Polovica slučajeva seksualnog uznemiravanja dolazi od kolega iz redakcije, a trećina od nadređenih, pokazalo je veliko komparativno regionalno istraživanja seksualnog uznemiravanja žena u medijima
Svaka druga medijska radnica doživjela je seksualno uznemiravanje, od čega polovica slučajeva dolazi od kolega iz redakcije, a trećina od nadređenih, kazali su Dina Vozab i Emil Čančar predstavljajući u utorak u Novinarskom domu u Zagrebu rezultate velikog komparativnog regionalnog istraživanja seksualnog uznemiravanja žena u medijima. Prema anketi koju je među više od 600 medijskih radnica proveo Sindikat novinara Hrvatske (SNH), većina medija nema preventivne mjere ni jasne procedure za djelovanje u slučajevima seksualnog uznemiravanja, 50 posto novinarki ne zna pokrivaju li mehanizmi zaštite seksualno uznemiravanje, a velika većina slučajeva ostaje neprijavljena zbog straha od gubitka posla, odmazde, nepovjerenja u redakciju.
Prema istraživanju Hrvatskog novinarskog društva, u Hrvatskoj je od 2021. do 2024. prijavljeno ukupno 86 napada i prijetnji prema novinarima/kama i medijima.
Rezultati SNH pokazuju da gotovo 60 posto anketiranih novinarki nije doživjelo prijetnju ili fizički napad, dok je gotovo 29 posto doživjelo prijetnju, a 12,5 posto prijetnju smrću. U najvećem broju slučajeva (45 posto) bila je riječ o građanima koje su novinarke susrele na terenu, a u 40 posto slučajeva o osobi o kojoj su izvještavale. Čak 44 posto novinarki svjedoči o diskriminaciji po spolnoj ili rodnoj osnovi, a kao najčešći oblik kršenja radnog prava navode nepoštivanje radnog vremena i prava na odmor. Neželjene komentare zasnovane na spolu i ženskoj seksualnosti doživjelo je 57 posto novinarki, a kao izvor komentara u najčešćem postotku navode – kolege u redakciji. Oni su i najčešći akteri seksualnog uznemiravanja u redakcijama (48 posto), nešto više od nadređenih osoba (33 posto).
Kada je riječ o seksualnima napadima i tu su počinitelji najčešće kolege iz redakcije (60 posto), a potom nadređeni (30 posto). Ukupno je 39 posto žena odgovorilo da su doživjele seksualni napad. Neki od uvida iz intervjua ocjenjuju da su u novinarstvu danas prisutni i unutarnji loši utjecaji (loši radni uvjeti, diskriminacija zbog majčinstva, svakodnevni neprimjereni komentari, strah od stigmatizacije u slučaju prijave napada ili uznemiravanja) kao i izvanjski (nasilje u stvarnom životu, sveprisutno online maltretiranje, govor političara koji potpiruje napade što novinare prikazuje kao legitimne mete…).