Home Blog Page 247

BHJA Steering Committee: Strong condemnation of the unauthorized interference of the Prosecution in the work of journalists and the media

0

SARAJEVO, 22.04.2019.-The Steering Committee of the BH Journalists Association and Free Media Help Line strongly condemn the unauthorized interference of the BiH Prosecutor’s Office in the work of journalists and media in Bosnia and Herzegovina, including ghastly and unprofessional statements by Gordana Tadic, Chief Prosecutor.

At a press conference in Sarajevo on April 19, Chief Prosecutor Tadic again tried to denounce journalists, determine how they work and provide information to them through legitimate investigative procedures for the benefit of the media and the public, with the aim of covering up the ineffective treatment of the BiH Prosecutor’s Office in the area of crime and corruption, especially in specific cases known as “falsification of diplomas” and “intelligence affairs”.

The Steering Committee of BH Journalist’s Association was overwhelmed with the envious ignorance of Prosecutor Tadic on media freedom, the rights of journalists and the role of investigative journalism, including the obligation of the media to provide the public and citizens with all information of public importance without requiring the Prosecutor’s Office BiH, Prosecutor Tadic and her associates, nor any other state or public authority or institution. In this context, sharing the lessons to journalists in BiH about how to work and to whom information is delivered is considered a professional insult, but also an unauthorized interference with the media by a public demonstration of the institutional and judicial forces, with the intention of restricting the rights of journalists to freedom of expression. This right includes the freedom to research, receive and disseminate information, and secure the work of journalists in accordance with the European Convention on Human Rights and Fundamental Freedoms.

Due to all of this, the Steering Committee of BHJA requests from the BiH Prosecutor’s Office and Mrs. Gordana Tadic to communicate with journalists and media in the framework of professional rules, decency and civility, taking into account the needs of the media and the public’s right to be informed about issues of importance for citizens’ the treatment of the judiciary and the functioning of the legal state as a whole.

At the same time, we are asking for an urgent response to the Free Media Help Line (March 25, 2018) why the Prosecutor’s Office and Prosecutor Tadic did not conduct an investigation into the illegal investigation of journalists of the portal Žurnal Azre Omerović and Avdo Avdic in the BiH Prosecutor’s Office and which legal actions take action against prosecutors who have violated the CC of BiH, as confirmed by Prosecutor Tadic in public hearings.

The Steering Committee of BH Journalists Association 

 

U BiH 2018. bilo 716.685 internet pretplatnika

0

SARAJEVO, 21.4.2019.- Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) objavila je izvještaj o rezultatima godišnje ankete korisnika RAK dozvola za pružanje internet usluga u Bosni i Hercegovini za 2018. godinu. U periodu obuhvaćenom istraživanjem, u BiH je djelovalo ukupno 67 pružalaca internet usluga.

Rezultati ankete su pokazali da je u 2018. godini u BiH bilo ukupno 716.685 internet pretplatnika. RAK procjenjuje da je u istom periodu bilo 3.195.294 korisnika interneta, odnosno da stopa korištenosti interneta u BiH iznosi 90,49 posto.

Kada je u pitanju pristup internetu, statistika pokazuje da je u 2018. godini dominantna vrsta internet pristupa bio xDSL, čiji broj pretplatnika čini 56,51 posto od ukupnog broja širokopojasnih pretplatnika u BiH, dok se na drugom mjestu nalaze pretplatnici kablovskog pristupa čiji broj pretplatnika čini 33,16 posto.

“Podaci dati u izvještaju pokazuju da je korištenje interneta u BiH u stalnom porastu, s posebnim akcentom na upotrebu širokopojasnih usluga“, navode iz RAK-a.

Dodaju kako očekuju da će daljnja liberalizacija tržišta telekomunikacija i uvođenje novih tehnologija omogućiti prisustvo kvalitetnih usluga i time nastaviti pozitivna kretanja u primjeni interneta u BiH.

The leadership of the sports journalists section of AJM was elected

0

SKOPJE, 20.04.2019 – Today, in the Journalist Club’s, the Election Assembly of the section of sports journalists was held within the Association of Journalists of Macedonia. At the event which was attended by approximately 40 sports journalists, Pero Momirovski was elected unanimously as the head of this section.

The attendees concluded that in the following period the head of this section will compile a team in which several more sports journalists will participate in order to coordinate more effectively with this body in future.

One of the first activities of the Section will be to try to improve the work conditions of sports journalists by facilitating their access to sports activities and events, as well as by promoting cooperation with sports federations and clubs in the country and abroad.

The president of AJM Mladen Chadikovski welcomed this initiative and said that only together and with high level of solidarity they can improve the ambience in which sports journalists work. He congratulated his colleagues for their pro-activity and indicated that the Association stands behind them and would dedicate with all its’ capacity in order to support the section in their work.

