U 2025. godini nije ostvaren značajan napredak u jačanju medijskog okruženja i slobode medija u Hrvatskoj. stoji u dijelu Izvješće o vladavini prava za 2026. godinu o stanju vladavine prava u Europskoj uniji (EU) koje objavljuje Unija za građanske slobode za Europu (Liberties).
Liberties je nevladina organizacija civilnog društva koja promiče građanske slobode svih u EU-u i izgrađena je na mreži nacionalnih grupa za građanske slobode diljem EU-a. Trenutno djeluju organizacije članice u Belgiji, Bugarskoj, Češkoj, Hrvatskoj, Danskoj, Estoniji, Francuskoj, Njemačkoj, Mađarskoj, Irskoj, Italiji, Latviji, Litvi, Malti, Nizozemskoj, Poljskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj, Sloveniji, Španjolskoj i Švedskoj, kao i partnersku organizaciju u Grčkoj.
Izvješće za 2026. uključuje analizu trendova na razini cijele EU u pravosudnom sustavu, okviru za borbu protiv korupcije, slobodi medija i sustavu kontrole i ravnoteže, na temelju 22 izvješća o zemljama koja slijede zajedničku strukturu, odražavajući i proširujući prioritetna područja i pokazatelje koje je Europska komisija utvrdila za svoj godišnji ciklus praćenja vladavine prava. Gotovo 40 organizacija doprinijelo je sastavljanju ovih izvješća o zemljama. Izvješće za 2026. poseban naglasak stavlja na preporuke koje je dala Europska komisija i kako su, prema procjeni članova Libertiesa, one provedene. Uz nova pitanja koja su se pojavila 2025. godine, utvrđeni su specifični nedostaci.
Kako stoji u dijelu Izvješća posvećenog Hrvatskoj s naglaskom na medije, iako su postojale određene formalne inicijative, pripremne aktivnosti i političke rasprave, one nisu rezultirale konkretnim strukturnim promjenama niti učinkovitim mehanizmima zaštite u praksi. Ključni problemi koji su već ranije identificirani u izvješćima o vladavini prava ostali su neriješeni, što upućuje na kontinuiranu institucionalnu stagnaciju uz istodobno jačanje pritisaka na neovisno i kritičko novinarstvo.
-Posebno zabrinjava činjenica da preporuke vezane uz transparentnu raspodjelu državnog oglašavanja i zaštitu novinara od SLAPP tužbi (strateških tužbi protiv sudjelovanja javnosti) i dalje nisu provedene, unatoč tome što se ponavljaju već nekoliko godina. Istodobno, prisutni su jasni znakovi pogoršanja situacije, uključujući politički motivirane pritiske na kritičke i manjinske medije, porast verbalnih i fizičkih napada na novinare te izostanak učinkovite odgovornosti za počinitelje. Nedostatak mehanizama za rano odbacivanje neosnovanih tužbi dodatno pojačava tzv. “hladni učinak” na novinarstvo od javnog interesa, navodi se i dodaje kako su problem dodatno produbljuju zbog kombinacije pravne nesigurnosti, slabe provedbe postojećih propisa, ekonomske nesigurnosti novinara (osobito freelancera) te politizacije regulatornih tijela i upravljačkih struktura.
-Pad Hrvatske na međunarodnim ljestvicama medijskih sloboda, kao i visoka razina izbjegavanja vijesti među građanima, ukazuju na šire društvene posljedice takvog stanja. Iako postoje ograničeni pozitivni pomaci, poput pokretanja platforme za transparentnost vlasništva i financiranja medija te aktivnosti podizanja svijesti o sigurnosti novinara i SLAPP tužbama, ti su koraci fragmentirani i uglavnom proceduralni. Nisu doveli do mjerljivih poboljšanja u sigurnosti novinara, njihovoj neovisnosti niti u razini medijskog pluralizma. Za stvarni napredak potrebne su obvezujuće zakonske reforme, snažniji mehanizmi provedbe i jasna politička volja, navodi se.
