu Evropske Unije, gdje želimo da stignemo označeni kao država u kojoj nema napretka u sferi slobode medija.

Novinarstvo mora postati profesija kojoj se vjeruje i novinari i ostali zaposleni u medijima ne smiju da trpe pritiske bilo koje vrste. Dok to ne shvate i vlasnici medija ali i država, Crna Gora će nastaviti da stagnira ili pada sve niže kada je u pitanju sloboda medija.