This is the second formed section within the Association of Journalists of Macedonia. Last month, a section of cameramen was formed at the AJM, and in the future separate sections of young journalists and investigative journalists will be formed as well.

TUŽILAŠTVO BiH NA KRIVOM PUTU: Gordana Tadić savjetuje novinare

0

SARAJEVO, 20.4.2019.- Poslije vrlo upitnih izjava nakon preuzimanja dužnosti glavne tužiteljice BiH 23. januara ove godine („korupcija nije sistemski problem u BiH“, odnosno da je ona, za dvije godine dok je bila v. d. tužiteljica u Tužilaštvu BiH, uspjela i „smirila tužioce“!), Gordana Tadić nam je sada otkrila i šta bi novinari trebalo da rade. Ukratko – novinari svoja otkrića o kriminalu, zloupotrebama, obavještajnim aferama i sličnim protivzakonitim radnjama ne treba da objavljuju, već da – prijave Tužilaštvu, ili policiji. A mogu i Predsjedništvu i Vijeću ministara?! I to, dodala je, s prikupljenim dokazima!

Ovo uputstvo novinarima, kakvo viđamo samo u nedemokratskim državama, glavna je tužiteljica saopštila u povodu „obavještajne afere“ i, držimo se zasad suzdržane ocjene, navodnog nelegalnog vrbovanja bh. građana (selefija) od strane hrvatske sigurnosne agencije SOA.

Govoreći o istragama o toj aferi, glavna tužiteljica Tužilaštva BiH je opravdala obustavljanje istrage protiv tri lica (Mijo KrešićMato Đaković i Ivan Bandić) „jer to (što je objavljeno o njima) nije tačno“, zatim objašnjavala da su to „obavještajne agencije trebale riješiti među sobom“ (kao da je u pitanju nešto potpuno bezazleno, a ne, opet navodni, pokušaj diskreditacije BiH i naročito Bošnjaka i vrbovanje bh. građana), potom pozdravila odluku Predsjedništva BiH o slanju protestne note Hrvatskoj (zašto ako nije bilo nelegalnog djelovanja strane obavještajne službe?!), da bi na kraju dala preporuke – kako novinari treba da rade.

Obratite se policiji

Dakle, direktno im je poručila da se u budućnosti s prikupljenim dokazima (?!) obrate – prvo Tužilaštvu BiH ili nekoj od policijskih agencija. A može i drugim državnim organima.

U Tužilaštvo je trebalo doći nakon što se sve provjeri, ili u neku od policijskih agencija – a nikako u medije. Ovakve stvari koje mogu dovesti do uznemirenja građana, do štete po građane, do štete po građane koji se nalaze u tim zemljama je veoma loša poruka za sve one koji se nalaze u drugim državama. Novinari u tom segmentu, poštujem vašu profesiju, ja ću se u narednom periodu sve češće oglašavati, jer vidim da moram objašnjavati određene stvari, mora se voditi računa o bezbjednosti naših građana”.

Glavna tužiteljica ima i objašnjenje o tome zašto novinari ne treba da objavljuju svoja otkrića o nezakonitim djelovanjima i kriminalu. Temelj tog objašnjenja je afera s lažnim diplomama, a objašnjenje – prosto nevjerovatno.

Vidjeli ste da je afera diplome, koja se kod nas vodi kao predmet, prouzrokovala to da se u Njemačkoj diplome naših građana dodatno provjeravaju i da će naši građani doći u daleko težu poziciju u odnosu na druge.” I dodala: „Zato mislim, kada se rade takve stvari, istraživačko novinarstvo, da treba sarađivati sa Tužilaštvom, sva saznanja dostaviti nama, doći direktno nama, otvoreni smo za saradnju. Ja primam sve od građana, do svih onih koji mi se najave”.

Na primjedbu novinarke Televizije N1 – „kako (glavna tužiteljica) misli da novinari prvo treba da dođu u Tužiteljstvo BiH, jer novinari imaju pravo da zaštite svoj izvor“, Gordana Tadić se malo pravdala, ali – nije odustala od osnovne preporuke:

Mi u ovim predmetima nismo tražili izvor, niti bismo tražili izvor. Poštujemo konvencije, sve novinare, ne bismo ni tražili izvor. Ako imaju određena saznanja, određene činjenice i dokaze, oni se donose u Tužilaštvo ili policijske agencije, a koje bi mogle imati ovakve reperkusije – a ne da se objavljuju u medijima. Tek nakon provjere moglo bi doći do objavljivanja tačnih podataka. Ovo sada je izazvalo određene nejasnoće u zemlji”. “Ja predlažem svim novinarima, i svima nama koji radimo – vidite da je teška situacija, svi treba da doprinosimo da u BiH imamo stabilnost, stabilnost u regiji, morate vjerovati u Tužilaštvo da ćemo postupati ispravno bez obzira ko bio počinilac krivičnog djela”, kazala je Tadić.

