Konferencija povodom Međunarodnog dana ljudskih prava: Govor mržnje ne smije se tolerisati niti opravdavati

0
489
Source/Author: [:ba]bhrt.ba[:]
Source/Photo: [:ba]Foto : Anadolija[:]

Sarajevo,08.12.2016.-Govor mržnje kao javno iskazivanje mržnje prema pojedincima ili skupinama u svrhu stvaranja netrpeljivosti, razdora, diskriminacije ili nasilja, ne smije se marginalizovati, tolerisati niti opravdavati, zaključak je sa regionalne konferencije koja se održava u Sarajevu pod motom “Gdje počinje govor mržnje prestaje sloboda govora”.

Konferencija u organizaciji Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH okupila je stručnjake iz oblasti ljudskih prava i medija iz regije, a povodom obilježavanja 10. decembra, Međunarodnog dana ljudskih prava.

Ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH Semiha Borovac je kazala da su se opredijelili za regionalnu konferenciju o ovoj temi svjesni činjenice da širenje govora mržnje i negativan utjecaj na društvo imaju dalekosežne posljedice.

Ističe da se zbog toga ta pojava ne smije marginalizirati, niti se smije tolerirati i posebno opravdavati.

“Nama u regionu potrebna je zajednička saradnja, koordinacija da bismo ovo krupno pitanje zajednički riješili. Potrebno nam je puno više dijaloga, tolerancije, međusobnog poštovanja, poštovanja drugog i drugačijeg, a posebno bih rekla, potrebno nam je jedno samokritičko preispitivanje vlastitih uvjerenja”, naglasila je ministrica Borovac.

Ocijenila je da dolazak kolega iz Srbije, Hrvatske i Crne Gore danas da zajedno u BiH razgovaraju o ovoj vrlo značajnoj temi, jeste direktan doprinos izgradnji povjerenja, međususjedskih odnosa, izgradnji mira i stabilnosti u regionu.

“Naročito veoma važna uloga u ovome jeste i uloga medija i uloga političara, ali i svakog od nas da bi se govor mržnje suzbio na svakom mjestu, počevši od vlastitog doma, na ulici, javnim mjestima i svuda gdje bi mogao takav oblik negativnosti da se pojavi”, zaključila je ministrica Borovac.

Šef Delegacije EU u BiH i specijalni predstavnik EU ambasador Lars-Gunnar Wigemark je kazao da je današnja konferencija samo jedan iz serije događaja koje organizira Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, a čijoj organizaciji pomaže Delegacija EU u BiH.

Po njegovim riječima, svjedoci smo i živimo u vremenu kada širom Evrope, moglo bi se reći i širom svijeta, „možemo svakodnevno da čujemo govor mržnje, govor koji je uvređujući, koji vrijeđa osjećanja različitih grupa i različitih ljudi“.

Kaže da se u ove svrhe koriste i društveni mediji, često se govori i putem različitih medija, putem interneta, pritom koristeći se uvredljivm govorom i govorom mržnje.

“Jednostavno moramo da pronađemo način kako da suzbijemo govor mržnje, kako da se borimo protiv njega, kako da se otvori mogućnost za ljude da prijave ovakav govor, govor mržnje ili uvredljivi govor ukoliko ga negdje čuju, bilo da je to na internetu, drugim medijima ili u svakodnevnom životu”, istaknuo je ambasador Wigemark.

Naveo je da je jedan od primjera korištenja govora mržnje bio nedavno tokom izborna kampanje u BiH te istaknuo da mu je drago da je Izborna komisija BiH reagovala i da su neki od političara koji su učestvovali u tim događajima kažnjeni.

“Uvijek je lako koristiti simplistički govor, uvijek je lako koristiti neke zvučne izjave koje nekad mogu da uključuju i govor mržnje, umjesto da se govori o činjenicama, o stvarnoj situaciji “, zaključio je ambasador Wigemark.

Generalna sekretarka Udruženja „BH novinari“ Borka Rudić je kazala da se to udruženje dugo bavi pitanjem smanjenja govora mržnje u medijskim sadržajima i na portalima, na društvenim mrežma.

“Upravo smo završili monitornig medija, pripremamo i izvještaj o tome na koji su način mediji pratili lokalne izbore u BiH. Preliminarni rezultati pokazuju da je 1,8 posto medijskih izbornih sadržaja bilo s različitim oblicima govora mržnje”, kazala je Rudić.

Po njenim riječima, to nije veliki procent, ali „s obzirom na štetne posljedice govora mržnje, smatramo da se Udruženje treba baviti ovim pitanjem i treba podizati svijest novinara o tome da govor mržnje nije sloboda izražavanja i da se kroz medijske sadržaje mora jasno postaviti distinkcija između govora mržnje i slobode izražavanja“.