PODGORICA, 09.09.2020. – Sekcije za komentare na bh. i crnogorskim online medijima poligon su za uvrede i ismijavanje, a nivo argumentovane rasprave na objave svjetskih i domaćih zdravstvenih organizacija, kriznih stabova, te izjava predstavnika vlasti i stručnjaka o koronavirusu izuzetno je nizak, pokazalo je istraživanje Mediacentra Sarajevo i Instituta za medije Crne Gore.
Neargumentovane rasprave doprinose relativizaciji objava domaćih i svjetskih zdravstvenih organizacija i institucija, epidemiologa i predstavnika vlasti, i mogu da utiču na njihov kredibilitet, a time i na javno zdravlje.
U komentarima ispod članaka na pojedinim analiziranim online medijima u dvije države, ali i uopšteno na drustvenim mrezama, prisutne su i teorije zavjere i deziformacije koje su se od prvih vijesti o virusu globalno mijenjale.
“Nekako je na početku najpopularnije bilo to da virus ne postoji i da je kreiran u laboratoriji od strane ove ili one vojske ili obavještajne agencije bilo koje od država u svijetu. Kako se vrijeme razvijalo, te teorije i narativi su se se mijenjali i više nemamo toliko priča o tome da virus ne postoji koliko o tome da je to sasvim obična gripa koja ne predstavlja toliku opasnost kolikom je predstavljaju u medijima i ljudi iz struke”, ocjenjuje urednik bh. portala Raskrinkavanje.ba, Emir Zulejhić.
Slično je i u Crnoj Gori gdje je početkom godine u komentarima na pisanja medija na njihovim web stranicama i na društvenim mrežama bilo različitih komentara koji su upućivali na zbunjenost javnosti toga što su mjere prevencije bile neprecizne, a ubrzo su se komentari pretvorili u izrazito negativne.
“U tim negativnim komentarima ima dosta teorija zavjere, protiv vakcina, 5G mreze, sta jedu Kinezi i da se tako prenosi virus. To su dakle uglavnom bile teorije zavjere, sa negativnim prizvukom”, kaže urednica portala Café del Montenegro, Cdm.me, Aleksandra Obradović.
Analiza komentara korisnika online medija napravljena je na četiri portala: Vijesti online i Cafe del Montenegro iz Crne Gore, te Klix.ba i Depo.ba iz Bosne i Hercegovine, i obuhvatila je ukupno 863 komentara, koji su se odnosili na humor, uvrede ili ismijavanje, govor mržnje, teorije zavjere, argumentovane informacije i drugo, a praćen je i generalni utisak i tok diskusije, na primjer, da li komentari ukazuju na relativizaciju i ismijavanje zvaničnih preporuka i objava.
Pandemija koronavirusa je donijela veliku kolicinu tačnih i netačnih informacija – infodemiju kojom je otežan pronalazak pouzdanih izvora i savjeta koji bi mogli biti korisni u zaštiti javnog zdravlja. Informacije, dezinformacije i razne teorije zavjere o novom virusu od januara 2020. počele su se širiti putem različitih kanala informisanja, najviše preko online medija i društvenih mreža poput Facebooka, Twittera, Instagrama i online platformi za komunikacije kao što su Viber, Messenger i WhatsApp.
U Crnoj Gori, dezinformacije i teorije zavjere dominantno su se širile u tabloidnim online medijima iz Srbije koji su popularni među crnogorskim građanima (npr. Informer, Alo, Espreso…), na društvenim mrezama, mobilnim aplikacijama poput Vibera i Whatsappa, ali i u komentarima čitalaca u online medijima. U Bosni i Hercegovini, takvi sadrzaji bili su prisutni na drustvenim mrezama, internet platformama poput YouTubea, mobilnim aplikacijama, u komentarima online medija, ali su ih prenosili i tradicionalni mediji poput Dnevnog avaza ili javnog servisa RTRS. Medu dezinformacijskim sadrzajima u obje zemlje popularni su pseudo-naucni savjeti da, naprimjer, limun i soda bikarbona pomazu u lijecenju protiv koronavirusa, kao i teorije zavjere poput one da je virus nastao u laboratoriju u Wuhanu i da je njegovo sirenje prouzrokovala 5G mreza.
Koliko neprovjerene ili naucno neutemeljene informacije uticu na kreiranje javnog mnijenja pokazuje istrazivanje koje je u maju 2020. u Crnoj Gori napravila agencija Ipsos uz podrsku UNICEF-a, a koje je pokazalo da svaki drugi gradanin u toj drzavi vjeruje da je virus nastao u laboratoriju, te da oko petina gradana nije saglasna sa tvrdnjom da ce se uskoro pronaci vakcina koja bi stitila od te bolesti. U Bosni i Hercegovini, istrazivanje kompanije Valicon iz juna 2020. godine je pokazalao da tek cetvrtina bh. gradana smatra da je virus nastao prirodnim putem, vise od polovine bh. gradana vjeruje u neku od teorija zavjera o koronavirusu, a trecina misli da je virus nastao u wuhanskom laboratoriju. Istrazivaci Americkog casopisa tropske medicine i higijene ustanovili su da dezinformacije o koronavirusu nisu bezazlene i da su bile moguci uzrok smrti kod najmanje 800 osoba sirom svijeta koje su preminule u prva tri mjeseca 2020. godine jer su pili mentanol i sredstva za ciscenje na bazi alkohola kako bi se zastitili od koronavirusa. Procijenili su da je u navedenom periodu iz istih razloga hospitalizovano oko 5.876 osoba, kao i da je 60 osoba oslijepilo od posljedica ispijanja metanola.