Ove situacije

Smatram to sada ispravnim. To je bio pravi put. Međutim, sva ona saznanja koja su imali – trebali su u to doba biti podnijeta Predsjedništvu, da li starom ili novom sazivu, da li da se ide sa notom, a ne da dolazi do ovih situacija”, kazala je.

Ako glavna tužiteljica i Tužilaštvo BiH zaista misle da je to „ispravno“ i „pravi put“, onda mi, bojim se, nemamo ni Tužiteljstvo kakvo treba Bosni i Hercegovini, a sutra, ako njene preporuke postanu praksa, ni medije kakve javnost zaslužuje. Državne organe svakako imamo otuđene i bez prave odgovornosti zahvaljujući, uz ostalo, i ovom i svim drugim tužiteljstvima u BiH koji se ne usuđuju raditi ni svoj posao. I zato im trebaju novinari, s provjerenim i dokazanim informacijama(!), da bi otvarali i zatvarali istrage bez ikakve odgovornosti prema javnosti.

Ovom Tužiteljstvu očigledno nije sporno nelegalno i često kriminalno djelovanje državnih dužnosnika i stranih obavještajnih službi, već objavljivanje informacija o tome. Zato valjda tužiteljica i naglašava da su „mediji napravili štetu bh. građanima“ jer sada Njemačka vrši višestruke provjere diploma. Da novinari nisu otkrili prave male tvornice lažnih diploma, dakle, mogli smo biti mirni i rahat varati Njemačku i druge države u kojima tražimo hljeb. „Šteta“ što to više neće moći tamo. Ne treba sumnjati da će ovdje u BiH, uz ovakve tužitelje i državne organe vlasti, i dalje moći.

Ako će ovakve savjete dijeliti novinarima, molimo glavnu tužiteljicu da se ne drži vlastitog obećanja da će se „u narednom periodu sve češće oglašavati, jer vidim da moram objašnjavati određene stvari“.

NOVINARSKI MANIFEST 2019.: EVROPA TREBA NOVINARSTVO!

0
BRISEL, 20.4.2019.- Evropska federacija novinara – čiji je član i Udruženje/udruga BH novinari – u susret evropskim izborima donosi preporuke za kandidate za zastupnike u Evropskom parlamentu kako bi im pomogle u promicanju medijskih sloboda, pluralizma medija i kvalitetnog novinarstva u svim članicama Evropske unije, zemljama kandidatkinjama i onima koje se to nadaju postati.

 

Iako Povelja Evropske unije o temeljnim pravima zagovara slobodu izražavanja, medijske slobode i medijski pluralizam, novinarstvo i novinari nalaze se pod sve većim pritiscima.U posljednje dvije godine u Evropskoj su uniji poginula četiri novinara, što je napad na naše vrijednosti bez presedana. Finansijska stabilnost neovisnih medija ugrožena je, medijska koncentracija je u porastu, a sve veća moć internetskih platformi, koje karakterizira manjak odgovornost, transparentnosti i regulacije, javlja se kao prijetnja vijestima i informacijskom sistemu.

Stručna skupina Evropske komisije za borbu protiv dezinformacija (eng. HLEG) više je puta naglasila potrebu za ulaganjem u kvalitetno novinarstvo, kao i potrebu za medijskom pismenošću, pluralizmom, održivošću i inovacijama u medijima. Dosad je Evropski parlament bio predvodnik u zagovaranju medijskih sloboda, socijalne pravde, jednakosti, ljudskih prava i autorskih prava. Evropski izbori koji su pred nama dolaze u vrijeme kad se EU nalazi na prekretnici te kad se hitno treba ponovo povezati sa svojim građanima i zastupati njihove interese.

Želimo Evropu koja gleda u budućnost, u kojoj se – osim ekonomskog rasta – provode akcije koje osiguravaju pravo svih građana “da znaju”, odnosno pravo na pravovremenu i tačnu informaciju. Nažalost, svečano najavljeni Evropski stup socijalnih prava (eng. EPSR), kao i Evropski semestar, zajedno s drugim evropskim strategijama poput Jedinstvenog digitalnog tržišta (eng. Digital Single Market, DSM), ne osiguravaju odgovarajući okvir unutar kojeg bi zemlje članice trebale djelovati s ciljem zaštite novinara freelancera, koji često rade u ekstremno prekarnim uvjetima, a zbog čega napuštaju profesiju.