Također se kaže da u području raspodjele državnog oglašavanja nije poduzet nijedan konkretan korak prema unapređenju zakonodavnog okvira ili nadzornih mehanizama. -Postojeći propisi su rascjepkani i ne osiguravaju jedinstven, transparentan i pravedan sustav raspodjele sredstava na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Nadzor je podijeljen između više institucija, ali nijedna nema cjelovitu nadležnost, što dovodi do slabog i neujednačenog praćenja. U praksi ne postoje učinkovite sankcije za kršenje pravila, a provedba se uglavnom svodi na opće obveze transparentnosti i naknadne revizije. Takav sustav posebno pogađa manje i lokalne medije koji su financijski ovisni o javnim sredstvima, čime se povećava njihova izloženost političkom utjecaju. Unatoč dugogodišnjim upozorenjima i preporukama, izostanak reformi ukazuje prvenstveno na nedostatak političke volje, a ne na tehničke ili pravne prepreke-.
Kada su u pitanju SLAPP tužbe, aktivnosti u 2025. godini bile su uglavnom usmjerene na podizanje svijesti, edukaciju i koordinaciju među relevantnim akterima. Organizirane su radionice, izrađeni edukativni materijali i djelovale su stručne radne skupine. Iako su te mjere doprinijele boljem razumijevanju problema, nisu dovele do konkretnih zakonskih promjena. Nisu uvedeni mehanizmi za brzo odbacivanje očito neosnovanih tužbi, niti su izmijenjeni propisi o kleveti kako bi se uskladili s europskim standardima. Posljedično, novinari se i dalje suočavaju s velikim brojem sudskih postupaka (oko 700 aktivnih tužbi), dugotrajnim procesima te značajnim financijskim i psihološkim pritiscima. SLAPP tužbe ostaju sustavni problem koji negativno utječe na istraživačko i javno interesno novinarstvo.
Glavna prepreka napretku u ovom području također je nedostatak političke volje. Iako nije došlo do dodatnog pogoršanja kroz donošenje restriktivnijih zakona, izostanak reformi znači da se postojeći problemi nastavljaju i učvršćuju.
Posebno zabrinjava primjer političkog utjecaja na financiranje medija, konkretno slučaj tjednika Novosti, kojemu je smanjeno financiranje unatoč povećanju ukupnog proračuna. Odluka je donesena nakon političkog pritiska, što predstavlja jasan oblik indirektne cenzure putem financijskih mehanizama. Takvi slučajevi nisu adekvatno adresirani na razini EU izvješća.
Istodobno, sigurnosno okruženje za novinare dodatno se pogoršalo. Tijekom 2025. prema podatcima Hrvatskog novinarskog društva zabilježeno je 27 slučajeva prijetnji, napada i pritisaka, uz rast neprijateljske retorike političkih aktera prema kritičkim medijima. Hrvatska je pala na ljestvici slobode medija, što dodatno potvrđuje negativan trend.
Implementacija European Media Freedom Act (EMFA) kasni, a predloženi zakon ocjenjuje se nedostatnim jer ne osigurava neovisnost regulatornih tijela niti rješava ključne strukturne probleme poput političkog utjecaja na upravljanje javnim medijima.
HND javno kritizira zakonodavne prijedloge, posebno zakon o provedbi EMFA, ističući da ne rješava temeljne probleme poput političkog utjecaja na imenovanja u javnim medijima. Zagovara jače pravne mehanizme protiv SLAPP tužbi, uključujući rano odbacivanje tužbi i zaštitu novinara od financijskog opterećenja. Upozorava na politički motivirane odluke o financiranju, uključujući slučaj Novosti, naglašavajući opasnost za manjinske i kritičke medije. Sudjeluje u javnim raspravama i kampanjama, nastojeći utjecati na javne politike i povećati svijest o važnosti medijskih sloboda. Unatoč tim aktivnostima, utjecaj HND-a ostaje ograničen zbog slabog institucionalnog odgovora i nedostatka političke volje za provedbu reformi.
U izvješću se donose i preporuke za 2026. u kojima se predlaže donošenje obvezujućeg zakonodavstva kojim bi se uspostavili jasni, objektivni i provedivi kriteriji za raspodjelu državnog oglašavanja na svim razinama vlasti, uključujući obvezne javne natječaje, neovisan nadzor i djelotvorne sankcije za nepoštovanje pravila. Predlaže se i da Hrvatska u određenom roku donese obvezujuće zakonske reforme za učinkovito sprječavanje i sankcioniranje SLAPP tužbi, uključujući mehanizme ranog odbacivanja, pravila o troškovima i naknadi štete te usklađivanje zakona o kleveti s europskim standardima slobode izražavanja.