Ismijavanje i uvrede na objave Svjetske zdravstvene organizacije
Otkako je Svjetska zdravstvena organizacija, SZO, agencija UN-a odgovorna za globalna zdravstvena pitanja, 5. januara obavijestila svijet o “pneumoniji nepoznatog uzroka” u Kini, pocela je redovno objavljivati informacije o njenom toku i izdavati savjete za prevenciju sirenja virusa, a 11. marta pandemiju. Objave SZO postale su redovni sadrzaj medija sirom svijeta, ali organizacija i njen celnik Tedros Adhanom Ghebreyesus naisli su i na kritike.
Bosanskohercegovacki i crnogorski mediji takoder prenose objave SZO, ali takvi sadrzaji su, kao sto su to potvrdili sagovornici u ovom istrazivanju i broj komentara u clancima, manje citani u odnosu na informacije koje objavljuju lokalne zdravstvene institucije i krizni stabovi.
Istrazivanja pokazuju da je publika vise zainteresirana za lokalna a ne globalna desavanja, ali pojedini sagovornici pad interesovanja gradana za objave SZO pripisuju kontradiktornim stavovima te medunarodne organizacije o nacinima prenosa virusa i nacinima zastite.
U komentarima na cetiri izabrana clanka koji prenose izjave SZO, poput onih da je svijet usao u novu i opasnu fazu pandemije koronavirusa (depo.ba), da postoje dokazi da se COVID siri vazduhom (cdm.me i vijesti.me), te da se pandemija moze kontrolisati (klix.ba), najdominantnije su uvrede i ismijavanje SZO. U clancima crnogorskih medija da postoje dokazi da se virus siri vazduhom, prisutni su stavovi da u toj organizaciji rade nedovoljno strucni ljudi, koji mijenjaju stavove ili nemaju jedinstveni stav o vaznim pitanjima, dok su ispod objave bh. medija izrazeni uvredljivi komentari na racun celnika SZO, a dva komentara na depo.ba sadrze rasisticki govor mrznje.
“veliki medicinski brat, koji te ne lijeci, ali te strasi i ucjenjuje, a ubrzo ce ubirat i porez to jest na obaveznu vakcinaciju svake godine. koristi drzavne organe prisile koji ga slijepo slusaju. svjetska vlada ko iz filmova” (depo.ba)
“Ova SZO je toliko nisko pala da nijesu bolji od kakve ambulante u zadnje selo crnogorsko” (cdm.me)
Nepovjerenje prema domacnim zvanicnim informacijama
Krizni štabovi, vladini organi za sprečavanje širenja koronavirusa i lokalne zdravstvene institucije u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori morale su se prilagoditi novonastaloj situaciji i uspostaviti efikasniju komunikaciju s javnošću. Način komuniciranja kriznih štabova u BiH je, naprimjer, kritikovan, između ostalog, i zbog neusklađenih informacija o brojevima novooboljelih, oporavljenih i umrlih i nejasne komunikacije oko uvedenih preporuka i naredbi.
Neki od prisutnih komentara ispod članaka u online medijima u Crnoj Gori su oni da se podaci o broju zaraženih laziraju, da postoji nepovjerenje u Nacionalno koordinaciono tijelo (NKT) ili krizne štabove i da je vladi ekonomija važnija od ljudskih života.
“Što se tiče tekstova koji se odnose na NKT i ostalih domacih institucija, prije ili kasnije komentari postanu isti kao na bilo kom tekstu, sve se pretvori u svadju na politickoj i na nacionalnoj osnovi i u odnosu na vjerska pitanja”, kaze Nemanja Vukotic, novinar crnogorskog portala Vijesti.me.
U komentarima čitalaca bh. online medija prisutan je negativan narativ prema državnim i zdravstvenim institucijama i pojedincima koji se okrivljuju za lošu epidemiolosku sliku, kao i loš zdravstveni sistem, da su donesene mjere neadekvatne, da nije jasna razlika između preporuka i naredbi kriznih štabova, te preporuke sta je potrebno raditi kako bi se spriječilo širenje COVID-19.
Cijeli tekst možete pogledati na sajtu Instituta za medije Crne Gore:
http://www.mminstitute.org/20200820.html?fbclid=IwAR3umH9OplAqks-EDpoUgQBcSkYvQ7T1BziF-LdTVfivDDezOTPc_SFhewc