Budući europski proračun trebao bi ispuniti ciljeve EU-a o Europi nakon 2020. godine, a posebno one koji se tiču socijalnih pitanja i sprječavanja diskriminacije. Među njima su i ciljevi jednakog tretmana svih radnika, neovisno o vrsti njihova radnog odnosa. Također, Evropi je potreban novi politički impuls koji će prepoznati i podržati novinarstvo kao javno dobro od vitalne važnosti.

Stoga pozivamo sve kreatore politika da podrže naše prijedloge za povratak slobodnih, vjerodostojnih i pluralnih medija, uz suradnju s Vijećem Evrope, OSCE-om i drugim relevantnim sudionicima evropske medijske scene.

Evropa treba:
1. Pluralizam medija
2. Finansijsku održivost i budućnost novinarstva
3. Istraživačko novinarstvo
4. Kolektivno pregovaranje i socijalnu zaštitu svih medijskih radnika5. Izgradnju povjerenja i odgovornosti putem etičnog novinarstva
6. Zaštitu autorskih prava i poštene ugovore za sve
7. Snažan i neovisan javni medijski servis
8. Sigurnost novinara u radu: sankcioniranje prijetnji novinarima

1. Pluralizam medija
Treba poticati zakonodavstvo koje teži uspostavi neovisnih medija i koje onemogućava koncentraciju vlasništva.
Preporuke
Da bi se mogla jamčiti transparentnost vlasništva u medijima, treba ojačati zakonodavstvo koje će uspješnije ograničavati monopolizaciju medijskog vlasništva i razmjer dominantne tržišne pozicije. Članice EU-a trebale bi osigurati učinkovite mehanizme neovisnog nadzora i usklađenosti sa zakonima kako bi se izbjegli sukobi interesa, osigurala urednička neovisnost i zaštitila uloga medija kao “psa čuvara” javnog interesa. Nastaviti podupirati evropske inicijative za nadzor neovisnosti medija i njihova vlasništva, poput Inicijative za nadzor medijskog pluralizma (eng. Media Pluralism Monitor) te redovno provjeravati jesu li izmjene evropskog zakonodavstva u skladu s načelima medijskih sloboda i pluralizma. Inicijative trebaju ostati komplementarne s nacionalnim odredbama koje jačaju referentna načela. Podržati inicijative koje se zalažu za ravnopravnost spolova i kulturalnu raznolikost u redakcijama, i to u svim aspektima radnog puta novinara, od ulaska u profesiju i napredovanja u karijeri, preko usklađivanja privatnog i profesionalnog života, do plaće i dostupnosti vodećih pozicija i izvora informacija. Medijski pluralizam i demokratija zahtijevaju medijsku zastupljenost svih društvenih skupina.

2. Financijska održivost i budućnost novinarstva
Kvaliteta i raznolikost medija može se postići samo dugoročnim neovisnim finansiranjem – ulaganjem u medijski sadržaj i obrazovanje novinara. Nadamo se da će se evropska opredijeljenost za razvoj održivog medijskog sistema odraziti na fondu Creative Europe za 2021. – 2027. godinu. Nedavno izmijenjena Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama (AVMSD) s pravom naglašava ulogu medijske pismenosti, što od zemalja članica zahtijeva implementaciju mjera koje potiču razvoj vještina te vrste pismenosti (Članak 33a).
Preporuke
Poduprijeti inicijative koje istražuju nove načine finansiranja novinarskog rada, uključujući neprofitne financijske modele te razvijanje novih društveno održivih ekonomskih modela usmjerenih prema finansiranju i podupiranju profesionalnog, neovisnog i istraživačkog novinarstva (kao i prekogranične novinarske suradnje). Evropska unija i organizacije poslodavaca trebale bi ulagati u novinarski rad i razvoj novinarskih vještina. Novinari, uključujući freelancere, trebaju imati mogućnosti dodatnog obrazovanja. Potrebno je ulagati u strukovno obrazovanje i edukacije o rodnoj i kulturalnoj raznolikosti, kako za novinare, tako i za uprave medijskih kuća.Da bi se novinarstvu osigurala budućnost, EU mora poticati medijsku pismenost svih generacija građana. Na nacionalnoj razini, potrebno je promicati edukacije za novinare, kao i one koje provode sami novinari.

