SMCG predstavio rezultate monitoringa sudskih slučajeva povrede prava ličnosti

SMCG

PODGORICA, 13.11.2019. – Od početka 2016. do kraja 2018. godine podnijeto je 25 tužbi protiv medija i/ili novinara/ki zbog naknade nematerijalne štete zbog povrede časti i ugleda, pokazalo je Istraživanje Sindikata medija Crne Gore o slučajevima povrede prava ličnosti u medijima 2016-2018 “Monitoringom do slobodnih medija”.

Kako je saopšteno na predstavljanju dokumenta, od tog broja, najviše slučajeva je pokrenuto u Osnovnom sudu u Podgorici, odnosno čak 24, dok je jedan slučaj pokrenut u Osnovnom sudu u Bijelom Polju.

“Od medija i novinara/ki, u svim pokrenutim slučajevima za koje je SMCG mogao da prikupi podatke, tužbenim zahtjevom je traženo 274.900 eura, na račun nadoknade nematerijalne štete zbog povrede prava ličnosti. Najveći traženi iznos bio je 100.000 eura, a najmanji nije sadržao novčani iznos već se samo zahtijevala objava presude. U pet predmeta se tužbom, pored novčanog iznosa, traženo je i objavljivanje presude”, kazala je jedna od autorki istraživanja Bojana Laković-Konatar.

Predstavljaju Izvještaja su, između ostalih, prisustvovali i predsjednica Osnovnog suda u Podgorici Željka Jovović i koordinator pravnih poslova Centra za istraživanje i monitoring Ivan Vukčević i oboje su izrazili zadovoljstvo načinom na koji je istraživanje urađeno. Jovović je istakla da cilj i medija i pravosuđa treba da bude zadovoljan građanin.

“Novinari i mediji su tu da pomognu da društvo ne bude u magli i da svako nema svoja pravila igre”, poručila je Jovović.

Od ukupnog broja pokrenutih postupaka, njih 14 ili 56% je pravosnažno, dok su preostali predmeti u toku. U šest slučajeva tužba je odbijena, u pet je djelimično usvojena, dok je u jednom slučaju usvojena (iako u tom slučaju nije tražena novčana nadoknada). Takođe, istraživanje pokazuje da je u jednom slučaju došlo do vansudskog poravnanja, dok je jedan slučaj okončan rješenjem o povlačenju tužbe.

U svim pravosnažno okončanim predmetima od novinara/ki i medija traženo je da, na ime nadoknade nematerijalne štete zbog povrede časti i ugleda, plate 8.200 eura. Taj iznos predstavlja nešto manje od 3 odsto ukupno traženog novca.

“Ono što je uočeno analizom predmeta koji su u i dalje u radu je da se sudije u pojedinim slučajevima često mijenjaju što vodi odugovlačenju postupka pa neki traju i duže od tri godine. U nekim predmetima i po troje sudija je promijenjeno do donošenja prvostepene presude”, rekla je koautorka i predsjednica SMCG Marijana Camović.

Analiza je pokazala i da su najčešće za povredu prava ličnosti – časti i ugleda tuženi mediji, a da se u pojedinim slučajevima pojavlju i urednici i novinari kao drugotuženi. Tako je u više od polovine slučajeva (56%) tužen samo medij, dok je u preostalih osam slučajeva, za koje su dobijene informacije, tuženi i medij (kao prvotuženi) i urednik/ca odnosno novinar/ka (kao drugotuženi). Kada je u pitanju tip medija, interesantno je da su u svim slučajevima tuženi privatni mediji, odnosno da Javni servis – Radio i televizija Crne Gore i lokalni javni emiteri nijesu bili predmet ni jedne tužbe. Sa druge strane, najčešće su tuženi štampani mediji (18 slučajeva ili 72%). U dva slučaja tužen je portal, a u tri slučaja elektronski medij – odnosno televizija.

“Kada su u pitanju razlozi za tužbe, tužioci uglavnom navode pogrešnu interpretaciju činjenica, dovođenje u vezu sa djelima koja nijesu počinili, nepoštovanje pretpostavke nevinosti… Ono što je zajedničko većini tužbi jeste to što su tužioci naveli da su tekstovi bili korektniji od naslova, odnosno da je uglavnom naslovom povrijeđeno njihovo pravo na čast i ugled”, kazala je Laković Konatar.

Prema podacima SMCG, od podnošenja tužbe do pravosnažnosti proteknu dvije do tri godine, ali kako jedan broj predmata još nije završen, izvjesno je da će se taj prosjek povećati.

Istraživanje je pokazalo i da pojedine sudije ne uvažavaju to što su mediji u postupku samoregulacije priznali svoju grešku i pokušali da isprave štetu, već to koriste kao dodatni argument u obrazloženju osuđujuće presude.

“Ta informacija je od velikog značaja i pokazuje da osim što treba edukovati zaposlene u medijima kako bi više poštovali Kodeks, treba i sudijama objasniti šta znači medijacija i koliko je bitno (i teško) slične sporove rješavati van suda i da to treba da bude bitna okolnost kada se donosi presuda”, poručili su iz SMCG.

Prilikom izrade ovog istraživanja namjera SMCG nije bila da ulazi u opravdanost i smislenost presuda donijetih pred osnovnim i višim sudovima čiji je rad analiziran. Namjera je bila da ukaže na učestalost tužbi i aktuelne trendove u nadi da će sve strane uočiti sopstvene propuste i raditi na tome da se greške ne ponavljaju.

Istraživanje je rađeno u okviru projekta „Monitoringom do slobodnih medija“ koji Sindikat medija Crne Gore sprovodi u okviru većeg projekta „Reforma pravosuđa: Unaprjeđenje kapaciteta organizacija civilnog društva u doprinosu očuvanja integriteta pravosuđa“, kojeg finansira Evropska unija, a realizuje Centar za monitoring i istraživanje (CeMi) u partnerstvu sa NVO Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) i Mreža za afirmaciju evropskih integracionih procesa (MAEIP).


SMCG, Podgorica, 14/11/2019