Savjet za nacionalne manjine oduzeo je prošle godine trećinu budžeta tjedniku Novosti zato što smo upozoravali na negiranje ustaških zločina u Jasenovcu, pisali o Željki Markić i kritizirali vladu Andreja Plenkovića. Savjet je takvu odluku donio mimo vlastitih natječajnih pravila i u skladu sa željama Domovinskog pokreta, stranke koja je HDZ-u uvjetovala ulazak u Vladu financijskim gušenjem Novosti.
Pokazala je to istraga pučke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter, koja je zaključila da je na godišnjem natječaju Savjet doveo Novosti “u nejednak položaj u odnosu na druge (manjinske) medije” s ciljem da izvrši pritisak na “uređivačku politiku i na kritičko novinarstvo”.
Opsežno izvješće pravobraniteljice, rezultat jednogodišnjeg istražnog postupka, daje i detaljnu kronologiju cijele priče, pokazujući da je udar na ovaj list izvršen preko “osobito problematičnih proceduralnih povreda” koje su suprotne internim dokumentima Savjeta. Ključni pojedinac u operaciji bio je Tibor Varga, predsjednik Savjeta i njegove stručne službe. Nakon ovakvog izvješća Vargina smjena trebala bi biti neminovna. Ostane li na ovoj poziciji, to će značiti da najvažniju instituciju za zaštitu manjinskih prava u Hrvatskoj vodi čovjek kojemu je utvrđen rad na njihovom nagrizanju.
Pravobraniteljica je u izvješću podsjetila da je uoči prošlogodišnjeg natječaja Savjeta bilo javno objavljeno da je od HDZ-a “Domovinski pokret dobio jamstva da će za izdavanje tjednika Novosti biti odobreno između 30 i 40 posto manje novca, odnosno da je navedeno da će biti odobreno 400 tisuća eura”. Umjesto traženih 610 tisuća, Novostima je na natječaju Savjeta dodijeljeno upravo 400 tisuća. Svim ostalim manjinskim medijima sredstva su povećana. Identičan scenarij ponovljen je i na ovogodišnjem natječaju.
Odgovarajući na upite pravobraniteljice, Varga je negirao politički utjecaj na rad Savjeta tvrdnjom da oni “ne sudjeluju u dnevno-političkom diskursu”. Kao stvarni razlog odluke o smanjenju dotacija Novostima naveo je činjenicu da ova institucija “sufinancira programe kulturne autonomije, a ne dnevno-politički diskurs”, i dodao da “politički sadržaji nisu prihvatljivi u sustavu financiranja” Savjeta.
Time je ponovio prošlogodišnje argumente za ovu odluku. Nakon natječaja, Varga je izjavio da je preko Novosti “vršen utjecaj na politička kretanja u Republici Hrvatskoj” i da oni ne mogu subvencionirati političko-ideološke teme.
Novosti su bile jedini manjinski medij čiji je sadržaj analiziran prilikom ocjenjivanja. Sudeći po sadržaju “spornih tekstova”, Savjetu smeta što smo upozoravali na negiranje ustaških zločina u Jasenovcu, pisali o Željki Markić i o napadima na prava žena, seksualnih i etničkih manjina te kritizirali Andreja Plenkovića i Aleksandra Vučića
Analizirajući natječajna pravila, pravobraniteljica je, međutim, došla do suprotnog zaključka. Primijetila je da u njima “politički sadržaj nije propisan kao neprihvatljiv” i da je takav tematski blok redovno bio financiran otkad se Novosti prijavljuju na godišnje pozive Savjeta. Štoviše, natječajni kriteriji jasno navode da Savjet financira i promoviranje ustavnih vrednota, što je neosporno politička kategorija.
Kako je onda Savjet oduzeo Novostima trećinu budžeta, ako u Kriterijima politika nije zabranjena? Izvješće pravobraniteljice pokazuje da je zabrana “sportskih, rekreacijskih, ideoloških, političkih i vjerskih programa” umetnuta u drugi dokument, u natječajne Upute. Pravobraniteljica Upute naziva “dokumentom informativnog karaktera kojim se potencijalne prijavitelje obavještava o uvjetima propisanima Kriterijima”.
Upute bi, dakle, trebale biti preslika Kriterija, ali su zabranom politike postale njegova sušta suprotnost. Važno je naglasiti da je Kriterije većinski izglasalo izvršno tijelo Savjeta, sastavljeno od svih manjinskih zastupnika u Saboru i uglednih javnih osoba koje su odabrale manjinske zajednice. Upute je donio predsjednik Savjeta Tibor Varga i potom ih nametnuo kao najvažnije mjerilo natječaja.
Nakon što su izmišljenim pravilima obesmišljeni stvarni natječajni kriteriji, uslijedilo je namještanje postupka isključivo na štetu Novosti. Pravobraniteljica primjećuje da je “razvidno i da neka druga manjinska izdanja sufinancirana sredstvima Savjeta također imaju političke sadržaje, odnosno ne bave se samo nacionalnim manjinama već se bave društvom, državom i svijetom u kojem žive”.
Potom otkriva da su, unatoč tome, Novosti bile doslovno jedini manjinski medij čiji je sadržaj bio analiziran u procesu ocjenjivanja. “Stručna služba Savjeta za nacionalne manjine tek je naknadno pregledala ostala manjinska izdanja”, navela je pravobraniteljica, dodajući da su time Novosti stavljene “u nejednak položaj u odnosu na druge medije”. To je saznala u komunikaciji s Vargom.
“Sa sigurnošću možemo tvrditi kako naslove i tekstove kakvi su objavljivani u Novostima nisu pronađeni niti u jednom drugom manjinskom mediju sufinanciranom 2024. godine”, odgovorio je čelnik Savjeta na njen upit. Iz te je rečenice jasno da “politika” ipak nije bila opći eliminacijski kriterij za sve prijavljene medije. Ispostavlja se da je jedini problem bila “politika” tjednika Novosti.
“Može se zaključiti da kriterij prema kojemu su Novostima smanjena sredstva nije (bilo koji) politički sadržaj, nego upravo onakav sadržaj i ton zbog kojih se Novosti proziva i zahtijeva da im se uskrati financiranje”, ocijenila je pravobraniteljica. Zbog toga je zaključila da je do ovakvih natječajnih rezultata “doveo proces koji nije bio utemeljen na kriterijima koji su propisani već na unaprijed stvorenom zaključku o rezultatu samog postupka”.
Više možete pročitati na Portal Novosti.