3. Istraživačko novinarstvo
Uloga istraživačkog novinarstva je podsjećati institucije i ljude na odgovornim pozicijama na njihovu odgovornost prema javnosti. Novinari bi morali moći istraživati bez straha da će biti obuhvaćeni mjerama praćenja ili da će ih netko tužiti.
Preporuke
Novinarima i građanima dati otvoren pristup dokumentima i javim podacima.Podržati sve prijedloge za zaštitu novinara u EU, koji su često meta tužbi čija je namjera cenzura ili zastrašivanje; dekriminalizirati klevetu.Zahtijevati pravo na zaštitu novinarskog izvora u svim članicama EU-a.Boriti se protiv sve većeg (digitalnog) nadzora.

4. Kolektivno pregovaranje i socijalna zaštita svih medijskih radnikaPotrebno je ojačati prava novinara – a posebno freelancera – na sindikalno udruživanje i zastupanje u kolektivnim pregovorima i ugovorima, kao što je zajamčeno Poveljom vuropske unije (Članak 12.). Odredbu treba utemeljiti na nedavnoj odluci Vijeća ministara i Vijeća Europe kojom se dokida ograničavanje kolektivnog pregovaranja za samozaposlene građane.
Preporuke
Ohrabriti inicijative kojima se uspostavlja i jača socijalni dijalog u medijskom sektoru na nacionalnoj i europskoj razini, posebno u državama članicama u kojima takav dijalog jedva da postoji. Osigurati jednaka prava i tretman za sve oblike zaposlenja, uključujući freelancere i novinare koji rade u digitalnim medijima, start-upovima… kroz poštene radne ugovore uz odgovarajuću socijalnu zaštitu. Osigurati da zakon tržišnog natjecanja ne potkopa pravo na kolektivno pregovaranje. U primjeni pravila tržišnog natjecanja treba uzeti u obzir asimetriju pregovaračkih snaga s kojima se suočava slabija pregovaračka strana, a to su često freelanceri. Poboljšati rodnu jednakost u novinarstvu, posebno u kontekstu plaća. Potrebno je provesti preciznu analizu razlika u plaćama u medijskom sektoru s obzirom na rod te donijeti odgovarajuće zakone.

5. Izgradnja povjerenja i odgovornosti kroz etično novinarstvo
Posljednjih godina došlo je do pada povjerenja u medije, a posebno u sadržaje koje se dijele na društvenim mrežama. Odgovorni i transparentni mediji koji donose točne, pravodobne i nepristrane informacije najbolje su sredstvo protiv dezinformiranja.
Preporuke
Promicati samoregulatorne mjere poput etičkih kodeksa ili tijela kao što su novinarska vijeća časti, kako bi se učvrstili visoki standardi u novinarstvu, ali i u digitalnim medijima i na društvenim mrežama.Poduprijeti inicijative koje potiču raznolikost medijskog sadržaja uključivanjem glasova svih društvenih skupina.Potrebna je jasna politika i zakonski okvir da bi se osigurali transparentnost i odgovornost dominantnih platformi za sadržaje na društvenim mrežama; primjerice, indikatori transparentnosti izvora, učinkovita samoregulacija i ulaganja.

6. Zaštita autorskih prava i pošteni ugovori za sve
Novinarska autorska prava (uključujući prava freelancera i fotoreportera) moraju biti zaštićena tako da novinarima jamče poštenu naknadu za rad i poštene ugovore, a moraju biti dogovorena u ravnopravnom pregovaračkom procesu novinara i poslodavaca.
Preporuke
Primijeniti načela srodnih prava u novinskim izdanjima.Osigurati puno zakonsko priznanje novinara kao autora te poštenu i proporcionalnu distribuciju novinarskih prihoda zarađenih na digitalnim proizvodima, a koji proizlaze iz autorskih prava.Provesti mjere za osiguranje transparentnosti stvaranjem baza autora i izvođača (proizvođača, producenata, nakladnika i dr.) s ciljem osiguranja poštene naplate rada.

7. Snažan i neovisan javni medijski servis
Javne medijske servise napadaju u cijeloj Europi, a oni su temeljni stup medijskog pluralizma koje treba aktivno promicati i štititi.
Preporuke
Podupirati samoodrživi model financiranja neovisnog javnog medijskog servisa koji će služiti javnom interesu.Zagovarati zaštitu javnog medijskog servisa od političkog uplitanja u uređivačku politiku i uredničke slobode.Zagovarati fleksibilan, inovativan i razvojni model javnog medijskog servisa, s naglaskom na online-emitiranje, koji će tako doprijeti do svih publika (a posebno mladih).Zalagati se za reforme javnog medijskog servisa u zemljama kandidatkinjama za članstvo u EU.

