Crnogorska medijska zajednica obilježila je 27. maja 2020. godine 16 godina od ubistva glavnog i odgovornog urednika “Dana”, Duška Jovanovića. O slučaju smo razgovarali sa predsjednicom Sindikata medija Crne Gore, Marijanom Camović Veličković, koja je i članica Komisije za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima, ubistava novinara i napada na imovinu medija. Govorili smo i o ulozi Komisije, kao i neuspjehu države da istraži ubistvo i privede pravdi izvršioce i naručioce.
Marijana Camović Veličković: Problem nekažnjivosti za napade na novinare najdrastičniji je i najočitiji u slučaju Duška Jovanovića. Jovanović je ubijen 2004. godine. Zanimljivo je napomenuti da je ova godina označila početak niza manje-više čestih napada na novinare, od kojih najznačajniji ostaju neriješeni. Sindikat medija Crne Gore od svog osnivanja 2013. godine kontinuirano naglašava važnost rješavanja ubistva Duška Jovanovića, ne samo za novinarsku zajednicu i pravosudne organe, već i za društvo u cjelini. Uz to, možemo reći da je ovaj slučaj gotovo kamen oko vrata Crne Gore na putu ka Evropskoj uniji.
SJ: Brojni su komentari na račun neuspjeha države da odgovorno pristupi slučaju. Kako Vi komentarišene propuste u istrazi i nedostatak odgovornosti?
MVC: Brojne mogućnosti za rješavanje ovog slučaja propuštene su namjerno ili slučajno. Osim saučesnika u ubistvu koji je osuđen na 19 godina zatvora, niko nije kažnjen. Samo suđenje nije donijelo nove ili važne detalje koji bi mogli dovesti do identifikovanja bilo koga drugog u lancu izvršenja ovog zločina. Još 2014. godine, u saradnji sa Međunarodnom federacijom novinara i Evropskom federacijom novinara, SMCG je zatražio da se slučaj atentata na Duška Jovanovića stavi na Platformu Savjeta Evrope za promociju zaštite novinarstva i sigurnosti novinara. Ova platforma prikuplja podatke o napadima na novinare u 47 zemalja širom Evrope. Zatražili smo i nezavisnu istragu ovog slučaja, jer je bilo jasno da Crna Gora nije u mogućnosti da je sprovede.
SF: Članica ste Komisije za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima, ubistava novinara i napada na imovinu medija, koju je Vlada osnovala 2014. godine. Mandat Komisije je da pruži sveobuhvatno mišljenje u vezi propusta u istragama i načinu na koji bi ih mogli poboljšati na osnovu praćenja istraga koje su prepoznate kao prioritetne. Kako se Komisija odredila prema ovom slučaju?
MVC: Komisija je, u svom drugom mandatu, više puta tražila od Vlade da obezbijedi stručnu pomoć. Konkretnije, zatražili smo pomoć profesionalaca iz FBI-a ili sličnih institucija koji bi mogli da pruže dodatni, detaljniji uvid u ovaj slučaj i primijete propuste koji su se dogodili tokom istrage. Odluka kojom je osnovana Komisija pruža nam mogućnost da to zahtijevamo. Iskoristili smo priliku i zvanično se obratili Vladi i Ministarstvu unutrašnjih poslova. Komisija je to zatražila u našem poslednjem izvještaju, ali koliko znam dobili smo samo usmena obećanja. Do sada se takva saradnja sa stručnim institucijama nije ostvarila.
SJ: Novinska agencija MINA objavila je da je premijer Duško Marković, komentarišući godišnjicu ubistva Jovanovića, rekao da će za rešavanje ovog slučaja tražiti stručnu policijsku i tužilačku pomoć najrazvijenijih zemalja.
MCV: Jučerašnja izjava premijera Markovića ohrabrujuća je, ali svedoci smo već mnogo puta kada se obilježavaju godišnjice sličnih zločina, da se daju obećanja i često zaboravljaju. Tek treba da vidimo da li ova izjava služi samo stvaranju iluzije da država nešto radi ili će to konačno početi da radi. Moj utisak je da, nažalost, slučaj Jovanovićevog ubistva neće biti u potpunosti riješen. Zbog toga je od najveće važnosti da se identifikuju i preuzmu odgovornost oni koji su odgovorni za propuste u istrazi. U septembru 2019. godine, direktor policije Veselin Veljović izjavio je da je do propasti došlo zbog umora tužilaca te noći. Takva izjava o bilo kojem zločinu je skandalozna, a kamoli u slučaju ubistva novinara.
Ubistvo Duška Jovanovića, 27.05.2004.
Opis slučaja naveden na Platformi Saveta Evrope za promociju zaštite novinarstva i bezbednosti novinara (link do izvora)
Oko ponoći 27. maja 2004. godine, novinar i glavni urednik opozicionog dnevnog lista “Dan”, Duško Jovanović, upucan je dok je izlazio iz kancelarije u Podgorici. Nepoznati počinioci pucali su mu u glavu i prsa automatskom puškom dok je ulazio u automobil nešto iza ponoći.
Dnevne novine “Dan” bile su usko vezane za bivšeg jugoslovenskog predsjednika Slobodana Miloševića tokom devedesetih. Prije ubistva, novina se suočila sa brojnim tužbama zbog kritikovanja premijera Mila Đukanovića.
I “Dan” i Jovanovićeva porodica izvijestili su da je urednik primio brojne pretnje smrću, a redakcija lista u Podgorici zapaljena je u aprilu 2003. Žena urednika, Slavica Jovanović, svedočila je pred sudom da je šef Službe državne bezbednosti Crne Gore, Duško Marković zvao njenog supruga i prijetio da će ga ubiti u aprilu 2003. godine, prenosi Dan.
9. juna 2004. policija je uhapsila Damira Mandića, lokalnog lidera organizovanog kriminala. U oktobru 2004. godine, tužioci su Mandića optužili za ubistvo, pozivajući se na dokaze koji ga povezuju sa vozilom korišćenim u zločinu. Iako optužnica nije razjasnila razlog ubistva, jedini motiv o kome se u lokalnoj štampi raspravljalo je Jovanovićev rad u “Danu” koji je razotkrio zloupotrebe vlasti.
U aprilu 2009. godine Mandić je osuđen na 30 godina zatvora zbog saučesništva u Jovanovićevom ubistvu. Advokat koji zastupa porodicu Jovanović i list kritikovao je policijsku istragu zbog toga što nije identifikovala Mandićeve saučesnike; nije identifikovano ko je naredio ubistvo; i nijesu istražene moguće veze između Mandića i vlasti Crne Gore.
28. maja 2018. godine, Sindikat medija Crne Gore izdao je saopštenje u kome se traži da se “obezbijede uslovi za sprovođenje nezavisne istrage ubistva Duška Jovanovića”, kako bi se “pronašli i uhapsili počinioci i nalogovaci najtežeg napada na novinare u istoriji Crne Gore”.
