COVID-19 i ekonomske posljedice na medije u BiH

Više od 88 posto javnih i privatnih medija u Bosni i Hercegovini pretrpjeli su finansijsku štetu kada je u pitanju prihod od marketinga i drugih komercijalnih aktivnosti tokom pandemije COVID-19, pokazala je anketa Udruženja/Udruge BH novinari. Cilj ankete bio je napraviti ocjenu o potrebama medija za saniranje ekonomskih posljedica izazvanih pandemijom, a u istraživanju su učestvovali urednici i vlasnici 51 javnog i privatnog medija iz cijele države.

Komercijalni mediji u BiH, posebno radio i TV stanice, te printani mediji i online portali najviše su pogođeni ekonomskom krizom izazvanom pandemijom koronavirusa, smatraju ispitanici. Pored finansijskih posljedica koje u manjem ili većem obimu trpe praktično svi mediji u državi, aktuelna kriza u velikom broju medija dovela je do reducirane produkcije medijskih  sadržaja, a jedan, za sada manji broj medija, morao je otpustiti dio svojih uposlenika – novinara/ki i administrativnog osoblja.

Anketa-sa-vlasnicima-medija_-COVID-19-i-ekonomske-posljedice-na-medije-u-BiH-BHS


Mediji i policija u BiH: Balansiranje između interesa javnosti i interesa istrage

Transparentnost rada policije i partnerski odnos policijskih institucija sa medijima među osnovnim su postulatima društava sa demokratskom tradicijom. U Bosni i Hercegovini odnos novinara i policijskih službenika opterećuje nekoliko značajnih problema, zbog čega se njihova međusobna komunikacija ne može ocijeniti najvišom ocjenom.

Iako se i jedni i drugi “zaklinju” u profesionalnost, nepristrasnost i rad u javnom interesu, stiče se utisak da nisu uvijek na istoj strani. Ipak, za razliku od nekih drugih institucionalnih nivoa, koji kod novinara koji prate njihov rad ne bi mogli dobiti ni prolaznu ocjenu, novinari koji svakodnevno komuniciraju sa policijskim strukturama u BiH daju im školski – čvrstu trojku.

Treba napomenuti i da nije samo kvalitet komunikacije ono što opterećuje novinare, nego i način policijskog komuniciranja sa medijima, a time posredno i sa građanima. Medijska zajednica smatra da policija često, umjesto da demistifikuje svoj rad i učini ga bliskim i pristupačnim, istrajava na nasljeđu iz autoritarnih režima, pa se dešava upravo suprotno.

U analizi novinarke Brankice Spasenić pročitajte šta o odnosu sa policijom misle novinari u BiH, kako dolaze do informacija onda kada ih policijski službenici ne žele dati, koliko je policija spremna da zaštiti novinare i šta same policijske agencije i institucije rade kako bi poboljšali odnos sa predstavnicima medija. Analiza je rađena u okviru projekta koji BH novinari provode u saradnji sa Njemačkom ambasadom u BiH.

Analiza na B/H/S jeziku je dostupna OVDJE.

Analiza na engleskom jeziku je dostupna OVDJE.



Analiza presude za klevetu protiv CIN-a

Za potrebe BH novinara i Linije za pomoć novinarima, Mehmed Halilović, pravni ekspert iz Sarajeva, analizira presudu Općinskog suda Sarajevo u slučaju tužbe za klevetu protiv novinara Centra za istraživačko novinarstvo (CIN). U analizi se, izmedju ostalog navodi:

Prvostepena presuda Općinskog suda Sarajevo predstavlja očigledan primjer neshvatanja uloge štampe/medija u demokratskom društvu koja je zagarantovana u Evropskoj konvenciji o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda i zaštićena u nizu presuda Evropskog suda za zaštitu ljudskih prava (ES).”

 


Od viktimizacije do demonizacije: Gdje je istina?

U okviru projekta EU, Udruženje BH novinari provelo je istraživanje o načinima izvještavanja medija o migrantima i izbjeglicama.

 

 

 

*Istraživanje je sprovedeno za potrebe medijskog praktikuma „Izvještavanje o migrantima i izbjeglicama – #TačnoJeBitno“, kako bi se dobila indikacija o aktuelnim trendovima u medijskom izvještavanju o migrantima i izbjeglicama u BiH, i ne predstavlja dubinsku analizu. Istraživanje obuhvata manji uzorak od 100 medijskih sadržaja iz 14 medija.


Cenzura kao sredstvo ograničavanja slobode izražavanja

Daniela Juričić, docentica na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru.

“Novinari, vjerni vlasti, imaju znatno bolji tretman od onih koji kritiziraju. Primjeri suradnje između političkih elita i medijskog sektora, izlažu novinare i političkim i ekonomskim pritiscima. Neki od njih uključuju prijetnje ali i fizičke napade protiv novinara. Drugi pritisci su latentni, a uključuju ekonomske ali i političke pritiske na medije, poput ograničavanja budžetskih sredstava ili povlačenja reklamnih sadržaja od kojih su mediji financijski ovisni.”