8. Sigurnost novinara u radu: sankcionirati prijetnje novinarima
Novinari imaju pravo raditi slobodno, bez straha od fizičkog nasilja ili zatvora. Potrebno je provesti mjere za povećanje osobne sigurnosti novinara.
Preporuke
Preporuke Vijeća Evrope CM Rec (2016)4 o zaštiti novinarstva te sigurnosti novinara i ostalih medijskih radnika prenijeti u nacionalna zakonodavstva.Nadzirati aktivne istrage o ubojstvima i fizičkim napadima na novinare u Europskoj uniji.Boriti se protiv prijetnji i maltretiranja novinara, a posebno novinarki, na internetu.

Novinarstvo je javno dobro!

Europska federacija novinara/Udruženje/udruga BH novinari

Regionalna platforma: Stop ciljanim napadima na profesionalne novinare u Srbiji

0

BEOGRAD, 19.04.2019. – Regionalna platforma za zagovaranje slobode medija sloboda i bezbjednosti novinara koja zastupa više od 8.000 članova, najoštrije osuđuje prijetnje smrću koje su upućene novinarkama iz Novog Sada Sanji Kljajić, Vanji Đurić i Mileni Popović i  targetiranje urednika BIRN – a Slobodana Georgieva iz Beograda, i poziva nadležne pravosudne organe Republike Srbije da u što kraćem roku procesuiraju i adekvatno kazne autore opasnog govora mržnje i prijetnji našim kolegama.

Novinarke Kljajić, Đurić i Popović našle su se na meti verbalnog nasilja nakon što su na fejsbuk stranici portala Istraga označene kao “novinarke koje su osramotile Srbiju”. Ovo targetiranje novinarki kao da je bio poziv na orkestriranu kampanju govora mržnje, najgorih uvreda i prijetnji smrću. Portal Istraga ovu kampanju pokrenuo je povodom dokumentarnog filma “Albanke su naše sestre”, snimljenog još 2017. u saradnji sa Nezavisnim društvom novinara Vojvodine, BIRN Kosovo i njemačkim Forumom ZFD.  I prije dvije godine, autorkama filma upućene su brojne prijetnje smrću, a prikazivanje filma ometano je i onemogućavano u gradovima širom Srbije, a da za to nikada niko nije odgovarao.

Dan nakon što je BIRN objavio fotografije koje ukazuju na povezanost Andreja Vučića, brata srpskog predsjednika i kontrovernog biznismena Zvonka Veselinovića, na društvenim mrežama je uslijedila kampanja targetiranja. U snimku zlonamjerno montiranih izjava kolege Slobodana Georgieva, koji je od sinoć dostupan na Tviteru, on je označen kao „strani plaćenik“, „izdajnik“ i saradnik albanskih i kosovskih političara. Nakon objave videa, uslijedili su brojni komentari koji sadrže uvrede i prijetnje.

Od početka 2019. godine NUNS je zabilježio 47 pritisaka, verbalnih i fizičkih napada na medijske profesionalce.

Prema najnovijem izveštaju, Srbija je pala na listi za 14 mjesta na Indeksu slobode medija Reportera bez granica u 2019. godini i sada zauzima 90 mjesto na listi od 180 zemalja. Autori izvještaja navode da Srbija nije sigurna za novinare i dodaju da “Raste broj napada na medije, uključujući prijetnje smrću, a sve češće su i zapaljive izjave zvaničnika usmjerene protiv novinara.“

Regionalna platforma podržava napore NUNS–a da zaštiti novinare i slobodu govora i poziva nadležne institucije da hitno reaguju, privedu izvršioce, te im odrede adekvatne kazne.

Dodatno, apelujemo na najviše zvaničnike u Srbiji, predsjednika Aleksandra Vučića i premijerku Anu Brnabić, da osude ove jezive prijetnje i javno etiketiranje i targetiranje novinara.

Svaki napad na novinara je napad na javni interes, demokratiju i ljudska prava.

Skopje – Beograd – Podgorica – Priština – Sarajevo – Zagreb, 19.04.2019.

Udruženje/udruga BiH novinari

Sindikat medija Crne Gore

Hrvatsko novinarsko društvo

Udruženje novinara Kosova

Udruženje novinara Makedonije

Nezavisno udruženje novinara Srbije

Регионална платформа: Да престанат нападите врз професионалните новинари од Србија

0

БЕЛГРАД, 10.04.2019 – Регионалната платформа на Западен Балкан за застапување на слободата на медиумите и безбедноста на новинарите која застапува повеќе од 8.000 членови, остро ги осудува смртните закани упатени до новинарите Сања Кљајиќ, Вања Ѓуриќ и Милена Поповиќ од Нови Сад, како и кампањата против Слободан Георгиев, уредник во БИРН Србија. Регионалната платформа ги повикува релевантните судски власти на Република Србија да ги истражат овие закани и соодветно да ги казнат одговорните за ширењето на говор на омраза и закани, колку што е можно поскоро.  

