Evropska unija jača slobodu medija i zaštitu novinara

0
100
Source/Author: Aljazeera

Zaključeni sporazum o novom zakonodavstvu odnosi na slobodu medija, koji nastoji povećati transparentnost vlasništva medijskih kompanija i institucionalnog oglašavanja.

Evropska unija želi bolje zaštititi novinare i medijske kompanije od političkog utjecaja, zbog čega je dogovorila takozvani Evropski akt o slobodi medija.

Iako su zaštitne mjere koje nudi zakon uglavnom pozdravljene, on nije bez nedostataka, a problemi širom evropskog medijskog pejzaža ostaju, prenosi Tanjug.

Unija je zaključila sporazum o novom zakonodavstvu koje se odnosi na slobodu medija, koji nastoji povećati transparentnost vlasništva medijskih kompanija i institucionalnog oglašavanja, bolje zaštititi novinare i njihove izvore te ojačati nezavisnost javnih medija.

Naročito u zemljama poput Mađarske i Poljske, gde država ima direktan utjecaj na medije, EU smatra da je to postao veliki problem posljednjih godina, pa to želi ispraviti novim zakonima.

 

‘Ne regulira medije, već prostor za medije’

“Postignuti sporazum je svedočanstvo naše posvećenosti njegovanju slobodnih i pluralističkih medija. Po prvi put će postojati zaštitne mjere u evropskom zakonu”, rekla je njemačka eurozastupnica Sabine Verheyen (Evropska narodna stranka – EPP).

Potpredsjednica Evropske komisije za vrijednosti i transparentnost Vera Jurova je kazala da EU “ne regulira medije, već prostor za medije”.

Njemački izdavači novina i časopisa zadržali su ranije kritički stav.

Savezno udruženje digitalnih izdavača i novinskih izdavača (BDZV) i Medijska asocijacija slobodne štampe (MVFP) rekli su da “dok se mediji bore s ekonomskim, regulatornim i konkurentskim izazovima, EU steže steznik koji se ne bavi nijednim od problema i, umjesto toga, ugrožava slobodu medija”.

Glavni kamen spoticanja zbog kojeg su se pregovori produžili na posljednje sedmice španskog predsedavanja Vijećem EU-a bilo je uključivanje klauzule koja bi uvela zabranu špijuniranja novinara ili njihovih izvora iz razloga “nacionalne bezbjednosti”, što je član koji je Evropski parlament odbacio.

 

Garancije za zaštitu nezavisnosti javnih medija

Prema sporazumu, države članice EU-a moraju garantirati efikasnu zaštitu novinara u budućnosti, a posebno treba spriječiti špijuniranje novinara.

Nekoliko država članica je ranije insistiralo na dopuštanju izuzetaka od zabrane špijuniranja u ime nacionalne bezbjednosti, što je izazvalo veliku zabrinutost među profesionalnim udruženjima i drugim zagovornicima slobode medija.

Verheyen je rekla da bi svaki nadzor, kao što je upotreba špijunskog softvera u uređajima novinara, bio moguć samo za teške zločine i ako postoji sudska odluka.

Zakon o slobodi medija također sadrži neke garancije za zaštitu nezavisnosti javnih medija, kao što je zahtjev da kriteriji za imenovanje i razrješenje visokih funkcija, trajanje njihovog mandata i dovoljno sredstava za ispunjavanje njihove misije moraju biti unaprijed utvrđeni zakonom.

U Sloveniji je, naprimjer, dugo očekivani zakon o reformi medija trenutno u javnoj raspravi.

Važna nova karakteristika je transparentnost vlasništva, što bi također trebalo dovesti do jačeg medijskog pluralizma.

 

Medijski pejzaž doživio značajne transformacije

Ministrica kulture Asta Vrečko je istakla da je prijedlog zakona u skladu s Evropskim zakonom o slobodi medija i Zakonom o vještačkoj inteligenciji, koji će ubuduće biti temelj medijske regulative.

Uprkos dogovorenim zaštitnim mjerama, medijski pejzaž u nekoliko drugih zemalja EU-a nedavno je doživio značajne transformacije.

Nova poljska proevropska Vlada u srijedu je pokrenula reformu državnih medija i otpustila njihovo rukovodstvo, pošto su desničarski zastupnici organizirali sjednicu u znak protesta zbog promjena, a javni prenos je prekinut.

Švicarska medijska kompanija Ringier – koja je vlasnik rumunskog dnevnika Libertatea i publikacije Gazeta Sporturilor (GSP), ranije ovog mjeseca objavila je planove za otpuštanje radnih mjesta u Libertateai, navodeći sve veći prelazak na online medije.

Novinari pogođenih dnevnih listova tvrde da su bili pod pritiskom rukovodstva da predaju na provjeru prije objavljivanja bilo kakve članke o online kladionicama, koje su moćne na Balkanu i glavni su izvor prihoda od reklama.

 

Jasnija pravila prema velikim online platformama

Komentirajući dogovoreni zakon EU-a o slobodi medija, predsjednik Odbora za pitanja Unije u Zastupničkom domu rumunskog Parlamenta Stefan Musou podsjetio je da su u Rumuniji sloboda izražavanja i sloboda medija nastali revolucijom 1989. godine, nakon velikih žrtava, koje su omogućile ljudima da imaju koristi od sve obećavajućih izgleda unutar EU-a i NATO-a.

Još jedna ključna tačka u zakonodavstvu je pitanje moderiranja novinarskog sadržaja na online platformama.

Također bi trebala postojati jasnija pravila za odnos između medijskih kompanija i velikih online platformi, poput Facebooka, koji pripada Meta grupi, ili Googlea.

Na sastanku s predstavnicima Reportera bez granica (RSF) u Briselu u oktobru, bugarski premijer Nikolaj Denkov kazao je da su među glavnim problemima u Bugarskoj dezinformacije, a ne nedostatak slobode govora, jer je u tom pogledu u posljednjih nekoliko godina ostvaren značajan napredak.

“Pored promjena u bugarskim zakonima, evropsko zakonodavstvo može nam mnogo pomoći u tom pogledu”, dodao je Denkov.

 

Odgovornost za izdavanje neobavezujućeg mišljenja

Službe EU-a će sada nastaviti prikupljati dokaze, obavljati intervjue i vršiti inspekcije prije nego što odluče da li da traže od platforme X nove pravne lijekove ili da pronađu put kompromisa.

Na kraju, ali ne i najmanje važno, dogovoreni zakon o slobodi medija također predviđa uspostavljanje novog Evropskog vijeća za medije, sastavljenog od predstavnika nacionalnih regulatornih tijela 27 država članica EU-a, kako bi se obezbijedio stroži okvir za spajanja u ovom sektoru.

Ovo tijelo bi bilo odgovorno za izdavanje neobavezujućeg mišljenja o ovim operacijama sa stanovišta njihovog utjecaja na pluralizam.

Nacrt Evropskog zakona o slobodi medija postat će zakon kada ga EP i države članice zvanično usvoje, a članice EU-a mogu uvesti stroža ili detaljnija nacionalna pravila od onih u zakonu.

Izvor: AlJazeera