BRČKO, 12.06.2019. – Novinarke u BiH nisu dovoljno upoznate sa domaćim i međunarodnim mehanizmima zaštite radnih i socijalnih prava, te veoma rijetko prepoznaju kao rodno zasnovano nasilje, prijetnje i napade kojima su svakodnevno izložene, istaknuto je na jučerašnjoj radonici u Brčkom, održanoj u okviru projekta „Položaj i zaštita novinarki u bh. medijima” u organizaicji Udruženja BH novinari.
Nedovoljna edukacija novinarki o njihovim pravima, uključujući i rodno zasnovano nasilje, jeste jedan od glavnih problema sa kojima se suočavaju novinarke i zbog čega rijetko prijavljuju napade, diskriminaciju ili mobing na radnom mjestu. Također, dugotrajnost sudskih postupaka i razočaranost u pravosudni sistem su razlozi zbog kojih novinarke i druge medijske uposlenice ne vjeruju da će biti adekvatno zaštićene, pa u nekim slučajevima deceniju i više trpe različite oblike profesionalnog i rodnog nasilja.
Projekt koordinatorica BH novinara Milica Andrijašević je istakla da je neophodno umrežavanje novinarki, kako bi se na efikasniji način one same zaštitile od rodno zasnovanog nasilja i kršenja profesionalnih prava, ali i da bi se izborile za poboljašanje položaja unutar medijskih kuća.
„Najveća disproporcija u zastupljenosti žena i muškaraca na glavnim upravljačkim mjestima je u televizijskom sektoru. Čak tri četvrtine direktora i glavnih i odgovornih urednika u ovom sektoru čine muškarci, a žene samo 15,8 posto. Općenito, udio žena na pozicijama direktorice u medijima iznosi 25,3, a muškaraca 74,7 posto”, istakla je Andrijašević.
Ona je dodala kako je u istraživanju BH novinara navedeno da su novinarke manje angažirane na problematiziranju jednostavnijih i manje atraktivnih tema i medijskih sadržaja, posebno u informativnim programima, te da često pod pritiskom uredničkih kolegija prihvataju teme koje su jednostvanijeg karaktera.
Fatima Bećirović iz Gender centra Federacije BIH je naglasila kako su, pored diskriminacije, novinarke i druge medijske djelatnice izloženije različitim oblicima profesionalnog stresa.
„Novinari i novinarke su veoma često meta napada, bez obzira na spolnu pripadnost upravo zbog profesije kojom se bave. Zaista je poražavajuća činjenica da je od 120 prijavljenih slučajeva kršenja prava novinara, sankcionisano samo oko 30%.“- rekla je Bećirović, dodavši kako novinarke često i nemaju vremena za napredovanje u svojoj profesiji zbog toga što bh. društvo nije na adekvatan način primjenilo rodnu ravnopravnost i nema jednake stumulativne mjere za profesionalno napredovanje muškaraca i žena.
Predsjednik BHN Kluba novinara Bosanska Posavina Admir Kadrić je istakao kako muške kolege u medijima moraju više raditi na rodnoj ravnopravnosti unutra medijskih kuća i omogućiti kolegicama novinarkama da rade bolji posao, brže napreduju i budu izabrane na rukovodeće pozicije. „Prokletstvo našeg posla je želja i trka za informacijama, a manje imamo vremena da se bavimo profesionalnim napredovanjem ili jačanjem položaja novinarki unutar redakcija“, dodao je Kadrić.
Pored svih faktora koji utiču na objektivni rad medija i položaj novinarki i novinara u regiji Brčko Distrikta jeste manjak finansijke podrške i relativno male plate u novinarskoj profesiji. Dugogodišnja novinarka i dopisnica EuroBlica Cvijeta Kovačević je objasnila kako se novinarski posao u većini slučajeva smatra muškim poslom. „Novinarke se često omaložavaju jer im se daju lakši zadaci, pošto se smatraju nedovoljno kompetentnim za istraživanje, izvršenje „težih“ tema“, naglasila je Kovačević. Ona je dodala kako su lokalna vlast Brčko Distrikta otvorene prema novinarima i novinarkama, jedna je od rijetkih koja dozvoljava prisustvo medijima tokom sjednica i zakonodavne i izvršne vlasti, zbog čega vejruje kako će biti zainteresirani i za vlastiti doprinos poboljšanju položaja novinarki u Brčko Distriktu.
Radionica u Brčkom je održana u okviru „Jačanje mreže novinarki u BiH“ koji realizuje BH novinari kroz USAID-ov Program osnaživanje nezavisnih medija (IMEP) i uz podršku organizaicje Free Press Unlimited iz Holandije.