Откако беа етикетирани на Фејсбук страницата на веб-порталот Истрага како “новинари кои ја засрамилет Србија”, новинарите Кљајиќ, Ѓуриќ и Поповиќ станаа мета на вербално насилство. Ова таргетирање на новинари беше како повик за оркестрирана кампања на говор на омраза, најлоши навреди и смртни закани. Откако беа етикетирани на Фејсбук страницата на веб-порталот Истрага како “новинари кои ја засрамилет Србија”, новинарите Кљајиќ, Ѓуриќ и Поповиќ станаа мета на вербално насилство. Ова таргетирање на новинари беше како повик за оркестрирана кампања на говор на омраза, најлоши навреди и смртни закани. Порталот Истрага ја започна оваа кампања по повод документарниот филм „Албанските жени се наши сестри”, снимен во 2017 година во соработка со Независното здружение на новинари на Војводина, БИРН Косово и германскиот форум ЗФД. Пред две години дури и авторите на документарниот филм беа предмет на бројни смртни закани, а емитувањето на филмот беше оневозможено во градовите низ цела Србија, а сепак до сега никој не беше казнет.

Еден ден откако БИРН објави фотографии кои укажуваат на врската помеѓу Андреј Вучиќ, братот на српскиот претседател и контроверзниот бизнисмен Звонко Веселиновиќ, на социјалните мрежи започна кампања за таргетирање. Во снимките кои беа објавени на Твитер, на злонамерен начин беа намонтирани изјави на колегата Слободан Георгиев кој беше означен како “странски платеник”, “предавник” и соработник на албански и косовски политичари. По објавувањето на видеото, имало бројни коментари кои содржеле навреди и закани.

Од почетокот на 2019 година, НУНС регистрираше 47 случаи на притисоци, физички и вербални напади врз медиумските професионалци.

Според Репортери без граници, Србија назадуваше 14 места последнава година на Индексот за слобода на медиумите и сега е рангирана на 90-то место на листата од 180 земји. Авторите на извештајот предупредија дека Србија не е безбедна земја за новинарите и додадоа: „Бројот на напади врз медиумите е во пораст, вклучувајќи и смртни закани, и воспалувачка реторика насочена кон новинарите која воглавно доаѓаат од власта“.

Регионалната платформа го поддржува НУНС во напорите да ги заштити новинарите и слободата на изразувањето и ги повикува релевантните власти да ги истражат случаите и да ги изнесат насилниците пред лицето на правдата.

Дополнително, апелираме до највисоките власти на Србија, претседателот Александар Вучиќ и премиерката Ана Брнабиќ да ги осудат овие ужасни закани и јавни етикетирања на новинарите.

Секој напад врз новинарите претставува напад врз јавниот интерес, демократијата и правата на сите граѓани.

Скопје – Белград – Подгорица – Приштина – Сараево – Загреб 19.04.2019

BH Journalists Association

Trade Union of Media of Montenegro

Croatian Journalists’ Association

Association of Journalists of Kosovo

Association of Journalists of Macedonia

Independent Journalists Association of Serbia

Regionalna platforma: Stop ciljanim napadima na profesionalne novinare u Srbiji

0

BEOGRAD, 19.04.2019. – Regionalna platforma za zagovaranje medijskih sloboda i bezbednosti novinara koja zastupa više od 8.000 članova, najoštrije osuđuje pretnje smrću koje su upućene novinarkama iz Novog Sada Sanji Kljajić, Vanji Đurić i Mileni Popović i  targetiranje urednika BIRN – a Slobodana Georgieva iz Beograda, i poziva nadležne pravosudne organe Republike Srbije da u što kraćem roku procesuiraju i adekvatno kazne autore opasnog govora mržnje i pretnji našim kolegama.

Novinarke Kljajić, Đurić i Popović našle su se na meti verbalnog nasilja nakon što su na fejsbuk stranici portala Istraga označene kao “novinarke koje su osramotile Srbiju”. Ovo targetiranje novinarki kao da je bio poziv na orkestriranu kampanju govora mržnje, najgorih uvreda i pretnji smrću. Portal Istraga ovu kampanju pokrenuo je povodom dokumentarnog filma “Albanke su naše sestre”, snimljenog još 2017. u saradnji sa Nezavisnim društvom novinara Vojvodine, BIRN Kosovo i nemačkim Forumom ZFD.  I pre dve godine, autorkama filma upućene su brojne pretnje smrću, a prikazivanje filma ometano je i onemogućivano u gradovima širom Srbije, a da za to nikada niko nije odgovarao.

