SARAJEVO, 23.12.2020. – Analiza postupaka u predmetima klevete pred sudovima u Bosni i Hercegovini u protekle četiri godine otkriva da ove tužbe protiv novinara u više od 80 posto slučajeva pokreću političari i drugi javni službenici poput sudija i tužilaca, a da se vrlo često presude donose u nerazumnom roku i bez poštivanja standarda Evropskog suda za ljudska prava. Novinari i medijski eksperti upozoravaju da se povećanim brojem neosnovanih tužbi, koje traju godinama, nastoji zastrašiti novinare i obeshrabriti ih od istraživanja.
Nakon objave teksta na portalu Visoko.co.ba, bez ikakvog zahtjeva za demant, stigla je tužba za klevetu koju je podnijela tadašnja načelnica.
“U tom tekstu je napisano da je neko nekoga zaposlio u neki upravni odbor, u nadzorni odbor… Navedene su samo činjenice za koje postoje i validne općinske odluke”, rekao je Jašarspahić.
Postupak protiv Jašarspahića vođen je prvo pred Općinskim sudom u Visokom, a zatim na Kantonalnom sudu u Zenici.
U Jašarspahićevom slučaju, Općinski sud je presudio u njegovu korist, navodivši da je načelnica – koja nije željela da govori za emisiju o ovoj presudi – kao javna ličnost, svjesno stavljena pred ocjenu javnosti. Kako se navodi u presudi, granica prihvatljive kritike šira je nego što bi to bila kod osoba koje nisu javne ličnosti.
“U toj presudi piše samo ono što jeste, vi ste javna ličnost, trošite javni novac, krećete se u javnom prostoru, dajete izjave u javnom prostoru, a ponašate se kao da sam ja došao u vašu privatnu avliju”, kaže Jašarspahić.
Zbog tužbe i drugih problema koje je pretrpio u Visokom, Jašarspahić govori da se sa porodicom morao preseliti u Sarajevo, gdje danas živi i radi.
“Na nama novinarima nije da dajemo odgovore nego da postavljamo prava pitanja i mi smo samo to radili i zato smo dobili tužbu za klevetu. Zašto? Nije stvar samo kad te neko tuži i stvar klevete. Ovdje stvari idu i dublje od toga. Ovdje ti diraju porodicu. Ja živim u Sarajevu, ne volim ja više Sarajevo od Visokog. Ja ovdje živim što moram. Generalno taj problem sa klevetama je u malim gradovima veći nego u Sarajevu. Ovdje ako imate slučaj sa bilo kim, ovdje ima ko da vas brani… Zamislite kako je u Kalesiji, kako je u Zavidovićima, kako je u Lukavcu, kako je u tim malim gradovima gdje lokalni šerifi gospodare životom. Oni se sve pitaju”, kaže on.
Jašarspahić je samo jedan od desetina novinara u BiH koji se godišnje suočavaju sa neosnovanim tužbama za klevetu. Novinarska udruženja svake godine upozoravaju da se ove tužbe koriste kao sredstvo cenzure zbog dugih sudskih postupaka i neujednačene prakse sudova.
Misija OSCE-a u BiH analizirala je presude za klevetu koje su podnesene između 2016. i 2019. godine i utvrdila da ove postupke u 80 posto slučajeva pokreću zvaničnici ne vodeći računa o praksi Evropskog suda za ljudska prava prema kojoj političari moraju imati veću toleranciju za javnu kritiku. Uz to, OSCE je utvrdio da oko 30 posto postupaka traje duže od pet godina, time stvarajući dugotrajni pritisak na medije, kao i da postoji različita praksa sudova prilikom donošenja odluka.
“Utvrdili smo da u 80 posto slučajeva, podnosioci tužbi su političari ili javni službenici, što ne bi trebao biti slučaj jer su upravo to pojedinci koji bi trebali biti izloženi javnom i novinarskom propitivanju, kako bi se osigurala odgovornost prema građanima koji su glasali za njih”, smatra ambasadorica Misije OSCE-a u BiH Kathleen Kavalec.
Stotine tužbi za klevetu sa kojima su mediji u BiH suočeni u proteklim godinama se podnose isključivo kako bi se izvršio pritisak na novinare da ne istražuju određene teme, tvrdi Siniša Vukelić, direktor poslovnog portala Capital i član Kluba novinara Banjaluka.
“Ono što primijetimo je zapravo da se to pravo zloupotrebljava da bi se spriječili novinari da istražuju neke određene teme ili određene ličnosti”, kaže on.
Više medijskih i pravnih eksperata je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) potvrdilo da u proteklim godinama svjedoče korištenju tužbi za klevetu kao sredstvu cenzurisanja medija.
“U svakom slučaju koriste se za zastrašivanje i ja bih rekla da je ta cenzura upakovana u foliju zaštite ugleda, tako što tužitelj, najčešće političari su oni koji tuže novinare, pod parolom da štite svoj ugled, podižu tužbe za zaštitu od klevete i na taj način zastrašuju novinare enormnim iznosima koje traže, odnosno koje potražuju u sudskom postupku a nerijetko ih i dobiju”, navodi Biljana Radulović, advokatica iz Bijeljine.
Cijeli tekst dostupan je na OVOM LINKU.
