Hrvatski medijski sustav 2025. godine doživio je nekoliko pravnih i regulatornih promjena, prvenstveno povezanih s provedbom europskih regulatornih okvira i novih mehanizama transparentnosti, stoji u najnovijem izvješću Centre for Media Pluralism and Media Freedom (Centar za medijski pluralizam i slobodu medija) za 2025. godinu.
Važan pravni razvoj bilo je usvajanje Zakona o provedbi EMFA-e (ožujak 2026.), koji proširuje regulatorni mandat Agencije za elektroničke medije i Vijeća za elektroničke medije na tiskane medije te uvodi okvir za procjenu pluralizma i koncentracije medija kroz sektore. Međutim, procjena rizika u ovom izvješću fokusira se samo na 2025. godinu i ne uključuje Zakon o provedbi EMFA-e. Revizije Zakona o medijima i Zakona o elektroničkim medijima planirane su za 2026. godinu.
Još jedna ključna regulatorna promjena bilo je pokretanje Baze podataka o vlasništvu i financiranju medija u travnju 2025., financirane putem EU Recovery and Resilience Facility, koja prikuplja informacije o vlasničkim strukturama, stvarnim vlasnicima, prihodima i javnim tokovima financiranja. Na području digitalnog upravljanja, Hrvatska je nastavila ranu fazu provedbe Zakona o digitalnim uslugama (DSA), pri čemu je Hrvatski regulatorni organ za mrežne industrije (HAKOM) djelovao kao koordinator digitalnih usluga; Međutim, instrumenti za provedbu uglavnom su ostali neoperativni 2025. godine, bez certificiranih pouzdanih prijavitelja i s tek malim brojem službenih pritužbi.
Izmjene Zakona o zaštiti zviždača (OG 136/25) dodatno su proširile kanale prijavljivanja i ojačale mehanizme sudske zaštite. U praksi su se nastavili neki strukturni trendovi: uporne odredbe o tužbama vezanim uz SLAPP i kaznenu klevetu nastavile su utjecati na novinarsku autonomiju; digitalna medijska tržišta ostala su visoko koncentrirana i slabo nadzirana; a nedostaci u provedbi i dalje su postojali u područjima kao što su pristupačnost, koordinacija politika medijske pismenosti i zastupljenost manjinskih jezika u medijskom sustavu.
Temeljna zaštita
Područje temeljne zaštite spadalo je u srednjo-niskorizični pojas. Ključne točke uključuju: Nastavak zloupotrebe kaznenih odredbi o uvredi i kleveti (čl. 147–149 Kaznenog zakona), uz značajne SLAPP parnice protiv medijskih aktera.
Provedba Zakona o digitalnim uslugama ostala je ograničena: hrvatski koordinator za digitalne usluge primio je samo mali broj pritužbi i nije certificirao pouzdane označitelje.
Izmjene Zakona o zaštiti zviždača proširile su kanale prijavljivanja policiji i Uredu državnog odvjetnika te uvele brže sudske postupke.
Prijetnje i uznemiravanje novinara i dalje su se održavali u praksi, dok su radna nesigurnost i nesigurnost slobodnih novinara ostale raširene.
Tržišna pluralnost
Područje tržišne pluralnosti spadalo je u srednje do visoko rizično područje. Ključne točke uključuju: Pokretanje baze podataka o vlasništvu i financiranju medija (travanj 2025.) poboljšalo je pristupačnost vlasničkim strukturama i financijskim tokovima. Usvajanjem Zakona o provedbi EMFA (OG 27/26) u ožujku 2026. proširen je regulatorni nadzor na tiskane medije.
Koncentracija tržišta ostala je iznimno visoka na audiovizualnim tržištima i uglavnom nekontrolirana u digitalnom oglašavanju i online distribuciji vijesti. Pregovori između udruga izdavača (npr. UNIP) i globalnih platformi su se nastavili, ali dogovori o naknadama ostaju neobjavljeni.
Politička neovisnost
Područje Političke neovisnosti spadalo je u srednje do visoko rizično područje. Ključne točke uključuju: Nije bilo većih zakonodavnih reformi; postojeće zaštitne mjere prema Zakonu o sprječavanju sukoba interesa (OG 143/21) formalno ostaju na snazi. Institucionalne zabrinutosti i dalje postoje u pogledu kapaciteta i ovlasti Odbora za rješavanje sukoba interesa.
Upravljačke strukture HRT-a i HINA-e, uključujući postupke imenovanja u parlamentu, i dalje izazivaju zabrinutost zbog političkog utjecaja. Povećan i izravan politički pritisak na manjinske medije i njihove mehanizme financiranja, stoji u izvješću.
Izvor: cmpf.eui.eu