Dan nakon što je BIRN objavio fotografije koje ukazuju na povezanost Andreja Vučića, brata srpskog predsednika i kontrovernog biznismena Zvonka Veselinovića, na društvenim mrežama je usledila kampanja targetiranja. U snimku zlonamerno montiranih izjava kolege Slobodana Georgieva, koji je od sinoć dostupan na Tviteru, on je označen kao „strani plaćenik“, „izdajnik“ i saradnik albanskih i kosovskih političara. Nakon objave videa, usledili su brojni komentari koji sadrže uvrede i pretnje.

Od početka 2019. godine NUNS je zabeležio 47 pritisaka, verbalnih i fizičkih napada na medijske profesionalce.

Prema najnovijem izveštaju, Srbija je pala na listi za 14 mesta na Indeksu slobode medija Reportera bez granica u 2019. godini i sada zauzima 90 mesto na listi od 180 zemalja. Autori izveštaja navode da je Srbija  nije sigurna za novinare i dodaju da “Raste broj napada na medije, uključujući pretnje smrću, a sve češće su i zapaljive izjave zvaničnika usmerene protiv novinara.“

Regionalna platforma podržava napore NUNS–a da zaštiti novinare i slobodu govora i poziva nadležne institucije da hitno reaguju, privedu izvršioce, te im odrede adekvatne kazne.

Dodatno, apelujemo na najviše zvaničnike u Srbiji, predsednika Aleksandra Vučića i premijerku Anu Brnabić, da osude ove jezive pretnje i javno etiketiranje i targetiranje novinara.

Svaki napad na novinara je napad na javni interes, demokratiju i ljudska prava.

Skopje – Beograd – Podgorica – Priština – Sarajevo – Zagreb, 19.04.2019.

Udruženje/udruga BiH novinari

Sindikat medija Crne Gore

Hrvatsko novinarsko društvo

Udruženje novinara Kosova

Udruženje novinara Makedonije

Nezavisno udruženje novinara Srbije

 

 

Regional Platform: Stop targeting Serbian professional journalists

0

BELGRADE, April 19, 2019 – Regional Platform for advocating media freedom and journalists’ safety which represents more than 8000 members, strongly condemns death threats addressed to the journalists Sanja Kljajic, Vanja Djuric and Milena Popovic from Novi Sad, and targeting Slobodan Georgiev, editor in chief of BIRN Serbia from Belgrade. Regional Platform calls the competent judicial authorities of the Republic of Serbia to process and adequately punish as soon as possible authors of dangerous hate speech and threats to our colleagues.

After being marked on the Facebook page of the web portal Istraga as “journalists who have embarrassed Serbia”, journalists Kljajic, Djuric and Popovic became the target of verbal violence. This targeting of journalists was like a call to an orchestrated campaign of hate speech, worst insults, and death threats. The portal Istraga launched this campaign on the occasion of the documentary “Albanian women are our sisters”, filmed in 2017 in cooperation with the Independent Journalists Association of Vojvodina, BIRN Kosovo and the German Forum ZFD. Even two years ago, authors of the documentary were subject of numerous death threats, and the broadcasting of the movie was hindered and disabled in cities throughout Serbia, and still no one has been punished because of it.

The day after BIRN published photos pointing the connection between Andrej Vucic, the brother of Serbian President and controversial businessman Zvonko Veselinovic, on social networks was started a targeting campaign. In footage of malevolently edited statements of colleague Slobodan Georgiev, which has been published on Twitter last night, he was marked as “foreign mercenary”, “traitor” and associate of Albanian and Kosovo politicians. After video publishing, there were numerous comments that contained insults and threats.

Since the beginning of 2019, NUNS has recorded 47 pressures, physical and verbal attacks on media professionals.

According to Reporters without Borders Serbia has dropped 14 places on the 2019 World Press Freedom Index and now ranks 90th on the list of 180 countries. The authors of the report warned that Serbia is not safe for journalists and added: “The number of attacks on media is on the rise, including death threats, and inflammatory rhetoric targeting journalists is increasingly coming from the governing officials”.

The Regional Platform supports IJAS in its efforts to protect journalists and freedom of speech and call on relevant authorities to investigate the case urgently, bring perpetrators to justice and sanction them adequately.

Additionally, we appeal to the highest officials of Serbia, Aleksandar Vucic, the President and Ana Brnabic, the Prime Minister to condemn these horrific threats and public labeling of journalists.

Every attack on a journalist is an attack on the public interest, democracy and human rights.

Skopje – Belgrade – Podgorica – Pristina – Sarajevo – Zagreb, 19.04.2019.

BH Journalists Association

Trade Union of Media of Montenegro

Croatian Journalists’ Association

Association of Journalists of Kosovo

Association of Journalists of Macedonia

Independent Journalists Association of Serbia