COVID-19 povećao rodne nejednakosti u medijima, pokazuje istraživanje Međunarodne federacije novinara

Foto: IFJ

Više od polovine novinarki iskusilo je povećanu rodnu nejednakost zbog pandemije COVID-19, navodi se u novom istraživanju koje je provela Međunarodna federacija novinara (IFJ) među više od 500 novinarki u 52 zemlje, a objavljenom 23. jula. Novinarke iz BiH su sudjelovale u ovom istraživanju.

Najveća svjetska organizacija profesionalnih novinara i njezino Vijeće za rodna pitanja pozivaju medijske organizacije i sindikate da rodnu ravnopravnost učine prioritetom u odgovoru na pandemiju i zahtijevaju konkretne korake kako bi svojim kolegicama omogućili pristojne radne uvjete.

Istraživanje IFJ-a o učincima pandemije COVID-19 na novinarke provedeno je između 19. i 30. juna.

Više od polovine ispitanica priznalo je porast rodnih nejednakosti u medijskoj industriji, s razornim posljedicama na usklađivanje posla i privatnog života (62%), radnih obaveza (46%) i plaća (27%).

Anketa, u kojoj je učestvovalo 558 novinarki, među kojima je 66% članica sindikata, također je otkrila da je kao posljedicu pandemije COVID-19:

  • preko ¾ ispitanica povećalo nivo stresa, polovina ih je navela multitasking kao glavni uzrok;
  • više od polovine ispitanica navelo je da je narušeno njihovo zdravlje što je rezultiralo da gotovo ¾ njih ima probleme sa spavanjem;
  • samo 4 od 10 novinarki tvrdilo je da su od svojih poslodavaca dobivale zaštitnu opremu;
  • više od polovine ispitanica tvrdi da sindikati nisu razvili posebne strategije za rješavanje rodnih nejednakosti tokom pandemije;
  • 60% je reklo da im je pružen neki oblik protokola za rad na daljinu;
  • više od ¾ ispitanica reklo je da se nivo uznemiravanja (uključujući on-line) i maltretiranja nisu povećali tokom krize;
  • trećina ispitanica je navela kako radi „uglavnom od kuće“, a trećina uglavnom radi u kancelariji. 15% je radilo uglavnom na terenu;

Ispitanice su naveli različite razloge kao uzrok stresa, uključujući rad u izolaciji, nasilje od šefova, brigu o porodici i školovanje od kuće, tenzije unutar porodice, povećano radno opterećenje, uobičajene kratke rokove, dugo radno vrijeme, psihološki utjecaj zbog praćenja odvijanja situacije kad je u pitanju COVID-19, strah od gubitka posla.

Novinarka iz Indonezije kazala je: „Bojim se gubitka posla. Neki su mediji zatvorili ili smanjili doprinose i smanjili novinarima plaće. Bojim se da će se i moja kancelarija zatvoriti. Također sam pod stresom zbog internet veze i danonoćnog vremena provedenog ispred laptopa.“ “Za svaki heteroseksualni par za koji znam, žena je snosila veliki teret situacije”, rekla je novinarka iz Španije, “Žene rade od kuće, brinu i obrazuju djecu uz svoj posao. Neke su uzele skraćeno radno vrijeme da bi se suočile s tim, druge su morali rizikovati zdravlje svojih ranjivih roditelja za brigu o djeci, umjesto da otac preuzme barem polovinu ovih dužnosti.„

Ispitanice su dale konkretne preporuke za poboljšanje protokola u vezi sa radom na daljinu, poput potrebe da poslodavci osiguraju odgovarajuću radnu opremu, uključujući adekvatnu širinu pojasa, definiraju radno vrijeme i pauze te razumiju težinu rada od kuće dok se brinu o djeci.

Preko 2/3 ispitanica ukazalo je na negativan utjecaj smanjenja sredstava za medije na rodne strategije ove industrije.

„Težnja ka uspostavljanju rodne ravnopravnosti mora biti prioritet. Balans između privatnog i radnog vremena treba biti jasno naveden. Jednakost plata treba se smatrati novim “normalnim”, rekla je fotografkinja iz Švicarske.

Predsjedavajuća Vijeća za rodna pitanja IFJ-a Maria Angeles Samperio rekla je: “Mediji i sindikati moraju učiniti mnogo više kako bi se riješili rodne nejednakosti i uzeti u obzir pomirenje radnog i privatnog života u ovim nemirnim vremenima. Oni moraju čuti pozive žena koje su bile duboko pogođene stresom tijekom pandemije COVID-19 i reagirati na njega. Vrijeme je za uspostavu odgovarajućih politika u vezi sa radom na daljinu, osigurati podršku ženama kao osobama koje brinu o porodici i osigurati pristojan rad i jednaku plaću. ”

Generalni sekretar IFJ-a Anthony Bellanger rekao je: „Pozivamo naše podružnice da rodnu ravnopravnost stave na vrh svoje agende i razmisle o tome na koji način mogu najbolje podržati svoje saradnice. Takva podrška uključuje pružanje podataka o ženama u struci, integriranje roda u sve aktivnosti, organizovanje obuka, stavljanje žena na vodeće uloge u vlastitim strukturama sindikata, osnivanje ženskih odbora i rodne politike te pregovaranje o boljim ponudama za žene s medijskim menadžerima. It is urgent to change the narrative for a strong gender new normal.”

Napomena za urednike:

U istraživanju je sudjelovalo 558 novinarki iz 52 zemlje – Argentine, Australije, Austrije, Bahreina, Bosne i Hercegovine, Brazila, Kameruna, Kanade, Čilea, Kolumbije, Kostarike, Hrvatske, Kipra, Češke, Ekvadora, El Salvadora, Finske, Francuska, Gambije, Njemačke, Grčke, Gvatemale, Gvineje, Hondurasa, Indije, Indonezije, Irana, Iraka, Irske, Italije, Meksika, Mijanmara, Namibije, Pakistana, Palestine, Paname, Paragvaja, Perua, Portugala, Portorika, Rusije, Sjedinjenih Država. Slovenije, Somalije, Španije, Šri Lanke, Švicarske, Tunisa, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Ugande, Urugvaja, Velike Britanije.

Cijeli tekst možete pronaći na sljedećem linku.

Infografika

Anketna pitanja

Istraživanje IFJ-a o krizi s kojom se novinarstvo suočava usljed pandemije COVID-19 (april 2020.) i utjecaju na žene.


Izvor: IFJ, Sarajevo, 24/07/2020