SARAJEVO, 22.10.2018.-Tužno je reći, ali portal eTrafika.net, koji djeluje u sklopu istoimenog udruženja građana, ni nakon više od šest godina postojanja nije stekao finansijsku stabilnost niti pronašao model finansiranja koji bi mu osigurao bezbrižniji rad.
Iako se pored projektnih aktivnosti može finansirati i od prodaje reklamnog prostora, prodaja tog istog prostora je skoro pa ravna nuli. Od početka rada portal je imao tek između sedam i 10 oglašivača. Tokom posljednje dvije godine sve je učestalije pisanje promo tekstova za projekte drugih organizacija, koje one zatim plasiraju u drugim medijima. Udruženje i portal pokrenuti su sa ciljem rada i bavljenja novinarstvom, a nikako zarade, pa su osnivači od samog početka više pažnje pridavali radu na terenu i pisanju tekstova, nego zarađivanju novca potrebnog za funkcionisanje portala. Nekako su naivno vjerovali da će sa radom doći i novac.
Ekipa eTrafike do sada je doživjela i preživjela nekoliko kriznih perioda kada su ostajali bez novca i opstajali zahvaljujući isključivo entuzijazmu. Novinari i urednici su se zaposlili u drugim medijima kako bi obezbijedili ličnu egzistenciju, a zatim u slobodno vrijeme radili na eTrafici kako bi osigurali njeno trajanje. Važno je napomenuti i da su osnivači eTrafike imali do sada i šest ponuda za prodaju portala, od različitih političkih stranaka i pravnih lica, ali su sve odbijene na samom početku, čak bez pitanja o kojoj sumi se radi. Razlog za ovako lošu marketinšku poziciju jeste nemogućnost pronalaženja osobe koja bi se bavila samo tom tematikom, odnosno vodila računa o klijentima.
Nakon dvije godine potrage za takvom osobom, osnivači eTrafike su shvatili da nemaju više energije za to i da budućnost portala ne može zavisiti od ćudi komercijalnih subjekata, te da je pametnije posvetiti se pisanju i realizaciji projekata. Upravo oni su danas glavni izvor prihoda ovog medija, koji trenutno opstaje zahvaljujući grantovima Antikorupcijske mreže organizacija civilnog društva (ACCOUNT). Do sada su donatori bili USAID, Američka ambasada, te SHL, dok lokalne institucije nisu pokazale ni najmanju zainteresovanost za ponuđene projekte.
Sličnu sudbinu eTrafike dijeli i portal Moja Hercegovina, koji djeluje u sklopu istoimene nevladine organizacije.
Osnivač i glavni urednik Dragiša Sikimić kaže da se ovaj medij od samog početka, već skoro šest godina, finansira uglavnom iz projektnih grantova, odakle dolazi 90 odsto novca kojim raspolaže. „Optimalno 10% prihoda dolazi iz marketinga, koji ne bismo imali možda nikako, da nije bilo nekih ličnih poznanstava i lobiranja. Inače, marketing tržište u BiH, osim što je u 90% slučajeva politički uslovljeno, veoma je malo i nerazvijeno, tako da nema govora o bilo kakvim očekivanjima da će se stvari uskoro mijenjati na bolje“, smatra Sikimić, koji strahuje za budućnost svog magazina, jer je kontinuitet prihoda kroz grantove jako teško održati, a bez njega se medij nalazi u problemu.
Osim problema dobijanja granta, postavlja se pitanje i njegove adekvatne realizacije, kao i iznosa koji donator odredi za honorare.
„Danas, osim što je uopšteno teško naći mlađeg, da kažem pismenog novinara, još ga je teže zadržati sa platom ili honorarom u iznosu od 500-600 KM. Sve su češće situacije da imamo prilike aplicirati za određena sredstva kod donatora, ali nemamo dovoljno kvalifikovanih saradnika, da bismo te projekte i realizovali. Mislim da će ovaj problem biti sve veći, jer živimo u ekstremno korumpiranom, ali i konzervativnom društvu, i sve je teže naći nekoga ko u takvim uslovima želi raditi novinarski posao“, navodi on.
Da situacija može biti drugačija i da se online medij može u potpunosti finansirati iz komercijalnih aktivnosti, govori vlasnik i urednik portala Banjaluka.com Ranko Petrušić. „U protekle dve godine odnos između samofinansiranja kroz prodaju banera i projektnog finansiranja je 100% u korist prodaje. Nisam zabrinut za budućnost jer smo u posljednje tri godine imali rast od 10 puta. Smatram da je važno da medij prati potrebe tržišta i izgrađuje svoju ponudu u skladu sa potrebama tržišta“, ističe Petrušić.
Ovaj medij registrovan je kao društvo sa ograničenom odgovornošću za marketinške aktivnosti i udruženje građana za projektne aktivnosti, kao povezana pravna lica. „Imajući u vidu činjenicu da čitaoci sve manje dolaze po sadržaj, a sve više sadržaj njih pronalazi, po mom mišljenju novinari više nisu samo kreatori sadržaja, već moraju da razumiju alate koji će informaciju učiniti dostupnom. To znači da oni moraju razumjeti osnove digitalnog marketinga i prodaje, komunikaciju kroz društvene mreže, navike čitalaca, analitike i slično“, naglašava on. Jedan od dodatnih prihoda portala svakako mogu biti i Google reklame, odnosno AdSense.
Iako mogu djelovati naivno, upravo one mogu biti ozbiljan izvor mjesečnih prohoda, ali ako im se ozbiljno posvetite. Recimo, autorki ovog teksta poznat je lični primjer mladića iz BiH koji posjeduje nekoliko desetina stranica i mjesečno zarađuje nekoliko hiljada evra samo putem Google reklama. Međutim, on iza sebe ima razrađen sistem i cijelu ekipu koja održava desetine Facebook stranica i grupa, putem kojih reklamira svoje sajtove. Novinari prosto nemaju toliko vremena niti mogućnosti da se posvete radu na Google reklamama, pa im preostaje da se nadaju kako će čitaoci ponekad kliknuti i na neku od njih.
Tu su i Crowdfunding stranice, kakva je recimo Indiegogo, pomoću kojih možete pokrenuti javnu kampanju prikupljanja novca za određenu namjenu. Recimo, osmislite projekat koji želite realizovati, obrazložite za šta vam je konkretno potreban novac, te zamolite online korisnike da vam pomognu tako što će doniraju jedan ili više evra. Međutim, ovaj princip se još uvijek jako slabo koristi u BiH, posebno od strane medija.
Ovaj tekst je originalno objavljen u sedmom specijalnog biltena Udruženja BH Novinari, koji se realizira u okviru projekta “Mediji i javni ugled”, kao doprinos javnoj raspravi o temi transparentnosti medijskog vlasništva i zagovaranju donošenja zakona za unapređenje medijskog prostora i tržišta informacija u BiH. Bilten možete preuzeti ovdje.
