Hrvatsko novinarsko društvo (HND) apelira na Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije da, uz najavljene izmjene Kaznenog zakona, napokon dekriminalizira djela protiv ugleda i časti.
Na današnjoj konferenciji za novinare u Zagrebu predsjednik HND-a Hrvoje Zovko je kao najveći problem Zakona o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje (AntiSLAPP zakon) istaknuo činjenicu da se odvraćajuće mjere koje zakon propisuje ne odnose na kaznene postupke.
– U Hrvatskoj novinar snosi dvostruku pravnu odgovornost za objavljeni rad – parničnu i kaznenu. Budući da se ovaj Zakon ne odnosi na kaznene postupke, opravdano strahujemo kako će to značiti veći broj kaznenih postupaka protiv novinara i urednika. Zbog toga pozivamo Ministarstvo da iz Kaznenog zakona briše odredbe o kaznenim djelima protiv časti i ugleda, rekao je Zovko navodeći kao primjer kazneni postupak koji se po tužbi bivšeg ravnatelja HRT-a Kazimira Bačića protiv kolega Branka Mijića i Gorana Gazdeka vodi već šestu godinu – zbog HND-ova priopćenja koje su potpisali kao tadašnji podpredsjednici Društva.
Zbog velikog broja tužbi HND je 2015. godine osnovao Centar za zaštitu slobode izražavanja, koji nudi besplatnu pravnu pomoć kolegicama i kolegama koji se nađu na udaru tužbi zbog obavljanja svojeg posla. Pravnici Centra već tada su sastavili preporuke za postupanje u slučajevima tužbi protiv novinara i medija. Među ključnim je preporukama istaknuta potreba dekriminaliziranja djela protiv ugleda i časti.
Problem SLAPP-a, dakle, nije novi problem iako se u hrvatskom pravnom okviru pojavljuje kao novi pojam. Među tisućama tužbi godišnje, kako pokazuju rezultati HND-ove godišnje ankete o tužbama protiv novinara i medija, pravnici Centra za demokraciju i pravo “Miko Tripalo” analizirali su sudske odluke u takvim tužbama u razdoblju od 2016. do 2023. godine.
– Rezultati analize ovih predmeta pokazali su kako je u tom razdoblju u prosjeku bilo 60 tužbi godišnje koje su imale barem jedan element SLAPP-a, rekao je Tvrtko Jakovina, predsjednik Upravnog odbora Centra “Miko Tripalo” napomenuvši kako je riječ samo o tužbama protiv novinara i medija.
– Kada bismo tome dodali i tužbe protiv okolišnih organizacija, aktivista i zviždača, taj bi broj sigurno bio i znatno veći. Isto istraživanje pokazalo je i kako sudski postupci u ovim predmetima traju u prosjeku četiri godine, dok su odštetni zahtjevi vrlo visoki, istaknuo je Jakovina.
Da SLAPP nije problem samo novinara, nego i drugih organizacija civilnog društva, istaknula je i glavna tajnica HND-a Melisa Skender kazavši da je HND ušao u radnu skupinu za izradu nacrta zakona tek nakon što je javno zaprijetio kako će prekinuti svaku suradnju s Ministarstvom pravosuđa ako u radnoj skupini ne bude imao svojeg predstavnika.
– Moram reći kako smo u toj radnoj skupini bili jedini predstavnici najčešćih meta SLAPP-a i zalagali se da SLAPP bude definiran sukladno indikatorima iz preporuka Vijeća Europe. Taj prijedlog je višekratno odbijen s obrazloženjem da je definicija SLAPP-a iz europske Anti-SLAPP Direktive dovoljna za prepoznavanje očigledno neutemeljinih tužbi. Kako će je sudovi primjenjivati i koliko učinkovito koristiti za rano odbacivanje i druge odvraćajuće mjere, ostaje vidjeti, napomenula je Skender najavljujući kako će HND, uz partnerske organizacije Centar “Miko Tripalo” i Kuću ljudska prava s kojima čini okosnicu neformalne Catalyst mreže, pratiti provedbu zakona u sudskoj praksi.
Skender je podsjetila da se novinarska zajednica, ali i brojne organizacije civilnog društva te pojedinci, suočavaju sa serijskim tužiteljima čiji je glavni cilj zastrašiti sve koji kritički propituju rad moćnika.
Predsjednik HND-a istaknuo je da je Hrvatska u posljednjih pet godina iznjedrila čak tri europska “šampiona” u dodjeli neslavne nagrade za najveće SLAPP-tužitelje: Hrvatsku radioteleviziju, suca Zvonka Vrbana i ovogodišnjeg “pobjednika”, suca Ivana Markovića.