PODGORICA, 03.02.2018. – „Crna Gora mora da radi na rješavanju preostalih 16 slučajeva napada i prijetnji protiv novinara kao i na stvaranju okruženja u kojem će sloboda izražavanja biti u potpunosti poštovana“, navodi se u Nacionalnom izvještaju o stanju ljudskih prava u Crnoj Gori, koji je predstavljen krajem januara pred Savjetom za ljudska prava Ujedinjenih nacija u Ženevi.
Crnogorsku delegaciju u Ženevi predvodio je ministar pravde Zoran Pažin, a nakon prezentacije Izvještaja, Crna Gora je dobila oko 180 preporuka članica UN za dalju afirmaciju ljudskih prava i sloboda, što je, kako je saopšteno iz crnogorske Vlade, na nivou prosječnog broja preporuka za ovu vrstu izvještaja.
U dijelu izvještaja koji se tiče slobode izražavanja navedeno je da od tih 16 slučajeva Tužilaštvo još nije kvalifikovalo osam njih.
„U izvještajnom periodu bio je smanjen broj slučajeva nasilja nad novinarima i ne postoje stari slučajevi, koji se nalaze pred sudovima, već su svi oni zaključeni kroz 12 pravosnažnih presuda“, piše u dokumentu. Dodaje se da napravljena baza podataka o istragama napada na novinare i imovinu medija, i da su podatke dostavile sve nadležne institucije – Uprava policije, Tužilaštvo i Agencija za nacionalnu bezbjednost. Uprava policije je, kako se dalje navodi, u cilju zaštite novinare od prijetnji i nasilja, uvela sistem preventivnih i represivnih mjera, koji uključuje svakodnevnu komunikaciju sa nadležnim tužiocima. U izvještaju se kaže i da je poboljšan rad nove Komisije za praćenje istraga napada na novinare i imovinu medija, koja je formirana 2016. godine. Navodi se da Komisija „usvaja izvještaje o pojedinačnim slučajevima napada na novinare” te da „svaki izvještaj sadrži analizu dostavljene dokumentacije od strane nadležnih institucija na ovim slučajevima, kao i zaključke i preporuke“.
U izvještaju je preporučeno i jačanje kapaciteta novinarskih samoregulatornih tijela u Crnoj Gori. Podsjeća se da je dijalog medija o poboljšanju etičkih standarda u izvještavanju, sproveden uz podršku OEBS-a, rezultirao usvajanjem revidiranog Kodeksa novinara Crne Gore 2016. godine. Ipak, u izvještaju piše da je „oblast medijske samoregulacije i dalje fragmentirana, što ne doprinosi njenoj efikasnosti jer još ne postoji jedno tijelo koje bi pratilo sve medije u zemlji”. Postoje Medijski savet za samoregulaciju (MSS), kao i pojedinačni ombudsmani dnevnih listova „Vijesti“ i „Dan“ i nedjeljnika „Monitor“. Od jula 2017. godine, MSS rješava pritužbe koje se tiču isključivo njegovih članova pa je, zbog toga, stanje unutar medijske zajednice mnogo bolje. Prije toga je MSS razmatrao i žalbe koje se tiču „Vijesti“, „Dana“ i „Monitora“, što je rezultiralo nepovjerenjem i određenom netrpeljivošću unutar medijske zajednice.
