Pogoršanje građanskog prostora u Bosni i Hercegovini je upozorenje na ono što dolazi

0
40
Source/Author: CIVICUS Monitor

CIVICUS Monitor je u novom izvještaju u srijedu objavio da je snizio ocjenu građanskog prostora u Bosni i Hercegovini na „opstruiran“ u svojem godišnjem rangiranju, jer sve gori napadi na aktiviste, novinare i LGBTQI+ grupe ugrožavaju koheziju ove države na Zapadnom Balkanu.

Izvještaj People Power Under Attack 2023 detaljno opisuje stanje građanskog prostora, odnosno sloboda udruživanja, okupljanja i izražavanja u 198 zemalja i teritorija. Bosna i Hercegovina je po njemu prešla iz kategorije relativno slobodnih, odnosno „suženih“ zemalja, u „opstruiranu“, gdje vlasti često ometaju ljudska prava. Ovaj pad je rezultat niza kršenja zabilježenih tokom prethodne godine, od napada na demonstrante do restriktivnog zakonodavstva.

Ovi incidenti su se uglavnom dešavali u Republici Srpskoj, jednom od entiteta Bosne i Hercegovine, ali su ugrozili slobode u cijeloj zemlji.

„Napadi na civilno društvo u Bosni i Hercegovini u toku 2023. su alarmantni“, rekla je Tara Petrović, istraživačica CIVICUS Monitora za Evropu. „Ali oni se ne dješavaju u vakuumu. Ovo urušavanje prava se dješava usred produbljivanja političke krize u kojoj vlasti u Republici Srpskoj prijete secesijom i potkopavaju mirovni sporazum.“

CIVICUS Monitor ocjenjuje uslove građanskog prostora u svim zemljama svijeta na osnovu podataka prikupljanih tokom cijele godine od aktivista civilnog društva koji u tim zemljama rade, regionalnih istraživačkih timova, međunarodnih indeksa ljudskih prava i vlastitih stručnjaka Monitora. Podaci iz ova četiri odvojena izvora se zatim kombinuju kako bi se svakoj zemlji dodijelila ocjena građanskog prostora koji može biti „otvoren“, „sužen“, „opstruiran“, „pod represijom“ ili „zatvoren“.

Ove godine gotovo trećina čovječanstva, 30,6% svjetske populacije, živi u „zatvorenim“ društvima, najrestriktivnijim mogućim okruženjima. Ovo je najveći postotak ljudi u „zatvorenim“ zemljama koji je CIVICUS Monitor zabilježio od svog prvog izvještaja 2018.

Sa druge strane, samo 2,1% ljudi živi u „otvorenim“ zemljama, gdje je građanski prostor i slobodan i zaštićen, što je najniži postotak do sada i gotovo upola manji u odnosu na onaj od prije šest godina. Zajedno, ove statistike ukazuju da je svijet u krizi.

„Svjedoci smo neviđenog globalnog gušenja građanskog prostora,“ rekla je voditeljica istraživanja CIVICUS Monitora Marianna Belalba Barreto. „Bosna i Hercegovina je dio ovog vrlo zabrinjavajućeg trenda, predvođenog političarima koji seju dalje podjele.“

Republika Srpska je 2023. godine doživjela nagli porast napada na LGBTQI+ grupe, uključujući napade na učesnice Osmomartovskog marša i Banjalučki socijalni centar zbog isticanja zastava duginih, policijsku zabranu projekcije filma LGBTQI+ organizacije i brutalni napad naoružanih nasilnika posle kojeg je troje aktivista završilo u bolnici. Vodeći političari u entitetu su potom raspirili vatru zalažući se za dalju zabranu LGBTQI+ događaja i najavljujući novi zakon za ograničavanje prava LGBTQI+ grupa.

„Napadi na LGBTQI+ osobe, u istočnoj Evropi i drugdje, često su najavljivali nastojanja desničarskih grupa da ograniče prava svima“, rekla je Tara Petrović. „Događaji u Republici Srpskoj podsjećaju na obrasce koje su ustanovili Putin i Orban.“

Ugrožena je i sloboda medija. Republika Srpska je u avgustu inkriminisala klevetu, uprkos domaćim i međunarodnim kritikama, ugrožavajući nezavisne medije koji su već u opasnosti od kampanja blaćenja i diskreditacije u zemlji u kojoj napadi na novinare obično prolaze nekažnjeno.

U 2023. godini je takođe došlo do bujanja zapaljive retorike u javnom prostoru, uključujući i istupe lidera Republike Srpske Milorada Dodika, koji negira genocid u Srebrenici i koji se optužuje za podrivanje mirovnog sporazuma kojim je okončan rat u Bosni.

Postoji opasnost da će se stvari pogoršavati. U Narodnu skupštinu Republike Srpske je ušao „zakon o stranim agentima“, nalik na zakone u Mađarskoj i Rusiji koji dozvoljavaju vladi da ograniči finansiranje i opstruira rad nezavisnog civilnog društva. Ako bude usvojen, to će imati katastrofal efekat na aktivizam.

„Ova kombinacija direktnih napada na osnovne slobode i toksične političke atmosfere znak je za uzbunu da Bosna i Hercegovina ide u pogrešnom smjeru“, rekla je Dajana Cvjetković iz sarajevskog Centra za promociju civilnog društva. „Međunarodna zajednica mora stati uz civilno društvo u Bosni i Hercegovini dajući prioritet osnovnim slobodama u svim angažmanima s vlastima.“

Ostale zemlje čija je ocjena snižena ove godine su Bangladeš (zatvoren), Njemačka (sužen), Kirgistan (pod represijom), Senegal (pod represijom), Šri Lanka (pod represijom) i Venecuela (zatvoren).

Za više informacija ili dogovor za intervju, molimo kontaktirajte: media@civicus.org